Novi predsednik Skupštine Srbije i v. d. predsednika države Aleksandar Čupić je docent Saobraćajnog fakulteta koji sa suprugom i šestoro dece na Kosmaju vodi sertifikovano organsko gazdinstvo.
- Aleksandar Čupić izabran je za novog predsednika Narodne skupštine Srbije kao kandidat Studentske liste, a dobio je i funkciju vršioca dužnosti predsednika Srbije.
- Sa suprugom Anom vodi sertifikovano organsko gazdinstvo na Kosmaju, koje su pre 14 godina podigli nakon odlaska iz Beograda.
- Na imanju koriste plastenike, sopstveni rasad i automatizaciju, a najveći izazov im je administracija i stroga kontrola proizvodnje.
Aleksandar Čupić izabran je za novog predsednika Narodne skupštine Srbije kao kandidat Studentske liste.
Čupić, docent na Saobraćajnom fakultetu Univerziteta u Beogradu gde je i doktorirao 2014. godine, uz novu funkciju dobio je još jednu titulu – vršilac dužnosti predsednika Srbije.
Oženjen je doktorkom Anom Čupić i imaju šestoro dece. U emisiji “Srpski domaćin” na kanalu AgroTV, u kojoj su gostovali 2020. godine, otkrili su kako su se upoznali i kada su došli na ideju da napuste Beograd i okrenu se poljoprivredi.
Čupići su pre 14 godina napustili prestonicu i na obroncima Kosmaja, u opštini Sopot, podigli jedno od najuspešnijih sertifikovanih organskih gazdinstava na području Beograda.
Aleksandar i Ana su poreklom iz Prokuplja, a upoznali su se tokom studija u Beogradu, gde su živeli i radili sve do 2011. godine.
Iako nisu imali unapred zacrtane planove o napuštanju grada, zajednička želja za drugačijim načinom života odvela ih je na vikend izlete u okolini prestonice.
Odluka je pala iznenada na putu za Ropočevo, u opštini Sopot, pronašli su imanje koje im se dopalo, kupili ga za nešto više od mesec dana, renovirali kuću i već na proleće započeli novo poglavlje.
Pogledaj fotogalerijuAleksandar Čupić na mestu predsednika Narodne Skupštine Foto: MONDO/Stefan Stojanović
Od ideje o voćnjaku do plastenika
Kako su pre šest godina istakli, njihovo gazdinstvo obuhvata tri hektara zemlje, od čega je 80 ari pod sertifikovanom organskom proizvodnjom, dok se ostatak imanja, uključujući i mladi zasad od stotinak stabala oraha. Iako su u početku zamišljali da će se baviti isključivo uzgojem jedne voćne kulture, praksa ih je odvela u potpuno drugom smeru.
Krenuli su sa baštama na otvorenom kako bi obezbedili zdravu hranu za svoju višečlanu porodicu.
Vremenom su shvatili da u organskoj proizvodnji mešoviti uzgoj daje najbolje rezultate i smanjuje rizik od potpunog gubitka roda usled vremenskih neprilika ili štetočina.
Posebnu pažnju posvećuju proizvodnji sopstvenog rasada od netretiranog semena – od paradajza, paprike i krastavaca, do plavog patlidžana, mirođije i bosiljka, koji sade u velikim količinama jer prirodno odbija štetne insekte i privlači oprašivače.
Zemljište u plastenicima dezinfikuju prirodnim putem, takozvanom solarizacijom – zatvaranjem plastenika tokom letnjih vrućina kada temperatura unutra dostiže i do 80–90 stepeni, čime se uništavaju korovi i štetočine bez ikakve hemije.
Pogledaj fotogalerijuAleksandar i Ana Čupić na svom imanju nadomak Sopota Foto: AgroTV Srbija/youtube
Kako su istakli 2020. godine, raspolažu sa četiri plastenika. Najveći plastenik ima 720 kvadrata, a nabavka savremene opreme i plastenika realizovana je uz subvencije Grada Beograda.
“Ovaj plastenik sa sistemom za navodnjavanje uopšte nije mala investicija i koštao je 1.200.000 dinara, s tim što smo dobili subvenciju od oko 800.000 dinara tako da nas nije koštao toliko. To jeste investcija, pogotovo što morate da isfinansirate, pa kasnije dobijate povraćaj. To za mnoge nije dostupno i toga smo svesni. Žao nam je zbog toga. Mi smo sa juga Srbije i srce me zaboli kad vidim ljude koji su mnogo ozbiljniji povrtari od nas nemaju pristup. Grad Beograd daje mnogo bolje subvencije nego što verovatno može država da da na celoj teritoriji“, rekao je Čupić.
Spoj nauke, automatizacije i tradicionalnog znanja
U podeli posla i primeni znanja do izražaja dolaze njihove profesije. Ana, koja je lekar i nutricionista, zimske mesece je koristila za stručnu literaturu, planiranje plodoreda i zaštite bilja, dok na proleće to znanje prenosi na njivu.
Posebnu pažnju posvećuju proizvodnji sopstvenog rasada od netretiranog semena.
“Radimo sve ono što smo mislili da nikad nećemo. Mislili smo da ćemo uzgajati jednu kulturu i za to se specijalizovati. Nikako plastenici, nikako povrtlarstvo. To je naporno, to je vruće…Svašta smo nešto razmišljali. Svaki put nam dobar deo planova propadne, ali smo sve bolji”, rekao je Aleksandar Čupić u pomenutoj emisiji.
Aleksandar svoje inženjersko znanje primenjuje u mehanizaciji i automatizaciji procesa, što je presudno zbog nedostatka radne snage na selu. Pored priključnih mašina poput freza, sadilica i mašina za razvlačenje folije, u planu je i uvođenje mobilne aplikacije za daljinsko otvaranje bočnih prozora i regulaciju temperature u plastenicima.
O subvencijama
Čupić je istako da je za svakog poljoprivrednika važno da ima što veće subvencije.
“Što veće, to bolje. To je zlatno pravilo”, rekao je Aleksandar kroz smeh i dodao:
“Važno je da poljoprivrednici dobijaju subvencije, da se prijavljuju i da znaju do kada će dobiti. Problem je “tajming” isplate, jer poljoprivreda trpi. Ako nešto morate da uradite, vi morate da imate novac za to. Mi i dalje više ulažemo nego što dobijamo. Počeli smo da snabdevamo specijalizovane prodavnice za organsku hranu i dobili smo potvrdu da će ovo što radimo biti održivo. Svaka dodatna investicija nam štedi vreme, tako da je na duže isplativo.”
Pogledaj fotogalerijuImanje Aleksandra Čupića Foto: AgroTV Srbija/youtube
Papirologija teža od rada na njivi
Na pitanje šta je najzahtevnije u ovom poslu, Čupići bez dileme odgovaraju da to nije fizički rad na visokim temperaturama, već administracija i stroga kontrola sledljivosti proizvodnje.
Svako seme mora imati sertifikat i račun, a svaki korak u proizvodnji mora biti dokumentovan za sertifikacionu kuću.
Ističu da i dalje više ulažu nego što zarađuju, ali da im povratne informacije sa tržišta potvrđuju da je model održiv na duže staze.
Zbog nedostatka vremena za odlazak na pijacu, sveže povrće, među kojima se posebno izdvaja beli čeri paradajz, plasiraju preko Fejsbuka i specijalizovanih prodavnica zdrave hrane, prvenstveno na Vračaru. Viškove i deo roda prerađuju u domaće sokove, ajvar, pelat od čeri paradajza, razne salate i gotova jela ekstra klase.
Za svoj rad nagrađeni su na festivalu zdrave hrane 2018. godine, a sledeći veliki korak na imanju sa pogledom na Kosmaj jeste izgradnja edukativnog centra, gde će svoje iskustvo moći da prenesu budućim organskim proizvođačima.
STIGLA VEST ZA ALEKSANDRA ČUPIĆA – ZAVRSENO JE?