Vlada priprema novi zakon kojim će prvi put na sveobuhvatan način biti uređena prava i zaštita starijih građana.
Istovremeno, premijer Hrvatske Andrej Plenković najavio je nastavak rasta penzija, uz očekivanje da će prosečna primanja penzionera do sredine 2028. godine dostići 800 evra.
Hrvatske vlasti najavile su nove mere usmerene na poboljšanje životnog standarda penzionera i jačanje socijalne sigurnosti starijih osoba. Pored planiranog zakonskog rešenja, koje bi trebalo da unapredi zaštitu njihovih prava, u fokusu su i dalja povećanja penzijskih primanja.
Govoreći na devetoj sednici Nacionalnog veća za penzionere i starije osobe, predsednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković istakao je da je tokom prethodne decenije ostvaren značajan rast penzija i najavio nastavak takve politike.
Prosečna penzija porasla za 114 odsto
Prema podacima koje je izneo hrvatski premijer, prosečna ukupna penzija od oktobra 2016. godine povećana je za gotovo 114 odsto.
Trenutno prosečno penzijsko primanje iznosi 764 evra, dok se, kada se uračuna godišnji dodatak, taj iznos povećava na približno 780 evra.
Plenković je podsetio da je njegova vlada tokom predizborne kampanje 2024. godine obećala da će prosečna penzija dostići iznos između 750 i 800 evra.
Kako je ocenio, dosadašnja povećanja pokazuju da je ostvarenje tog cilja dostižno.
Najavljeno povećanje penzija do 2028. godine
Jedan od ključnih ciljeva hrvatske vlade jeste da prosečna penzija do sredine 2028. godine dostigne najmanje 800 evra.
– S obzirom na to gde smo sada, sa priličnom sigurnošću možemo da kažemo da će se to i dogoditi do sredine 2028. godine – izjavio je Plenković.
Posebno je ukazao na rast najnižih penzija, navodeći da je prosečan iznos u toj kategoriji povećan za 141 odsto i da trenutno iznosi 502 evra.
Ipak, najavljeni iznos od 800 evra predstavlja cilj vlade, a ne već usvojeno povećanje koje automatski pripada svim penzionerima.
Novi zakon trebalo bi dodatno da zaštiti starije građane
Pored povećanja penzija, hrvatska vlada radi na pripremi posebnog zakona koji će biti posvećen pravima starijih osoba.
Prema Plenkovićevim najavama, reč je o zakonskom okviru kakav do sada nije postojao u hrvatskom pravnom sistemu.
Cilj ovog propisa jeste da se položaj starijih građana uredi na sveobuhvatniji način, uz jačanje institucionalne zaštite i stvaranje uslova za sigurniju starost.
Detaljna zakonska rešenja, kao i rokovi za njihovo usvajanje i primenu, tek treba da budu predstavljeni.
Više od 123.000 starijih građana prima inkluzivni dodatak
Hrvatski premijer osvrnuo se i na postojeće oblike socijalne podrške, posebno na inkluzivni dodatak.
Prema podacima koje je izneo, ovo pravo trenutno koristi oko 239.000 građana, od kojih je približno 123.000 starije od 65 godina.
Ti podaci, kako je istaknuto na sednici, ukazuju na značaj mera socijalne zaštite za stariju populaciju.
Najavljena zakonska reforma i planirani rast penzija predstavljaju deo mera kojima hrvatska vlada namerava da unapredi materijalni i društveni položaj starijih građana u narednim godinama.






