Teška saobraćajna nesreća dogodila se nakon sudara autobusa punog putnika i kamiona, a prema navodima iz medijskog izvještaja, život je izgubilo 11 osoba.
Nesreće u kojima učestvuju teretna vozila i autobusi često imaju teške posljedice, posebno kada se u autobusu nalazi veći broj putnika.
Okolnosti nesreće, kao ni tačna lokacija na kojoj se dogodila, potrebno je dodatno potvrditi iz pouzdanih izvora. Za sada ne treba iznositi nepotvrđene informacije o identitetima stradalih, broju povrijeđenih ili uzroku sudara.
Više informacija o ovoj tragediji očekuje se nakon objavljivanja zvaničnih izvještaja nadležnih službi.
Čitava procedura ide preko policije koja prethodno mora da potvrdi da je reč o Mateju Perišu
Savić Slobodan, doktor koji je radio obdukciju tela koje je pronađeno juče na Adi Huji, a za koje je prema prvim rezultatima utvrđeno da je Matej Periš, rekao je ekskluzivno za Objektiv da ne može davati više informacija te da reč ima Više javno tužilaštvo u Beogradu.
– Više infromacija ćete dobiti preko Višeg javnog tužilaštva, mi nećemo davati nikakve informacije. Postoji procedura identifikacije lica i o tome se u konkretnom slucaju radi po zakonu – rekao je Savić za Objektiv.
Inače, kako smo već objavili Nenad Periš, otac Mateja, mora da dođe u Institut za sudsku medicinu u Beogradu gde treba da uzme potvrdu o smrti i smrtovnicu kao i sva druga dokumenta.
U svemu tome čitava procedura ide preko policije koja prethodno mora da potvrdi da je reč o Mateju Perišu, tačnije da se izvrši identifikacija tela.
NEMOGUĆE! Oglasio se Nenad Periš nakon nekoliko meseci ćutnje: Objavom na mrežama RASPLAKAO sve! SVI U Š0KU!
U Srbiji se nedavno dogodila tragična nesreća koja je rezultirala velikim brojem povrijeđenih osoba.
Ministarstvo energetike potvrdilo je da se incident desio u rudniku Lubnice, smještenom u selu Grljan, kod Zaječara. Nažalost, jutros u 10:32, dva rudara su izgubila život, dok je još jedan radnik povrijeđen tokom procesa separacije uglja.
Iz izvještaja proizlazi da su radnici bili angažirani na čišćenju bunkera i uklanjanju preostalog uglja, obavljajući svoje dužnosti kada se nesreća dogodila.
Neposredan uzrok nesreće bilo je urušavanje dijela bunkera, što je rezultiralo padom radnika sa visine od otprilike 5-6 metara. 49 STRADALIH, CRNA SUBOTA U SRBIJI! Poginuli na radnom mestu, LJUDI U ŠOKU!
U Srbiji se nedavno dogodila tragična nesreća koja je rezultirala velikim brojem povrijeđenih osoba.
Ministarstvo energetike potvrdilo je da se incident desio u rudniku Lubnice, smještenom u selu Grljan, kod Zaječara. Nažalost, jutros u 10:32, dva rudara su izgubila život, dok je još jedan radnik povrijeđen tokom procesa separacije uglja.Iz izvještaja proizlazi da su radnici bili angažirani na čišćenju bunkera i uklanjanju preostalog uglja, obavljajući svoje dužnosti kada se nesreća dogodila. Neposredan uzrok nesreće bilo je urušavanje dijela bunkera, što je rezultiralo padom radnika sa visine od otprilike 5-6 metara.
hapšeno još sedam policajaca iz Bora zbog sumnje da su učestvovali u prebijanju Dalibora Dragijevića.
Još sedam policajaca iz Bora uhapšeno je zbog sumnje da su učestvovali u prebijanju Dalibora Dragijevića u pritvoru.
Obdukcija je pokazala da je Dragijević preminuo od posledica prebijanja, iako je MUP ranije tvrdio da je imao srčanih problema.
Danas je uhapšeno još sedam policajaca iz Policijske uprave Bog zbog sumnje da su umešani u smrt Dalibora Dragijevića, brata Dejana Dragijevića koji je sa Srđanom Jankovićem osumnjičen za ubistvo Danke Ilić (2) u mestu Banjsko Polje kod Bora 26. marta 2024. godine, saznaje “Nova S”. Obdukcija je pokazala da je Dalibor Dragijević preminuo nakon prebijanja u pritvoru iako je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) tada tvrdio da je imao srčanih problema zbog čega je, kako su tada naveli, preminuo.
Akciju današnjeg hapšenja izveo je Sektor unutrašnje kontrole MUP Srbije po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Nišu. Uhapšeno je sedam pripadnika MUP Srbije – M. M., S.F., D.B., N.Ž., D.P., D.J. i M. R. Prethodno je uhapšeno osam policajaca i bivših pripadnika Uprave kriminalističke policije (UKP) zbog sumnje da su učestvovali u prebijanju Dalibora Dragijevića.
Da podsetimo, Dejan Dragijević i Srđan Janković su osumnjičeni da su 26. marta 2024. godine u Banjskom polju kod Bora udarili automobilom dvogodišnju devojčicu. Nakon toga su, kako se sumnja, stavili Danku u vozilo i bacili njeno telo na deponiju odakle su ga kasnije premestili. Telo devojčice nikada nije pronađeno.
U srbijanskom poslovnom svijetu dogodio se značajan preokret, koji je izazvao brojne reakcije i postavio važna pitanja o stabilnosti finansijskog sistema. Davor Macura, jedan od najmoćnijih biznismena i vlasnik Alta banke, uhapšen je nakon višednevne policijske akcije koja je završila oduzimanjem dozvole za rad njegovoj banci. Ovaj događaj nije samo rezultat policijske istrage, već i refleksija političkih i ekonomskih turbulencija koje su se dogoodile u zemlji u posljednjih nekoliko mjeseci. U svjetlu nedavnih parlamentarnih izbora, gdje je došlo do značajnih promjena u vlasti, hapšenje Macure postaje simbol šireg procesa koji zahvata srbijansko društvo.
Nakon više od 30 sati policijske pretrage, Narodna banka Srbije odlučila je da oduzme dozvolu za rad Alta banci. Ova odluka otvorila je vrata za stečajni postupak, koji će imati dalekosežne posljedice po finansijsko tržište Srbije. U ovom trenutku, ključna pitanja ostaju: Kakva je pozadina ovih događaja i kakav će uticaj imati na ekonomsku stabilnost zemlje? U nastavku ćemo istražiti prvi znakovi krize, reakcije na hapšenje i širi kontekst koji okružuje ovu situaciju.
Prvi znakovi krize
Davor Macura je svoje poslovanje započeo u mjenjačnici, a tokom godina izgradio je značajnu poslovnu imperiju, posebno pod vlašću Srpske napredne stranke (SNS). Njegovo ime često se povezivalo s političkim elitama, što dodatno komplicira situaciju. Nakon što je SNS izgubila vlast, Macurino hapšenje postalo je simbol šireg političkog preokreta i nesigurnosti. U javnosti su se pojavile spekulacije o njegovim vezama s bivšim vlastima, a njegov poslovni uspjeh je postao meta kritike, što dodatno dodatno podgrijava sumnje o njegovom poslovanju.
Nakon parlamentarnih izbora, počeli su se javljati navodi o pokušaju prebacivanja značajnih svota novca iz Srbije u inostranstvo. Ovi navodi, iako još uvijek nepotvrđeni, predstavljaju ozbiljan izazov za njegovu reputaciju i integritet. U trenutku kada se sumnje šire, postavlja se pitanje stabilnosti srbijanskog bankarskog sistema i povjerenja građana u institucije koje ga čine. Ova situacija zahtijeva dodatnu pažnju i analizu kako bi se razumjeli svi aspekti koji je okružuju.
Reakcije i posljedice
Reakcije na hapšenje Macure su bile brze i intenzivne. Opozicija, predvođena predsjednikom Demokratske stranke Srđanom Milivojevićem, istakla je propuste guvernerke Narodne banke Srbije, Jorgovanke Tabaković. Optužbe su se fokusirale na to da je guvernerka odobrila konverziju dinara u eure vrijednosti od 50 miliona eura samo dva dana nakon izbora, što dodatno komplicira situaciju i postavlja pitanja o transparentnosti i odgovornosti u financijskim institucijama. Ove tvrdnje dodatno potpiruju sumnje u sistem i pozivaju na hitnu reviziju financijskih praksi.
Narodna banka Srbije je, u pokušaju da umiri javnost, saopštila da se svi novčani transferi odvijaju redovnim kanalima. Ova izjava dolazi u trenutku kada se sumnje šire i povjerenje u finansijski sistem je već poljuljano. Agencija za osiguranje depozita najavila je isplatu osiguranih depozita do 50.000 eura po osobi, što je olakšanje za štediše, ali i dalje ostavlja prostor za neizvjesnost. Ove mjere su nužne, ali ne garantuju trenutnu stabilizaciju situacije.
Ključne informacije
Narodna banka Srbije oduzela je Alta banci dozvolu za rad zbog značajnog pogoršanja finansijskog stanja. Štedišama će biti omogućeno isplaćivanje osiguranih depozita do 50.000 eura po osobi. Odluka o oduzimanju dozvole donesena je zbog prijetnje likvidnosti i interesa štediša.
Ovaj slučaj predstavlja ne samo pravni problem, već i test za čitav finansijski sistem Srbije. U trenutku kada se tržište suočava s nesigurnošću, povjerenje javnosti postaje ključno. Štediše, investitori i poslovni subjekti pažljivo prate razvoj događaja, a svaka informacija može uticati na njihovo ponašanje i odluke. Ova situacija stvara dodatnu napetost unutar ekonomije koja se već suočava s brojnim izazovima.
Dok se čekaju dalji koraci u procesu, važno je naglasiti da će posljedice Macurinog hapšenja i stečaja Alta banke biti dugotrajne. Kako se situacija razvija, postavlja se pitanje koliko će se povjerenje u finansijski sistem moći obnoviti i kako će institucije reagovati na izazove koji su pred njima. Ova kriza može poslužiti kao upozorenje o potrebi za većim nivoom transparentnosti i odgovornosti unutar finansijskih institucija, kako bi se spriječile slične situacije u budućnosti.
Tragičan događaj koji se odigrao u psihijatrijskoj bolnici u Zagrebu 21. oktobra 2026. godine, kada je preminuo 32-godišnji Kristian Josip Periš, otvorio je ozbiljna pitanja o sigurnosti pacijenata unutar zdravstvenog sistema. Ovaj slučaj je izazvao široku javnu raspravu i doveo do pokretanja istrage koja je otkrila brojne nepravilnosti u postupanju medicinskog osoblja prema pacijentima. Smrt mladog muškarca, koja je potresla njegovu porodicu i prijatelje, predstavlja alarmantni signal za sve relevantne institucije koje se bave mentalnim zdravljem i sigurnošću pacijenata.
Nakon incidenta, zdravstvena inspekcija pokrenula je opsežnu istragu koja je otkrila ozbiljne propuste u radu bolnice. Kako su naveli iz inspekcije, upotreba fizičkog sputavanja prema Perišu nije bila u skladu sa propisanim standardima, a evidentiranje takvih mjera je bilo neadekvatno. Ova situacija je izazvala uzbunu među stručnjacima iz oblasti mentalnog zdravlja i dodatno istakla potencijalne sistemske probleme unutar psihijatrijskih ustanova, koji se često zanemaruju.
Tragični događaji i njihovi uzroci
Periš je u bolnicu primljen u pratnji hitne medicinske službe i policije. Nakon prijema, odmah je započeta terapija, no tokom večernjih sati došlo je do primjene dodatnih mjera sputavanja, što je rezultiralo srčanim zastojem. Ova situacija je dodatno otežana činjenicom da su postupci bili provedeni nesavjesno, što je potvrdila inspekcija koja je pregledala snimke sa nadzornih kamera. Nažalost, pokušaji reanimacije nisu uspjeli, a smrt pacijenta postavila je ozbiljna pitanja o profesionalnosti medicinskog osoblja.
Ova tragedija nije samo rezultat individualnog propusta, već i sistemskih problema u radu psihijatrijskih ustanova. Četiri medicinska tehničara su se našla pod optužbom za teško ubistvo, dok je ravnateljica bolnice, Majda Grah, podnijela ostavku usljed pritiska javnosti i medija. Ova situacija je otvorila raspravu o potrebi za reformama u zdravstvenom sistemu, posebno u području mentalnog zdravlja.Pozadina događaja
Kristian Josip Periš preminuo je 21. oktobra 2026. godine, nakon što je istog dana primljen u psihijatrijsku kliniku. Snimci nadzornih kamera prikazuju fizičko postupanje prema sputanom pacijentu, uključujući udarce i pritiske na njegovo tijelo. Pregledom medicinske dokumentacije inspektori su ustanovili nepravilnosti u evidenciji primijenjenih mjera fizičkog sputavanja, što zahtijeva dodatnu stručnu provjeru.
Nakon smrti Periša, zdravstvena inspekcija se suočila s dodatnim izazovima u vezi s odgovornošću uprave bolnice. Ravnateljica Grah je izjavila da nije bila svjesna nepravilnosti odmah nakon incidenta, što je dodatno uzburkalo javnost. Ova izjava je pokazala ozbiljne propuste u načinu na koji su se upravljali incidenti unutar psihijatrijskih ustanova, čime se postavlja pitanje o odgovornosti i transparentnosti procesa u ovakvim institucijama.
Šira slika i buduće posljedice
Iako su određene nepravilnosti već ustanovljene, zdravstvena inspekcija nastavlja sa istragom. U središtu pažnje su pitanja o unutrašnjem nadzoru, kvaliteti dokumentacije te obavezama uprave u prijavljivanju ozbiljnih događaja. Ova situacija nije samo individualni slučaj, već može imati dalekosežne posljedice na cijeli sistem psihijatrijske zaštite u Hrvatskoj. Očekuje se da će nadležni organi poduzeti mjere koje će osigurati da se ovakvi incidenti ne ponove.
Posebno je važno utvrditi da li su ranije pritužbe na rad pojedinih zaposlenika postojale i kako su se na njih odnosili nadležni. Ova pitanja će pomoći u razjašnjavanju odgovornosti i eventualnih propusta u organizaciji rada ustanove. Odgovorni će morati snositi posljedice, a društvo će morati preispitati svoju percepciju o radu psihijatrijskih ustanova, kao i o tome kako se pristupa mentalnom zdravlju.
Ovaj slučaj je izazvao veliku pažnju javnosti i postavio važna pitanja o etici, odgovornosti i sigurnosti pacijenata. Nakon smrti Kristijana Josipa Periša, očekuje se da će nadležni organi poduzeti mjere koje će osigurati da se ovakvi incidenti ne ponove. Za njegovu porodicu, istina o događajima koji su prethodili njegovoj smrti je od najveće važnosti, dok se nadležni očekuju odgovori na pitanja koja su postavljena tokom istrage.
Najkritičnije je u Deliblatskoj peščari, gde je angažovano više od 330 pripadnika različitih službi, dok je požar kod Bovanskog jezera lokalizovan.
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Sektora za vanredne situacije, uz podršku Helikopterske jedinice MUP-a, Vojske Srbije, javnih preduzeća i dobrovoljnih vatrogasnih društava, neprekidno angažovani na gašenju požara na više lokacija u Srbiji, dok je požar na Bovanskom jezeru kod Aleksinca lokalizovan.
Dačić je rekao da je najteža situacija u Deliblatskoj peščari, gde je požar zahvatio više od 3.500 hektara, kao i da je prioritet da se spreči njegovo dalje širenje i zaštite ljudi, imovina i priroda.
On je precizirao da je na požaru u mestu Šumarak, u Deliblatskoj peščari, angažovano više od 330 pripadnika različitih službi, među kojima su vatrogasca-spasioca, pripadnici Helikopterske jedinice MUP-a, Vojske Srbije, „Vojvodinašuma“, „Srbijavoda“, dobrovoljnih vatrogasnih društava i Srpsko-ruskog humanitarnog centra, dok je situacija na tom požarištu nepromenjena u odnosu na prethodni period.
Govoreći o požaru na planini Stolovi kod Kraljeva, ministar je naveo da je vatra zahvatila oko 200 hektara na izuzetno nepristupačnom i kamenitom terenu, da se kreće prizemno i da nema ugroženih objekata, domaćinstava ni infrastrukture.
Dodao je da su na tom požarištu angažovani vatrogasci-spasioci iz više gradova, pripadnici „Srbijašuma“, dobrovoljnih vatrogasnih društava, kao i Helikopterska jedinica MUP-a, koja dejstvuje na najnepristupačnijim delovima terena.
Osvrnuvši se na požar iznad Bovanskog jezera u opštini Aleksinac, Dačić je istakao da je on lokalizovan, kao i da pripadnici Vatrogasno-spasilačke brigade Niš i „Srbijašuma“ ostaju na terenu do potpune sanacije požarišta.
Ministar je podsetio da je povodom tog požara uhapšen muškarac osumnjičen da je svojim radovima izazvao požar i poručio da će svako ko svojom neodgovornošću izazove požar i dovede u opasnost ljudske živote, domove i prirodu odgovarati pred zakonom.
– Nećemo imati razumevanja za one koji svojim nemarom ugrožavaju bezbednost građana. Dok se stotine naših ljudi danima bore sa vatrom na terenu, pozivam sve građane da budu krajnje oprezni, da ne pale vatru na otvorenom i da svako neodgovorno ponašanje koje može dovesti do požara shvate kao direktno ugrožavanje života ljudi, imovine i prirode – poručio je Dačić.
Ministar je zahvalio svim vatrogascima-spasiocima, pilotima Helikopterske jedinice, pripadnicima Vojske Srbije, javnih preduzeća i dobrovoljnih vatrogasnih društava na požrtvovanosti i istrajnosti u borbi sa požarima.
Iz Agencije za osiguranje depozita poručuju da ima dovoljno sredstava za isplatu svih osiguranih deponenata. Građani će novac moći da podignu u gotovini ili da ih prenesu na račun u drugoj banci
Isplata osiguranih depozita klijentima Alta banke počela je danas. Građani će moći da podignu do 50.000 evra u poslovnicama Banke Poštanska štedionica širom Srbije, a rok za preuzimanje novca je tri godine.
Iz Agencije za osiguranje depozita poručuju da ima dovoljno sredstava za isplatu svih osiguranih deponenata. Građani će novac moći da podignu u gotovini ili da ih prenesu na račun u drugoj banci.
Rok za preuzimanje osiguranih sredstava je tri godine od početka isplate.
Za isplatu je potrebno da građani ponesu važeću ličnu kartu ili pasoš, kao i dokumentaciju o depozitu ili računu koji su imali u Alta banci.
Ukoliko novac podižu u ime drugog lica, neophodno je i ovlašćenje za raspolaganje depozitom, kao i lična isprava vlasnika računa.
Reporteri Kurira danas su proveravali kako teče isplata osiguranih depozita u ekspoziturama Banke Poštanska štedionica u Beogradu.
“Kao u Kambodži”
– Osećam se kao da živim u Kambodži gde vladaju Crveni Kmeri, a ne u Srbiji. Prodala sam stan i založila pare u Alta banku i sada sam beskućnik. Juče sam jedva podigla penziju u Komercijalnoj banci, danas čekam u redu opet. Šlogiraću se, ne znam šta ću – rekla je Kuriru Beograđanka pre odtvaranja šaltera Poštanske štedionice.
Drugi klijent Alta banke koji je došao da podigne depozit požalio se na lošu organizaciju.
– Mogli su rukom da napišu na papiru gde da stanemo u red, a ne da ovako lutamo.
“Prvo Dafiment, sad i ovo”
Na pitanje kako je dočekao vest o stečaju Alta banke, kaže:
– Bio sam u šoku, oročio sam pare, trebalo je da ih podignem u decembru i sad je pianje šta će biti s kamatom. Govorili su mi da nema nikakvih problema kad sam polagao novac i sad sam ovo dočekao. Imao sam isto iskustvo i sa Dafiment bankom, sad još i ovo. Ne znam šta ću – izjadao se ovaj gospodin ispred ekspoziture Banke Poštanska štedionica u Kraljice Marije.
“Više me nijedna banka neće videti”
Na Novom Beogradu nije bilo gužve, u redu smo zatekli troje ljudi koji nisu želeli da pričaju o svom iskustvu sa Alta bankom. Jedan mladić pokušao je da podigne novac bez zakazanog termina, ali su mu zaposleni u banci rekli da je prvi slobodan termin 20. novembar.
U drugoj novobeogradskoj ekspozituri, jedna od štediša Alta banke dala nam je kraću izjavu:
– Pre tri meseca oročila sam 20.000 evra ušteđevine kod Alta banke. Nudili su najbolje uslove, pa sam pomislila zašto da ne. Od kada je banka otišla u stečaj ne spavam, ne jedem, dobiću čir na želucu. Prijavila sam se preko portala i nadam se da ću dobiti svoje pare. Više me nijedna banka neće videti – rekla nam je Marija R. s Novog Beograda.
Među građanima koji su čekali u redu ispred Banke Poštanska štedionica na Novom Beogradu našla se i gospođa koja je čekala u ime firme u kojoj radi.
– Naša firma ima račun u Alta banci i zbog stečaja nismo mogli da isplatimo plate radnicima ovog meseca. Prijavila sam se preko portala i ponela potrebnu dokumentaciju. Nadam se da ćemo danas dobiti novac kako bismo mogli da isplatimo zarade zaposlenima. Na računu firme će nam ostati mnogo više novca od ovih para koje će isplatiti. Šta će biti s tim novcem niko ne zna – rekla je ona.
Član Izvršnog odbora Banke Poštanska štedionica Aleksandar Čortan za Kurir je opisao kako će izgledati postupak podizanja depozita.
– Danas nas očekuje jedan organizovani rad, bez gužvi. Klijenti jesu došli nešto ranije, i svi će biti usluženi. Ono što bih ja zamolio sve da pre dolaska u banku, na sajtu banke provere koja je dokumentacija neophodna, kako bi ceo proces išao redovnim, ubrzanim tokom. Banka Poštanske štedionice je otvorila ekspozituru u svim gradovima gde je Alta banka imala svoje ekspoziture. Dodatno smo otvorili posebnu ekspozituru u Somboru, jer smo uvidom u bazu utvrdili da je velika koncentracija klijenata – objasnio je Čortan.
Student Filip Ubović se u kvizu Potera suočio sa izazovima i pokazao svoj takmičarski duh i veliko znanje, iako nije uspeo da osvoji glavnu nagradu.
Student Fakulteta organizacionih nauka Filip Ubović, koji je tokom kampanje Studentske liste, koja je ubedljivo pobedila na izborima, bio jedan od njenih aktivnih predstavnika, oprobao se i u popularnom kvizu “Potera”. Njegovo pojavljivanje pred kamerama privuklo je pažnju i zbog javnog angažmana, ali i zbog zanimljivih detalja koje je otkrio o sebi tokom predstavljanja.
Ubović je na početku razgovora sa voditeljem Slobodanom Šarencom priznao da se iznenadio kada je saznao ko će ga dočekati u studiju. “Ja sam se iskreno iznenadio kad sam čuo da ste vi voditelj, mislio sam da gostujem u Šarenici, ali su me ipak poslali ovde u Poteru, tako da, evo, ajde da probamo“, našalio se student i nasmejao voditelja.
Predstavio se kao student FON-a kojem je ostao još jedan ispit do završetka studija, a naveo je i da se primarno bavi debatom. Pored toga, voli da uči strane jezike, svira klavir i igra šah. Ipak, upravo je debatovanje oblast u kojoj je ostvario zapažene rezultate na međunarodnoj sceni.
“Srpski debateri su jedni od najboljih na svetu”, rekao je Ubović, otkrivši da je sa svojim debatnim partnerom Dimitrijem Mikarićem stigao do polufinala Svetskog univerzitetskog debatnog prvenstva. Kako je objasnio, debate vode na engleskom jeziku, a tokom takmičenja odmeravali su snage sa ekipama prestižnih univerziteta, među kojima su Harvard, Oksford i Kembridž.
Njegov uspeh u akademskoj debati potvrđuju i podaci Fakulteta organizacionih nauka, prema kojima su Filip Ubović i još nekoliko studenata stigli do polufinala Svetskog univerzitetskog debatnog prvenstva održanog krajem 2025. i početkom 2026. godine u Bugarskoj.
Filip Ubović na konferenciji Studentske liste u Pionirskom parku:
Vidi galerijuFilip Ubović, konferencija Studentske liste u Pionirskom parku Foto: Petar Aleksić/Mondo
Šira javnost upoznala ga je i kroz aktivnosti Studentske liste. Nakon parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra, Ubović je otvorio konferenciju za medije u Pionirskom parku, na kojoj su predstavnici studentskog pokreta govorili o narednim koracima. Tom prilikom pozvao je zaposlene u državnim institucijama, javnim preduzećima i drugim ustanovama da u svojstvu uzbunjivača prijave eventualno uništavanje dokumentacije i sumnjive radnje tokom tranzicionog perioda.
“Tražimo hitan popis zatečenog stanja u javnim institucijama, ministarstvima, javnim preduzećima, EPS-u i državnim fondovima, uključujući finansije, ugovore, javne nabavke i preuzete obaveze. Pozivamo zaposlene da sačuvaju dokumentaciju i javnu imovinu, prijave sumnjive radnje i spreče uništavanje dokaza i zloupotrebe u prelaznom roku”, rekao je Ubović tom prilikom i dodao: “Svako ko je prekršio zakon, mora da odgovara u zakonitom postupku, bez obzira koju funkciju je obavljao ili obavlja”, rekao je Ubović.
Filip je na konferenciji otkrio i da građani, radnici, rukovodioci, upravnici državnih preduzeća, institucija, sudova, ministri, sadašnji i bivši, kao uzbunjivači, već neformalno kontaktiraju studentski pokret.
U “Poteri” je Filip, međutim, imao drugačiji izazov. Student je u svojoj igri osvojio 75.000 dinara, a zatim je u završnoj poteri, zajedno sa drugim takmičarem, pokušao da odbrani ukupno 1.100.000 dinara. Filip je branio 500.000, dok je njegov saigrač igrao za 600.000 dinara. Ipak, njih dvojica nisu uspeli da sačuvaju prednost jer ih je tragač ih sustigao i sprečio da osvoje novac iz završne igre.
Iako ovog puta nisu uspeli da izbegnu tragača, Filip je pokazao zavidno znanje, sigurnost i snalažljivost, a svojim nastupom u “Poteri” još jednom je pokazao da mladi ljudi imaju mnogo toga da ponude – ne samo kroz društveno delovanje već i kroz obrazovanje, takmičarski duh i talenat.
Ministar odbrane Srbije Bratislav Gašić obišao je kasarnu „Nikola Pašić“ u Zaječaru, u kojoj su završeni radovi na obnovi i prilagođavanju objekta za smještaj budućih vojnika. Iz Ministarstva odbrane poručuju da se pripreme za povratak obaveznog služenja vojnog roka nastavljaju.
Posjeta dolazi u vrijeme kada se u Srbiji sve češće govori o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka. Tema zanima mnoge građane, a posebno mladiće i njihove porodice, koji žele znati kako bi mogao izgledati budući sistem služenja vojske.
Šta je ministar poručio tokom obilaska
Gašić je naglasio da je ulaganje u vojnu infrastrukturu jedan od ključnih preduslova za povećanje kapaciteta za prijem i obuku budućih vojnika.
Prema njegovim riječima, povratak obaveznog služenja vojnog roka zahtijeva da kasarne budu spremne za nove zadatke. Vojnicima, kako je istakao, treba osigurati odgovarajuće uslove za boravak i obuku.
Ministar je dodao i da će Ministarstvo odbrane nastaviti s ulaganjima u obnovu postojećih vojnih objekata, kako bi se njihovi kapaciteti iskoristili u najvećoj mogućoj mjeri.
Šta je tačno urađeno u zaječarskoj kasarni
U kasarni „Nikola Pašić“ završena je rekonstrukcija objekta koji je namijenjen smještaju vojnika na služenju vojnog roka.
Radovi su obuhvatili uređenje spavaonica, učionica i kancelarija, kao i prostora za sušenje i odlaganje opreme. Obnovljeni su i sanitarni čvorovi, te drugi sadržaji neophodni za svakodnevni boravak i rad vojnika.
Iz Ministarstva odbrane navode da je cilj stvaranje kvalitetnijih uslova za obuku. Žele i da se postojeća infrastruktura prilagodi budućim potrebama sistema odbrane.
Ko je bio prisutan
Obilasku su, pored ministra Gašića, prisustvovali državni sekretar u Ministarstvu odbrane Mile Jelić i zamjenik komandanta Kopnene vojske brigadni general Nebojša Nedeljković. Među prisutnima bio je i načelnik Uprave za infrastrukturu potpukovnik Miloš Peruničić.
Gašić je poručio da je rekonstrukcija kasarne u Zaječaru dio šireg procesa unapređenja vojne infrastrukture u Srbiji.
Zašto se o vojnom roku ponovo govori
Obavezno služenje vojnog roka u Srbiji suspendovano je prije petnaestak godina, nakon čega se vojska oslonila na profesionalni i ugovorni sastav. Od tada su čitave generacije mladića odrasle bez obaveze odlaska u kasarnu. Zbog toga se svaka vijest o mogućem povratku takvog sistema prati s povećanom pažnjom.
Za ponovno uvođenje vojnog roka nije dovoljna samo odluka na papiru. Obično je potrebno osigurati prostor za smještaj i obuku, ishranu i zdravstvenu zaštitu, ali i instruktore i opremu. Obnova kasarni zato jeste važan korak, ali samo jedan u nizu.
Šta ovo znači za mlade u Srbiji
Obnova vojnih objekata pokazuje da se nastavljaju infrastrukturne pripreme za planirani povratak obaveznog vojnog roka. Takve pripreme obično podrazumijevaju da se prvo osigura prostor za smještaj, obuku i svakodnevni život vojnika, a tek potom da se otvaraju druga pitanja.
Ipak, važno je razlikovati pripreme od konačnih odluka. Sama rekonstrukcija kasarne ne znači da je obavezno služenje vojske već počelo. Ovim saopćenjem nisu utvrđeni ni novi datumi pozivanja građana.
Kada je riječ o konkretnim pitanjima, među kojima su ko bi bio obuhvaćen obavezom, koliko bi služenje trajalo i kada bi pozivi mogli početi, odgovore treba tražiti u zvaničnim odlukama nadležnih institucija. Do tada se sve procjene o rokovima i uslovima treba uzimati s dozom opreza.
Kako provjeriti informacije
Društvene mreže su često pune nepotvrđenih tvrdnji o tome ko će i kada biti pozvan u vojsku. Zato je razumno informacije provjeravati na zvaničnim stranicama Ministarstva odbrane i u službenim glasilima.
Porodice s mladim članovima kojih bi se obaveza mogla ticati trebaju sačekati precizne odluke prije nego što počnu donositi bilo kakve odluke o školovanju ili zaposlenju.
Pripreme se nastavljaju
Poruka Ministarstva odbrane jeste da se pripreme nastavljaju, a obnovljeni objekti trebali bi omogućiti prihvat i obuku budućih generacija vojnika.
Hoće li i kada obavezni vojni rok zvanično početi da se primjenjuje, zavisit će od daljnjih odluka nadležnih organa Srbije. Za porodice i mlade ljude koje se ova tema direktno tiče, najpouzdaniji izvor ostaju službena saopćenja Ministarstva odbrane i državnih institucija.
