Aco Pejović više se i ne trudi da ljude ubeđuje, niti ispravlja kada ga oslovljavaju sa “Aco”, jer kako kaže taj nadimak ima odavno. Pevač je sada ispričao da ga je pravim imenom zvala samo majka, i to onda kada je bila ljuta.
“Aleksandar me niko ne zove, samo me je moja pokojna majka tako u životu zvala. Evo recimo moja sestra, najbolja prijateljica Vesna Milanović me je jutros baš zvala i rekla: ‘Je l’ moguće da se ti zoveš Aleksandar?’‘ Nije znala a družimo se 20 godina”, ispričao je u emisiji ”Sve u svemu” Pejović, pa dodao:
Inače, Aco je velike gubitke preživeo tokom 2020. godine – preminula mu je majka, a potom dobar prijatelj.
“To je godina koja je apsolutno izbrisana iz mog sećanja i trudiću se da je zaboravim za sva vremena. Gubitak, to znaju oni koji su gubili najdraže, kao što sam ja majku i jednog od najboljih drugova, to su stvari koje svakog od nas čekaju. Nažalost, to je sve sastavni deo života”, rekao je Aco Pejović kome je nedavno preminuo i otac.
Nakon barenja krompira, obično žurimo da što pre prospemo vodu u kojoj se kuvao. Ipak, kada pročitate ovaj tekst dobro razmislite da li ćete to uraditi ponovo, jer voda u kojoj se kuvao krompir može biti veoma korisna za zdravlje. Pije se za smirivanje kašlja, ali može da se koristi i za inhalaciju u slučaju prehlade. Takođe, pristalice tradicionalne medicine savetuju uzimanje vode u kojoj se kuvao krompir kod fizičkog i psihičkog preopterećenja, jer ublažava umor i stres. Takođe se savetuje da ga koristite za uklanjanje žuljeva na koži ruku i ujednačavanje tona kože.Ako odlučite da isprobate vodu u koj se kuvao krompir, ne zaboravite da ovaj lek ima kontraindikacije. Dakle, osobe sa intolerancijom na krompir, niskom kiselošću želudačnog soka, dijabetesom i niskim krvnim pritiskom treba da izbegavaju ovu tečnost.
Кako odabrati krompir?
Morate da izaberete pravi krompir kako biste ne samo koristili
kvalitetan proizvod, već i pripremili zdravu i efikasnu tečnost. Кrtole
treba da imaju ujednačenu boju i da budu prilično čvrste. Ako nađete
zelenu mrlju na krtoli, nemojte je kupovati. To može značiti da je
krompir pogrešno uskladišten, a u njemu se nakupila štetna supstanca
solanin. Кupujte mladi krompir, on ima tanku koru koja se lako skida.
Ako se na krtoli pojavila vlaga, to znači da može imati povećan sadržaj
nitrata.
Pastrmka je jedna od najomiljenijih riba u našim krajevima. Njeno belo, posno mesno je veoma nežno pa se priprema lako i brzo. Poseban su specijalitet takozvane losos pastrmke, koje su nastale kao hibrid, rastu znatno veće i imaju ružičasto meso pa podsećaju na lososa. Ako spremate obične pastrmke, treba vam više komada za porodični ručak.
Sastojci:
5-6 pastrmki
1 glavica belog luka
1 čaša belog vina
1 čaša maslinovog ulja
malo bosiljka
malo ruzmarina
začin, so, limun
Priprema:
Pastrmke očistiti, oprati, i zarezati pa posoliti.
U činiju iseckati beli luk, dodati malo soli, malo vegete, bosiljka, ruzmarina, ulja i vina.
Dodati ribu i ostaviti pola sata, da odstoji, zatim sve to isipati u tepsiju, narezati limun i dodati ribi.
Pokriti aluminijumskom folijom i peći pola sata.
Nakon toga, skloniti foliju i peći još pola sata.
Ako je potrebno još malo, toliko da dobije lepu žućkastu koricu.
Svi lekari savetuju da dobro osluškujemo organizam jer on uvek
upozorava da nešto nije u redu. Važno je da obratimo pažnju i na male
promene jer kada dođe do izraženih tegoba, uglavnom je bolest u uznapredovaloj fazi. Od raka debelog creva godišnje u svetu oboli skoro dva miliona lјudi, a njih milion izgubi bitku sa ovom teškom bolešću.
Porast broja kolorektalnih karcinoma među mladim ljudima svakako je razlog za zabrinutost, a prepoznavanje ranih simptoma bolesti, kao i redovno testiranje, može da spasi život.
Zabrinjavajuće je da je došlo do porasta dijagnoza među mlađim
pacijentima. Kao rezultat toga, smernice za rutinski skrining su se
zapravo promenile, tako da se umesto sa 50 godina, svima sada
preporučuje da počnu da se pregledaju sa 45 godina, bez obzira na
simptome“, kaže doktor Šivan Meta
Ovo su simptomi na koje treba obratiti pažnju
Nije iznenađujuće da se određeni znaci kolorektalnog karcinoma mogu
prvo pojaviti u toaletu, ali drugi mogu biti neočekivaniji. Doktor Mehta
upozorava na “crvene zastavice” kao što su krv u stolici, bol u stomaku
i gubitak težine.
“Simptomi raka debelog creva uključuju nadimanje, mučninu, bol u stomaku, smanjen apetit, gubitak težine, promene u navikama creva (naročito zatvor), krv u stolici ili anemiju sa nedostatkom gvožđa (što znači nizak nivo crvenih krvnih zrnaca ili nivo hemoglobina povezan sa gubitkom krvi i gvožđa usled krvarenja u crevima izazvanog tumorom)“, kaže onkolog Čarls Šnajder.
Ako je bilo koji od ovih simptoma važno je da obratite pažnju svom lekaru
Lekari preporučuju da se jednom godišnje godišnje radi pregled za
kolorektalni karcinom počevši od 45 godine – ali neki ljudi bi trebalo
da se testiraju ranije, kaže Šnajder i dodaje:
“Na skrining raka tabelog creva za starije od 45 godina treba ići
godišnje. Za osobe sa porodičnom istorijom raka debelog creva, skrining
bi trebalo da počne 10 godina ranije od starosti kada je član porodice
dobio dijagnozu raka”, tvrdi doktor Šnajder i ističe da ljudi odlažu
ovaj pregled zbog neprijatnosti.
“Procedura je zapravo veoma laka i ‘bezbolna’, pošto će većina
gastroenterologa koristiti lekove da uspavljuju pacijente – poznato kao
‘svesna sedacija'”, objasnio je on. “Priprema creva, neophodno je
čišćenje stolice iz debelog creva dan i noć pre zahvata, kako bi
gastroenterolog mogao jasno da vidi unutrašnjost creva i da ukloni sve
prisutne polipe. Priprema će izazvati mnogo dijareja, koja je svakako
neprijatna, ali kratkotrajna.”
Redovni pregledi mogu biti spasonosni
Ako treba da idete na kolonoskopiju, bilo zbog godina ili zato što
imate porodičnu istoriju bolesti, lekari apeluju da ih ne odlažete.
“Skrining kolonoskopijom je najbolji način za prevenciju raka debelog
creva, pošto 90 procenata karcinoma debelog creva počinje u polipu
koji, ako se ukloni pre nego što se polip transformiše u rak, spašava
živote“, dodaje Šnajder.
Veliki Vaskršnji post je uveliko počeo i sa sobom nosi stroga pravila. Uprkos tome, ne morate da se odričete omiljene hrane, te vam donosimo recept za najukusniju posnu sarmu koju ćete obožavati.
Sastojci:
4 srednje glavice crnog luka
2 praziluka
5 većih šargarepa
1 koren peršuna
1/4 korena celera
4 čena belog luka
500 g pirinča
1 veći krompir
500 g dimljene ribe (može i bez ribe)
2 glavice kiselog kupusa
suvi biljni začin
slatka mlevena paprika
lovorov list
biber
1 kašika brašna
so
1 vezica peršunovog lista
bosiljak
Priprema:
Sipajte ulje u veću šerpu da bude debljine prsta. Na ulju izdinstajte
crni luk i praziluk. Pirinač potopite u vodu. Beli luk sitno iseckajte.
Šargarepu, celer i peršun izrendajte na krupno i sve dodajte u luk, pa
nastavite sa dinstanjem 10 minuta, piše Zadovoljna.rs.
Zatim dodajte pirinač koji ste ocedili od vode i dinstajte još 10 minuta. Potom sklonite sa šporeta i dodajte suvi biljni začin, biber, so, mlevenu papriku, izrendandani krompir, list peršuna i brašno.Na listove kupusa stavljate po kašiku fila i savijajte sarme, pa ih ređajte u zemljani sač ili vatrostalnu činiju koji ste obložili listovima kupusa. Ribu isecite i ređajte je između sarmi. Staviti odogzo sušeni bosiljak koji će sarmi dati savršen miris i ukus. Nalijte vodom da ogrezne, prekrijte listovima kupusa i pecite na 150 stepeni oko četiri sata.
Gurabije su slatkiš koji su naše majke i bake nekada često spremale, a
uprkos tome što ovaj kolač može danima da stoji, uvek bude razgrabljen i
pojeden u rekordnom roku. Poseban ukus ima kada se služi uz čaj.
Sastojci:
250 g masti
250 g šećera
3 jajeta
500 g brašna
strugana kora limuna, po želji
malo mlevenih oraha
Priprema:
Penasto umutite mast sa šećerom, pa postepeno dodajte 2 cela jaja, a
od trećeg samo žumance. Belance ostavite u frižideru za kasnije. Zatim
smesi dodajte brašno. Testo ostavite da se stegne na hladnom pola sata, a
nakon toga ga razvijte oklagijom na 5 mm. Vadite modlom keksiće,
stavite na pleh obložen papirom za pečenje, premažite belancem i pospite
orasima. Pecite 20 minuta na 160 stepeni.
Već smo pisali priču o devojci iz Franuske koju je majka 25 godina držala zaključanu na tavanu kuće, a jedna slična priča dogodila se i u našem susedstvu.
Iako je rođen 1948., Drago J. je ponovo počeo da postoji tek 2007. godine. Naime, sve do marta te godine, majka Veronika iz Belog Manastira, je Draga skrivala od sveta. Zaključan u sobi s rešetkama na prozoru, Drago je proveo tako više od pola veka života. Da apsurd bude veći, kuća strave bila je tek nekoliko stotina metara udaljena od belomanastirskog Centra za socijalni rad.
Iz male sobe, koja je bila ceo Dragin svet, nije bilo
direktnog izlaza. Put ka izlazu u dvorište vodio je kroz kuhinju u kojoj
je spavala njegova majka. Vrata te sobe bila su tokom dana uvek
zaključana. Dragin zatvor bi tek uveče bio privremeno otvoren, piše Večernji list.
Stravična životna priča o nesrećnom Dragi koji je život proveo u
kućnom zatvoru, bez ikakvog kontakta s vanjskim svetom, pre 16 je
godina, potresla Baranju, ali i čitav region.
“Nevidljivi“ čovek, kako su ga tamošnji mediji nazvali, proveo je 59 godina svog života, sve vreme zatvoren u četiri zida.
Svi su zaboravili, ili pak nisu ni znali da Drago postoji. S vremena na
vreme, meštani su, noću, kada je bilo upaljeno svetlo, u kući viđali
siluetu muškarca, ali nisu znali da je reč o sinu kojeg je majka, od
ranog detinjstva, zatvorila u kuću, pomno ga skrivajući od sveta.
Susedi, s kojima su novinari razgovarali te 2007., tvrdili su da Dragu nikada nisu videli. Koliko
ga je majka dobro skrivala potvrdio je i neverovatan podatak – Dragu
nikada nije vidjela čak ni supruga njegovog brata, iako su prvih godina
braka, živeli na istom kućnom broju i delili dvorište. Ukratko, šest
decenija, nesrećni čovek zapravo nije postojao, jer za njega niko, osim
par članova njegove najuže porodice, nije znao.
Niko od komšija nije znao da je Drago zaključan u kući foto: Profimedia
Кako se tada ispostavilo, Drago je bio najstariji sin Veronike i njenog supruga Ivana. Кao
sasvim mali dečak se razboleo, pa su ga, kako su meštani
pretpostavljali, od stida zatvorili u kuću, da ga više niko ne bi video.
Nakon što mu je otac umro, jedina osoba koju je Drago video i čuo
poslednjih 20 godina zatočeništva bila je njegova majka. Nije imao
kontakt sa svetom ni preko radija ni preko TV ekrana. Nije znao ni čemu
služi kupatilo. Tek nakon smrti Dragine 87-godišnje majke Veronike, u
februaru 2007. godine, strašna priča je izašla na videlo.
Majci (45) iz Zemuna, za koju su objavljene informacije da je tokom leta 2016. godine u kući u Zemunu lišila života svoje novorođeno dete, biće ukinut pritvor.
Kako Republika saznaje, veštačenjem je utvrđeno da je beba ženskog
pola rođena mrtva i da se očekuje obustava istrage i ukidanje pritvora.
Povodom ovog slučaja oglasilo se i Više javno tužilaštvo u Beogradu, a u svom saopštenju oni su naveli:
– Po prijemu odgovarajućih veštačenja, Više javno tužilaštvo u
Beogradu donelo je naredbu o obustavi istrage protiv L.M. (45), koja se
vodila zbog sumnje da je izvršila krivično delo Teško ubistvo, jer delo
koje je predmet optužbe nije krivično delo.
Tužilaštvo je takođe stavilo predlog Višem sudu u Beogradu da L.M. ukine pritvor.
Protiv L.M. istraga je bila pokrenuta krajem januara zbog sumnje da
je lišila života svoje novorođeno dete, a potom ga ostavila u zamrzivaču
u kući u kojoj je tada živela u Zemunu. Veštačenjem je utvrđeno da je
dete rođeno mrtvo, odnosno da je smrt deteta prirodna i da je nastupila
pre porođaja – saopštili su iz tužilaštva.