wp

Živi povučenim životom daleko od javnosti.

Nakon što je glazbena legenda Halid Bešlić ispraćen na vječni počinak, na društvenim mrežama se oglasila i njegova snaha Mahira, supruga sina Dine Bešlića.

Na svom Instagram profilu podijelila je nekoliko emocionalno nabijenih storyja s komemoracije i pokopa, a posebnu pažnju privukli su videozapisi njihove djece. Unuka Halida Bešlića održala je dirljiv govor u čast voljenom djedu.

Foto: Instagram

U kratkim snimkama koje je objavila, vidi se kako unuci s drhtavim glasom govore o svome djedu, prisjećajući se zajedničkih trenutaka.

‘Djeda, znaš djede, znamo mi da si poseban. Mnogo te ljudi voli. Nismo ni bili svjesni koliko ih je. Ja jesam glazbeno nadarena – a imam i na koga biti. Ja sam djedov lav. Voljela bih da si još dugo ostao s nama. Jako nam nedostaješ.

Foto: Printscreen/Youtube/BHRT

Znaš, djede, mama nam nije odmah rekla da si nas napustio u utorak… ali mi smo znali. Djede, ti si naša ljubav, naš oslonac i naš štit. Voljeli bismo da si tu. Volimo te’, rekla je Lamija Bešlić ispred okupljenih na komemoraciji.

Njezine objave u kratkom su roku izazvale lavinu reakcija. Mnogi su istaknuli koliko ih je ganula snimka govora Halidovih unuka, kao i dostojanstvena bol kojom je snaha podijelila tugu cijele obitelji.

Inače, snaha pokojnog pjevača inače vodi povučeni život daleko od javnosti, no poznato je da je već godinama u skladnom braku s Dinom Bešlićem, Halidovim jedinim sinom. Zajedno imaju blizance, a obitelj je poznata po čvrstim obiteljskim vrijednostima i međusobnoj povezanosti.

Više fotografija pogledajte u galeriji.

Pogledaj fotogalerijuMahira i Dino Bešlić Foto: Instagram

Danas, 16. oktobra, sahranjen je pevača Vladimir Blažev Pančo, koji je pre dva dana preminuo posle teške borbe koju je vodio 7 meseci nakon strašnog požara u Kočanima.

Opelo je održano u crkvi, a zatim su sanduk sa telom izneli i u tužnoj koloni krenuli ka grobu.

Tužan prizor slama srca, a iza sanduka je hodala neutešna supruga pevača koju su pridržavali sve vreme.

“Ogromna kesa ispred crkve puna para”

Pažnju je privukla i ogromna kesa ispred crkve, koja je skoro puna para, a koja je verovatno za pomoć porodici stradalog.

Opelo su počeli da služe posle 11:30 časova, a neutešni članovi porodice su jecali i nisu se odvajali jedni od drugih.

62 osobe poginule u diskoteci u Kočanima

Podsetimo, Pančo je zadobio teške povrede u požaru koji je izbio u diskoteci u Kočanima dok je nastupala grupa “DNK”. Naime, članovi grupe DNi su nakon što je izbio požar ostavili instrumente i počeli sa evakuacijom.

– Bend DNK započeo sa nastupom u 2 a oko 2:35 su počeli da koriste prskalice koje se koriste kad god dođe neki veliki muzičar. Svi su bili raspoloženi niko nije znao da će se nešto tako dogoditi. Pančo je prvi digao uzbuunu zbog situacije rekao je “gori krov, izlazite”. Ostali nisu primetili iako su snimali. Mislili su da je šala, nisu mislili da će se proširiti i nisu ozbiljno shvatili apel. Pred vratima je bila velika gužva, ni sama ne znam kako sam se izvukla. Neki su ostali do kraja jer su mislili da sr ništa neće desiti. Na vratima je bila policija koja je bila u raciji jer je u klubu bilo maloletnika. Vrata su u početku bila blokirana ali kada se stvorila gužva odmah su s eotvorila. U klubu je i ranije bilo maloletnika, samo platiš i uiđeš – rekla je jedna devojka.

Vladimir Blažev-Pančo iz DNK grupe, je bio jedan od glavnih vokala ove grupe.

Vladimir Blažev Pančo bio je DNK-a, ali i prepoznatljivo lice makedonske urbane scene. Rođen i odrastao u Skoplju, Pančo je karijeru izgradio na velikom talentu. Osim što stoji na čelu DNK-a, Pančo se oprobao i kao solo izvođač, DJ i producent.

Halid je ostavio za sobom suprugu Sejdu, sina Dina, unuku Lamiju i unuka Belmina Kana.

Bio je veoma ponosan na svoj porodični život i ostvarenje kao suprug, otac i deda.

Halid Bešlić je umro u 71. godini nakon borbe sa opakom bolešću, a njegova jedina želja je bila da ozdravi kako bi što više vremena proveo sa svojim unucima.

Halid Bešlić je za sobom ostavio neutešnu suprugu Sejdu, sina Dina, a kako tvrdi izvor blizak pokojnom pevaču, do poslednjeg trenutka mislio je na svoju porodicu.

– Halid je poslednje dane provodio pričajući o blizancima, unucima. Gajio je veliku nadu da će ozdraviti i da će terapija uroditi plodom samo zbog njih, jer su još mali – tvrdi izvor, pa nastavlja:

– Bio je jako optimističan i sve vreme je govorio: “Samo da poživim još malo, da unucima ostanem u sećaju, samo da mi pamte lik.” Istovremeno je tešio i svoju suprugu koja je, takođe, bila u teškom stanju i ponavljao joj kako mora naći snagu u svojim naslednicima i ozdraviti zbog njih. To je bila njegova poslednja želja, da ih unuci upamte kao zdrave i vesele ljude i da porodica bude na okupu.

Halid o supruzi: “Bilo je teških godina, ali sve smo prevazišli”

Halid Bešlić je jednom prilikom govorio o trenutku kada je upoznao svoju suprugu Sejdu sa kojom je bio u braku skoro 50 godina.

– Ženu nisam upoznao na nastupu. U jednoj kafani gde sam nastupao, na ulazu u Sarajevu… tu je radila moja svastika, bila je kuvarica, i ona me je upoznala sa ženom. Ona nije izlazila po kafanama. Kada smo se upoznali video sam da je to to, zabavljali smo se pola godine i odmah posle toga smo se venčali. Eto, tolike godine funkcionišemo i dan dana. Bilo je teških godina u našem odnosu, ali sve smo prevazišli… kada smo bili mlađi to je nekako i normalno – rekao je Halid Bešlić koji se ostvario kao suprug, ali i i kao otac i kao deda na šta je bio veoma ponosan

Ponekad, iza svjetlucavih reflektora i melodija koje nas osvajaju, kriju se priče koje duboko pogađaju srca ljudi. Jedna takva priča jeste putovanje poznate pjevačice, čiji talent i nezaboravna strast prema muzici nisu samo izvor njenog uspjeha, već i inspiracija mnogim ljudima širom svijeta. Njena biografija je poput šarene tapiserije, ispunjena usponima i padovima, momentima radosnih pobjeda, ali i teškim iskušenjima koja su je oblikovala u osobu kakva je danas.Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Odrasla u gradu gdje su se snovi često susretali s oštrim realnostima, ova pjevačica je od malih nogu pokazivala nevjerojatnu povezanost s muzikom. Njeni roditelji, prepoznajući njenu strast, pružili su joj punu podršku, omogućivši joj da se razvija kroz razne muzičke projekte. Počela je nastupati u lokalnim kafićima i malim klubovima, gdje se njen glas počeo čuti. Prvi koraci su bili teški; nastupi su često bili pred malim publikama, ali njena upornost i strast su je vodili naprijed. U jednom trenutku, tokom nastupa u lokalnom klubu, primijetila je da je publika potpuno očarana njenim glasom. To je bio trenutak kada je shvatila da muzika ne služi samo za zabavu, već i kao moćan alat za povezivanje s ljudima.

Put do uspjeha nije bio jednostavan. Mnoge prepreke su se činile kao nepremostivi zidovi; nedostatak finansijskih sredstava, sumnje koje su dolazile iz okoline, a ponekad i iznutra, predstavljale su izazove koji su je često tjerali na rub odustajanja. Osim toga, suočavala se s kritikama i otporom onih koji nisu vjerovali u njen talent. Međutim, u trenucima očaja, njen mentor, nekadašnji muzičar, postao je ključna figura koja joj je pružila podršku i motivaciju. Njegove riječi su bile poput svjetlosti u tami, ohrabrujući je da nastavi dalje i vjeruje u sebe. Njegovo iskustvo je bilo dragocjeno, jer je on prolazio sličnim putem, pa je mogao da joj pruži savjete koji su se pokazali neprocjenjivim.

Kako su dani prolazili, publika je počela primjećivati njenu jedinstvenu notu i emociju koja je isijavala iz njenih nastupa. Njena muzika nije bila samo zabava; ona je postala prozor u njenu dušu, a njeni stihovi odražavali su njene unutarnje borbe i pobjede. Njena sposobnost da se poveže s fanovima nije bila rezultat samo njene popularnosti, već i njene iskrene želje da dijeli svoja iskustva i emocije. Njeni koncerti su često postajali emotivna mjesta, gdje su se slušatelji mogli osjetiti razumljenima. Jedan od najljepših trenutaka u njenoj karijeri dogodio se kada je tokom jednog koncerta zamolila publiku da podijeli svoja iskustva. To je postalo snažno emocionalno iskustvo koje je dodatno učvrstilo njen odnos s fanovima.

Oproštaj od Halida Bešlića: Priča o ljubavi i gubitku

U trenucima kada se suočavamo s gubitkom voljenih, često zaboravljamo koliko duboka rana ostaje iza svakog iznenadnog odlaska. Smrt nije samo fizički gubitak; to je gubitak dijela nas samih, ostavljajući trajne ožiljke u srcima onih koji ostaju. Ovim riječima se mogu opisati emocije koje su zadesile mnoge kada je preminuo Halid Bešlić, jedan od najomiljenijih muzičara u regiji, ostavljajući za sobom ne samo svoje pjesme, već i duboku tugu u srcima svojih obožavatelja, prijatelja i porodice, naročito njegove supruge Sejde Bešlić. Halid je bio više od običnog izvođača; on je bio glas naroda, simbol ljubavi i nade, čije su pjesme dodirivale duše mnogih.Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Halidova ljubavna priča

Halid i Sejda su bili u braku skoro pet decenija, a njihova ljubavna priča bila je inspiracija mnogima. Njihovi zajednički trenuci obilježili su važne momente u njihovim životima, stvarajući neraskidivu vezu koja je bila temelj njihove svakodnevice. Njihov odnos bio je ispunjen ljubavlju, poštovanjem i podrškom, što je Halida motivisalo da stvara muziku koja je oslikavala njihove emocije. Nažalost, sevdah koji je pratio Halidovu karijeru nije mogao ublažiti težinu gubitka koji je nastao kada je preminuo. Sejda, koja se suočavala sa vlastitim zdravstvenim problemima, nije mogla prisustvovati posljednjem ispraćaju svog supruga, što je dodatno otežalo tugu i osjećaj nemoći, naglašavajući emocionalnu bol kroz koju su prolazili.

Nakon smrti Halida Bešlića, brojna njegova dobra dela privukla su pažnju javnosti. Za mnoge situacije u kojima je pomagao drugim ljudima nije se do sada ni znalo, a upravo jedna takva priča dolazi iz apoteke u Semizovcu, gde je imao pumpu i hotel.

„Svaki put je svima u apoteci platio račun“

Lela Delalić Šurković, koja je nekada radila u apoteci, ispričala je kako je Halid često dolazio, kao i divan gest koju je činio svaki put kada bi se pojavio. Njena anegdota prenesena je na Fejsbuk stranici Grad Bihać u srcu.

Priča koja se pamti: „Halid i njegova žena pođoše za staricom i napuniše kolica“

„Dok sam radila u apoteci u Semizovcu, Halid Bešlić je bio naš redovni posetilac. Zamislite kakav je to čovek bio – nikada, ali baš nikada nije dozvolio da pacijent koji se u tom trenutku zatekne s njim u apoteci plati svoj račun“, započela je svoju priču.

„Znalo je to biti po petoro ljudi, znali su biti jako veliki iznosi, pacijenti bez zdravstvenog osiguranja koji su kupovali insulin, Halid im je platio sve – i tako svaki put, ne jednom, već svaki put“, rekla je.

„To je čovek koji je imao srce veće od džepa, dušu čistu kao prvi sneg i zato će zauvek živeti u našim srcima, u svojim pesmama uz koje smo odrasli. Da mi je neko rekao da može otići neko ko nije rodbinski tvoj, a da duša ovako zaboli, ne bih mu verovala. Halide, ljudino, hvala ti za sve“, dodala je Lela.

Podsetimo, muzička legenda Halid Bešlić sahranjen je u ponedeljak na gradskom groblju Bare u Sarajevu, a na večni počinak ispratili su ga hiljade ljudi iz cele regije i sveta. Oproštaj od voljenog pevača započeo je dirljivom komemoracijom u sarajevskom Narodnom pozorištu, gde su se od njega oprostili prijatelji i kolege. Nakon toga, u haremu Gazi Husrev-begove džamije molilo se za pokoj duše pevaču, a Baščaršiju su ispunile hiljade ljudi u tišini i poštovanju.

Nakon molitve, tužna povorka krenula je kroz Ferhadiju, a kod Večne vatre se priključila glavnoj ulici, krećući se prema groblju Bare, gde je pevač otišao u večnost.

Zašto se Međunarodni aerodrom Sarajevo ne bi nazvao po Halidu Bešliću? Ljudi kada posjete New Orleans, uglavnom slete na aerodrom Louis Armstrong

Iskazana tuga i ljubav, poštovanje nadasve, prema djelu i ljudskosti Halida Bešlića u post-jugoslavenskom prostoru te gradovima u svijetu gdje žive naši ljudi, nije zabilježena od 4. maja 1980. godine, a i tada je upitno da li su baš svi ispratili vođu iz ljubavi, a ne iz osjećaja obaveze. Nazif Gljiva je rekao “Halide, ispraćaju te ljudi kao nikog prije” i po tom kriteriju izgleda da je pogodio. Naravno da je bilo velikana koji su odlazili u međuvremenu, ali moguće je da građanstvo novostvorenih država ovih prostora nije jednako cijenilo preminule velikane, ili su vremena bila takva da se zajednička tuga nije masovno dijelila. Nije da ih nije bilo, Kinđe je sigurno upečatljivi primjer, Monteno, Davorin, Sidran, ima još velikih ljudi, ali vjerovatno vremena nisu bila takva da dozvole ljudima, masama ljudi, da slobodno iskažu žalost i poštovanje prema čovjeku kojeg nisu obavezno poznavali, ali kojega su cijenili i čije pjesme su ih činile sretnima.
 

Dakle, smrt Halida Bešlića ukazala je, potvrdila ne samo njegovu ljudsku i profesionalnu veličinu, već i proces pomirenja Južnih Slavena, završetak mentalnih sukoba, barem na nivou masa, zajedničke elemente kulture prisutne među ovim narodima i individualnim ukusima i respektu, čak i ljubavi koju je Halid privukao i zaslužio.
 

Sarajevski aerodrom su svojedobno lokalne SDA vlasti pokušale imenovati po svojem prvom lideru te bosanskohercegovačkom državniku, ali je tadašnji visoki predstavnik u posljednjem momentu naložio uklanjanje već postavljenih slova na aerodromskoj fasadi. Zagrebački i ljubljanski aerodromi su nazvani po političkim ličnostima, skopski je nosio ime istorijskog lika koje je morao promijeniti nakon promjene državnog imena i sporazuma sa susjedima. Politička imena dijele ljude i nacije. Slovenci su brzopleto imenovali aerodrom po ne univerzalno popularnom, Hrvati opet po nacionalnom lideru kojeg mnogi analitičari označavaju kao jednog od krivaca za ratne strahote. Srbi svoj aerodrom zovu po velikom naučniku iz Hrvatske, a hercegovački Srbi su namjeravali po drugom naučniku iz Hrvatske i Italije prije nego su zakopali prvu lopatu da izgrade aerodrom.
 

Zašto Sarajevo ne bi iskazalo zrelost pa nazvalo aerodrom po čovjeku kojeg, pokazalo se, cijene svi kolektiviteti ovih prostora. Pokušaji ostalih velikih gradova u regiji pokazali su se kontroverznim, kao i nekadašnjih vlasti u Sarajevu. Karijere gradonačelnika Samira Avdića, tokom košarkaških dana popularnog Avdije, obilježile su koševi, skokovi, zakucavanja ali i mudrost, profesionalnost kao i strast za svoj klub, reprezentaciju i grad. Možda najlakši potez u ovoj bogatoj karijeri mogao bi mu biti inicijativa za imenovanje aerodroma Halid Bešlić. Zakucaj, Avdija, sada za Sarajevo, Bosnu, Hercegovinu, nadasve za Halida.

Ljudi kada posjete New Orleans, uglavnom slete na aerodrom Louis Armstrong. Grad je poznat po muzici i poistovjećen je sa najvećim jazz umjetnikom. Na vječno počivalište ispratili su ga najveći umjetnici tog doba, baš kao i Halida. Da su nacionalističke vlasti Makedonije nazvale aerodrom po, recimo, Toši Proeskom, niko od susjeda, kao niti Makedonaca, ne bi se bunio. Rijetke su pjevačke i ljudske veličine koje su univerzalno popularne. Upravo svjedočimo o značaju Halida. Sarajevo je, kao i New Orleans, poznato kao grad muzike. Ljude obazima toplina kada slete na aerodrom koji se zove po muzičkom velikanu.

Akcija je jednostavna i preventivna jer neka buduća vlast može poželjeti da obilježi neku samo svoju ideološku veličinu. Halid je imao svoja ubjeđenja koja su univerzalna – socijalna pravda, jednakost, građanske slobode – svima je prihvatljiv. Čak i Manijaci ga vole, duhovito primjećuje Nermin Tulić, i navodi mu jedinu manu – navijao je za Sarajevo.

Na početku karijere bila su dva popularna Halida. Zabranjeno pušenje je imalo stih “slikao se s oba Halida”. Već dugo je jasno – jedan je Halid.

Desimirovac je danas bio obavijen tugom dok su porodica, prijatelji, kolege i brojni meštani ispraćali na večni počinak Miroslava Biberdžića, svima poznatog kao učitelj Biber – omiljenog prosvetnog radnika i učitelja generacija učenika Osnovne škole “Radoje Domanović”.

Biberdžić je preminuo 10. oktobra u Kliničkom centru u Kragujevcu, nakon 17 dana teške borbe za život. Nesreća se dogodila 24. septembra na magistralnom putu u Desimirovcu, nedaleko od osnovne škole, kada ga je, dok je prelazio ulicu, udario automobil koji se kretao velikom brzinom. Vozač je pobegao sa lica mesta, ostavivši teško povređenog učitelja da leži na putu.

Deca koja su se igrala u školskom dvorištu prva su pritrčala u pomoć i pozvala Hitnu službu. Uprkos naporima lekara, Biberdžić je podlegao povredama. Po nalogu nadležnih organa, naložena je sudska obdukcija, dok policija i dalje traga za vozačem koji je izazvao nesreću.

Na današnjoj sahrani, održanoj na seoskom groblju u Desimirovcu, zavladala je tišina i neverica. Od učitelja Bibera oprostili su se članovi porodice, kolege i brojni meštani, ističući da je njegov odlazak nenadoknadiv gubitak za čitavu zajednicu.

“Bio je čovek velikog srca, učitelj koji je decu učio poštenju, a ne samo knjigama. Niko ne može da shvati da ga više nema”, rekli su okupljeni.

Desimirovac tuguje, ali i očekuje da pravda stigne onoga koji je usmrtio omiljenog učitelja i pobegao, ne pokazavši ni trunku ljudskosti.

P. N. (41), suprug žene koja je ranjena iz pištolja u stanu na Novom Beogradu ispričao je tokom istrage sve detalje nemilog događaja koji se zbio 13. oktobra rano ujutru u stanu bračnog para!

Objasnio je da su kobnog dana on i njegova supruga Ž. N. (46) najpre započeli svađu, a zatim zajedno pili alkohol i konzumirali opojne droge. Kao motiv, nezvanično, naveo je ljubomoru.

Kako je P. N. naveo, njegova žena je u jednom trenutku uzela pištolj, koji su, prema njegovom priznanju, držali u nelegalnom posedu i pucala sebi u nogu.

– Izjavio je da je on u šoku skočio na nju kako bi joj oteo pištolj, koji je prilikom rvanja opalio još jednom, ali u zid – ispričao je izvor blizak slučaju.

Kada je komšinica iz susednog stana čula jauke i zapomaganje, odmah je pozvala policiju i Hitnu pomoć, koji su odmah stigli na lice mesta. Prilikom pregleda stana, pripadnici policije pronašli su pištolj, kao i određenu količinu narkotika.

Podsetimo, Ž. N. je zadobila prostrelnu ranu noge i prevezena je u Urgentni centar, gde je zbrinuta i nalazi se van životne opasnosti. Ona je tada policiji ispričala kako je ona kriva za povrede, kao i da se pre toga posvađala sa mužem.

Podsetimo, P. N. je ranije hapšen zbog krivičnih dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, kao i imovinskih delikata.

– Prvi rezultati istrage govore da je juče oko 8 sati došlo do svađe supružnika koji su konzumirali alkohol i narkotike. U jednom trenutku Ž. N. je uzela pištolj i stavila pored sebe. Verovatno zbog nestručnog rukovanja on je opalio i tako je sama sebe upucala. Zbog rane odmah su pozvali ekipu Hitne pomoći koja ju je prevezla u Urgentni centar – rekao je izvor.

I žena i muž bili su pod dejstvom alkohola i narkotika, pa su tog dana nepovezano pričali policiji i lekarima.

Istragu vodi Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu.

– Dežurnoj službi Odeljenja bezbednosti Podgorica je prijavljeno da jedno žensko lice narušava javni red i mir u zgradi u naselju Zagorič. Na lice mesta upućena je policijska patrola koja je zatekla navedeno lice, kasnije identifikovano kao A.A. (32), koje je prilikom kontrole fizički napalo policijsku službenicu i pokušalo da zada udarac drugom policijskom službeniku, saopšteno je iz UP.

U istoj zgradi, na terasi stana koji koristi A.A., zatečeno je njeno maloletno dete, staro tri godine, koje je imenovana prethodno ostavila bez nadzora.

Reagovao Centar za socijalni rad

Sa događajem je upoznat službenik Centra za socijalni rad, koji je preuzeo maloletno dete.

Devojčica je imala vidne povrede po licu, te je, u pratnji zaposlenih Centra, upućena na lekarski pregled, o čemu je sačinjen izveštaj od strane lekara specijaliste.

U prostorijama Kliničkog centra, analizom krvi kod A.A. je utvrđeno prisustvo kokaina, marihuane i benzodiazepina.

Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici A.A. je lišena slobode zbog sumnje da je izvršila krivična dela: napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti i nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.