Month: August 2023

Miljan Vračević gostovao je u emisiji “Narod pita” i progovorio o odnosu sa Aleksandrom Nikolić i Anom Ćurčić.

Bivši zadrugar otkrio je detalje Anine taktike i tvrdio da je sve vreme bila ubeđena u pobedu.

– Koje je tvoje mišljenje o emisije sa Anom i Aleksandrom i generalno o njihovom odnosu? – pitala je voditeljka.

– Aleksandra joj je u toj emisiji objasnila jer se ponašala kao dama. Kad je ušla, Ana, ne znam zašto je bila uz Aleksandru kada joj zaštita uopšte nije bila potrebna, da bi posle rekla da je Zvezdana ostavila zbog nje. To je njena prva kontradiktornost. Kada je ušla sa moje strane je bila apsolutno podržana iako je Zvezdan uvek bio uz mene. Na početku je imala veliki kredibilitet koji nije opravdala – rekao je Miljan.

– Kako komentarišeš što je nije čestitala Aleksandi pobedu? -pitala je voditeljka.

– Ana je bila ubeđena u svoju pobedu i poistovetila se sa Kijom Kockar. Kad je Kija ušla družila se samo sa Anom Korać i sa mnom. Ona je pokušala da nagovori Vanju da uzme njen profil i čak rekla “Kad ja uđem Kija će biti mala beba”. Bila je mnogo kontradiktorna do te mere da i mi koji smo bili dobri sa njom nismo znali kako da je odbranimo jer ni ona sama nije znala šda da kaže. Otvorila je mnoge teme koje nije zatvorila, ni od ovog sada najavljivanog raskrinkavanja koje je najavila nema ništa. Kad počne nova sezona mi ni nećemo biti interesantni -započeo je Miljan pa nastavio:

– Ako neko ne poštuje sebe on se dovede u ovakve situacije. Ako ne poštuje svoje najmilije, on im priredi onakve situcije. Ako ja prodam svakog svog drugara ja ni tebi Ana ne mogu da budem drug. Nema tu neke velike pameti. Svi mi koji smo bili uz jednu personu niko više nije uz nju – završio je Miljan.

Kurir.rs

Osnovna škola “Dr Dragan Hercog”, u kojoj bi dečak ubica trebalo da završi osmi razred posle neformalnog izbacivanja iz Osnovne škole “Vladislav Ribnikar”, nije klasična škola sa učionicama prepunim dečije graje u dve smene, salom za fizičko ili dvorištem za igru tokom velikih odmora.

Štaviše, ona ni nema svoju zgradu, već samo kolektiv od oko 80 nastavnika koji rade s osnovcima pacijentima koji ne mogu da nastave klasično osnovno obrazovanje.

Škola je osnovana davne 1969. godine i od prvog dana je zamišljena kao pomoć velikom broju dece koja su na kraćem ili dužem bolničkom lečenju.

– Ako bolest sprečava dete da dođe u školu, škola će doći njemu – praktično je moto ove ustanove.

Iz škole poručuju da su zdravstveni problemi sa kojima se susreću njihovi hrabri učenici raznovrsni i, nažalost, uglavnom složeni: maligne bolesti, dečja i cerebralna paraliza, mišićna distrofija, oboljenja kičmenog stuba, različite vrste povreda, autizam, psihički problemi…

– Zbog toga je različito i vreme njihovog zadržavanja u našoj školi, od nekoliko dana, dok su na lečenju u nekoj od bolnica, do više godina – poručuju iz škole.

Najveći izazov za prekaljene nastavnike

Škola ima 80 nastavnika i defektologa koji širom Beograda svakog dana posećuju bolničke sobe i domove dece na lečenju, a kroz projekat “Učenje na daljinu” pružaju podršku i ovakvim učenicima na teritoriji cele Srbije.

Nastavno osoblje škole “Dr Dragan Hercog” je prekaljeno, a njihovi učenici su najhrabrija deca koja uprkos najtežim oboljenjima žele da nastave osnovno školovanje. Zato će za sve u ovoj školi biti ogroman izazov organizovanje nastave za jednog đaka bez duše, za dečaka ubicu koji je kukavički oduzeo 10 života u “Ribnikaru” tog kobnog dana i nije pokazao iskreno žaljenje zbog toga.

Iz OŠ “Dr Dragan Hercog” se nisu oglašavali povodom preuzimanja nadležnosti nad školovanjem dečaka ubice. Škola je juče uputila svoj prvi zvaničan zahtev klinici, gde je dečak smešten, za dobijanje stručne procene o mogućnostima njegovog nastavka školovanja.

Stručnjaci sa klinike sada treba da dostave zvanično mišljenje da li je dečak ubica uopšte u stanju da nastavi školovanje. Od iste procene zavisi kako će dečak nastaviti nastavu, u kom trenutku će se gradivo iz osmog razreda naći pred njim i po kom nastavnom modelu.

Tek posle nalaza stručnjaka, OŠ “Dragan Hercog” će moći da donese dalje odluke u vezi sa školovanjem masovnog ubice iz “Ribnikara”. Najžalosnija je činjenica da devetoro njegovih vršnjaka koje je ubio u školi nikada neće imati tu šansu.

I pre korone radili onlajn nastavu

Jedna od opcija za školovanje dečaka ubice, na šta je država obavezna po sili zakona jer je i osnovno obrazovanje obavezno, jeste nastava na daljinu. Nastavno osoblje OŠ “Dr Dragan Hercog” je, na primer, i pre korone radilo na daljinu s đacima koji zbog zdravstvenih problema ne mogu da sede u kolektivu.

– To radimo sa decom koja su se lečila, pa su puštena kući, ali je njihov imuni sistem i dalje slab pa ne smeju da idu u kolektiv. S njima se nastava odvija putem interneta. Imamo programe i kabinet sa elektronskom tablom, kamerama, zvučnicima. Imamo dva takva odeljenja – kazao je svojevremeno direktor škole Zoran Aleksić.

Kako objašnjavaju u školi, njihovo osoblje sprovodi tri vrste nastave: bolničku (u zdravstvenim ustanovama), kućnu (u domovima pacijenata koji se tamo oporavljaju) i nastavu na daljinu (kada je to jedini način da učenik ostane deo vaspitno-obrazovnog sistema).

Podrška u nastavi na daljinu se sastoji u organizovanju kontinuirane nastave za sve predmete uz poštovanje svih pedagoških principa i primenom informacionih tehnologija. Učeniku je omogućeno da prati predavanja i da ima pristup materijalima za učenje uz vežbanje, testiranje i proveru znanja.

Ono što je već sada izvesno jeste da dečaku ubici, ako nastavu bude pratio preko računara, na njemu neće biti omogućen nijedan drugi sadržaj osim zakonom propisane onlajn nastave.

(Kurir.rs/Blic)

SASTOJCI:

1,5 kg svježih marelica

1 kg šećera

200 ml jabučnog soka

1 veći limun

komadić maslaca

PRIPREMA:

KORAK 1: 

Operite marelice i očistite ih od koštica. Narežite marelice na komade, stavite ih u veliki lonac i dodajte jabučni sok.

Kuhajte dok smjesa ne zavrije, smanjite temperaturu pa prokuhajte još desetak minuta dok marelice ne omekšaju.

Ukusan džem od marelica kralj je doručka, odličan dodatak ljetnih slastica, a možete ga poslužiti i kao prilog mesu

KORAK 2: 

Smjesi dodajte šećer i sok jednog limuna, pa promješajte i pustite da krčka na umjerenoj temperaturi još dvadesetak minuta.

KORAK 3:

Maknite lonac s vatre te skinite eventualne nečistoće s vrha lonca. Vrućem džemu dodajte komadić maslaca, dobro promiješajte cijelu smjesu i pustite da se ohladi desetak minuta. Tako pripremljen džem ulijte u tople sterizilizrane staklenke, poklopite ih i pohranite na tamno i hladno mjesto.SAVJET PLUS: 

Niste sigurni da je džem gotov? Drvenom kuhačom prebacite malu količinu vrućeg džema na hladan tanjur (tanjur stavite u zamrzivač da bi ga odgovarajuće ohladili). Pričekajte minutu. Ako tanjur možete okrenuti iznad svoje glave bez curenja, znači da je džem gotov. U suprotnom nastavite kuhati voćnu smjesu.

SASTOJCI:

biskvit (veliki pleh pečnice)

40 g neslanih mljevenih pistacija

30 g blanširanih mljevenih badema

80 g brašna

4 veća jaja

70 g šećera

1/2 praška za pecivo

3 žlice limunovog soka

Crvena krema

250 g mascarpone sira

1 dl jogurt

1.5 dl slatko vrhnje za šlag

200 g pasirane višnje/jagode/borovnice

50 g šećera

žličica burbon vanilije (ili 2x burbon vanilin šećer)

7 g mljevene želatine* + 4 žlice voćnog soka

Svijetla krema

100 g mascarpone sir

1.5 dl jogurt

1.5 dl slatko vrhnje za šlag

20 g neslanih mljevenih pistacija

50 g amaretti keksa/keksa s aromom badema

2 žlice sok limuna (ili limete)

žličica limunove korice

5 g mljevene želatine+ 3 žlice vode

dekoracija

prijedlozi

crveni preljev za torte

ostatak biskvita od pistacija

bijela čokolada

mljeveni bademi/pistacije

Jagode/višnje/borovice

PRIPREMA:

BISKVITE sam ziheraški napravila večer prije i čuvala ih u plastičnoj foliji da se ne sasuše.

zagrijte pečnicu na 180° i pripremite najveći pleh sa pek papirom

prvo bjelanjke istucite u čvrst snijeg s par kapi limunova soka ili prstohvatom soli (koristila sam 1/4 žličice cream of tartar)

žumanjke tucite sa šećerom dok se potpuno ne povežu u kremastu smjesu

brašno sa praškom za pecivo, mljevenim pistacijama i bademima lagano istucite pjenjačom/ mutilicom (koristila mikser na najmanjoj brzini) u dubljoj zdjeli

miksajući dodajte suhu smjesu i limunov sok umućenim žumanjcima i miksajte dok se sve ne poveže.

na poslijetku, u tu smjesu lagano, ručno umiješajte tučene bjelanjke.

pecite oko 13 minuta (na programu ventilatorskog pečenja treba mu manje).

biskvit izvadite skupa sa papirom, prohladite pa ga prevrnite na radnu plohu.

Iz njega izrežite dva jednaka diska velicine kalupa u kojem cete slagati tortu (najlakse je obruc poloziti na biskvit pa jako ostrim nozem/skalperom izrezati njegovu velicinu, ili direktno obrucem ako je dovoljno ostar na rubovima/ivicama.

Izrezane diskove stavite na cistu podlogu a ostatke sacuvajte za dekoraciju (dio pojedite odmah s priručnim pekmezom ko ja :))

CRVENA KREMA- ukoliko koristite voce iz kompota, prije nego ga ispasirate dobro ga ocijedite od soka i sok sačuvajte

želatinu namočite sa voćnim sokom i ostavite da nabubri

 sjedinite mascarpone sa šećerom, burbonom, jogurtom i propasiranim voćem

 istucite vrhnje u šlag

 otopite želatinu koja je nabubrila na tihoj vatri, miješajući, da ne provrije, primješajte joj 3-4 žlice kreme od mascarponea i miksajući dodajte ostatku, miksajte dok se sve lijepo ne poveže

 na laganoj brzini umiksajte istučeni šlag u mascarpone kremu

SVIJETLU KREMUpripremite od navedenih sastojaka na isti princip ko crvenu, s tim da sok limuna i koricu dodate odmah u smjesu jogurta i mascarponea a mljevene pistacije i kekse umiješate posljednje, nakon istučenog šlaga u gotovu kremu.

Ukoliko nemate amaretti ili slicne kekse od badema, obavezno dodajte žličicu tekuće arome, npr. dr. Oetker aromu Badem/Mandelj

SLAGANJE TORTE

obadva diska od biskvita lagano navlažite sokom od voca ili pekmezom (da se krema bolje slijepi), stavite prvi na pladanj za posluzivanje/stalak pa oko njega stegnite obruč kalupa.

Kreme mozete slagati u vise slojeva.

Bitno je da, kada stavljate kremu na kremu svaki sloj prethodno ohladite 4-5 minuta u hladnjaku da se ne bi pomiješale boje. Ja sam između dva biskvita stavila veći dio crvene kreme, pa nakon drugog biskvita ostatak, pa preko njega bijeli dio.

Mogla sam to puno ljepse obaviti… (više u “posluzivanju”)

DEKORACIJAod ostataka biskvita sam izrezala oblike koje vidite, premazala ih s donje strane pekmezom i zalijepila na zadnji sloj kreme.

skuhala sam crveni preljev za torte (trecina vrecice 10g mi je bila dovoljna za decilitar soka) i popunila praznine među biskvitima. na poleđini vrecice preljeva pise kako se priprema.

Dodatno sam povrsinu posula bijelom ribanom cokoladom i dio torte oblozila obrucem od iste.

Slaba sam na to bijelo cudo, koliko god slušala o tome da to NIJE čokolada.

Kad si nešto utuvim, ne možeš mi to nikako izbacit iz glave (isto se odnosi na ljude ?

SASTOJCI:

Testo:

150 g čokolade

5 jaja

150 g putera

150 g šećera

80 g brašna

ulje

Fil:

200 g bele čokolade

400 g slatke pavlake

kašika vanilinog šećera

400 g višanja, očišćenih od koštica

Preliv:

200 g čokoalde za kuvanje

kašičica ulja

višnje za dekoraciju

PRIPREMA:

Istopite 150 grama čokolade. Odvojite žumanca i belanca.

Isecite puter na sitne komade, dodajte mu šećer i umutite ga. Zatim dodajte otopljenu čokoladu i sve promešajte.

Smesi od čokoalde i putera dodajte postepeno žumanca i brašno i promešajte.

Posebno umutite belanca i šam pažljivo dodajte čokoladnoj smesi, pa promešajte.

Sipajte smesu u pleh i pecite pola sata u rerni zagrejanoj na 180 C.

Izlomite belu čokoladu, otopite je i dodajte joj slatku pavlaku i vanilin šećer. Ovu smesu zagrevajte na srednjoj dok se lepo ne promeša, konstantno mešajući nekoliko minuta. Sklonite sa ringle i ohlađeni fil dobro umutite mikserom.

Pečenu koru presecite horinzontaln o na dva dela. Premažite jednu koru filom, pospite višnjama, zatim namažite ostatk krema, pa preklopite drugom korom. Otopite čokoladu za preliv s malo ulja pa prelijte kolač. Stavite ohlađenu poslasticu u frižider da se stegne, pa je pre služenja isecite na kocke.

Biskvit:

– 5 kom bjelanaca
– 2 kom žumanca
– 100 gr šećera
– 80 gr oštrog brašna
– 2 kašike tamnog kakaoa
– 1 čajna kašičica praška za pecivo
– 1 kašika sirćeta/octa
– 50 ml ulja

Fil sa malinama:

– 250 ml pirea od malina
– 25 gr gustina
– 1-2 kašike šećera
– 20 gr maslaca

Fil sa sirom i limunom:

– 3 kom žumanaca
– 60 gr šećera u prahu
– 250 gr sirnog namaza (70% mm, 35% suhe tvari) ili mascarponea
– 5 g (pola kesice) mljevene želatine (po potrebi)
– 2 kašike šećera u prahu
– 2 kašike limunovog soka
– 1 naribana korica limuna
– 150 ml vrhnja za šlag

Završni sloj:

– 100 gr mliječne čokolade + malo vrhnja za šlag
– par komada malina

PRIPREMA:

Biskvit:

Odvojiti bjelanca od žumanaca (3 žumanca sačuvati za fil). Miksati bjelanca sa mrvicom soli, postepeno dodati šećer i miksati dok se ne dobije fin i sjajan snijeg; dodati i 2 žumanca i kratno izmiksati. Prosijati brašno, kakao i prašak za pecivo i ručno umješati u snijeg samo lagano prevrćući smjesu.

Dodati i sirće, liker i u laganom mlazu umješati ulje. Pleh veličine 30×30 cm podmazati maslacom i zalijepiti pek papir; izliti smjesu i peći na 160st. 10 – 15 min zavisno od rerne. Kad je biskvit pečen, izvaditi i odmah urolati zajedno sa pek papirom te ostaviti da se ohladi.

Nastavničko vijeće Osnovne škole „Vladislav Ribnikar“ danas je okončalo disciplinski postupak protiv maloljetnog K.K. i to je posljednja mjera koju u skladu sa zakonom ova škola ima.

Sve ostale aktivnosti vezano za osnovno obrazovanje K.K. a koje je zakonom obavezno, biće u nadležnosti Osnovne škole „dr Dragan Hercog“. Formalno posmatrano K.K. više nije učenik Osnovne škole „Vladislav Ribnikar – kaže ministarka prosvjete Slavica Đukić Dejanović.

Ovoj odluci prethodila je neophodna i zakonom propisana disciplinska mjera ukora. Kako se dječak ubica nalazi u ustanovi zatvorenog tipa, nastavak školovanja može da se odvija kroz školu “Doktor Dragan Hercog”, a koja je specijalizovana za nastavu u bolničkim uslovima liječenja.

Dječak ubica koji je 3. maja ubio devetoro đaka i radnika obezbjeđenja do tog trenutka ostvario je dvije trećine časova i po sili zakona on ima uslove za završetak sedmog razreda i ocjene. Ova realnost propisana je zakonom jer je osnovno obrazovanje obavezno. Bolna stvarnost je da zbog nezapamćene tragedije devetoro djece neće sjesti u školske klupe i ostvariti svoje snove.

Majka tražila da nastavi školovanje

Majka dječaka ubice obratila se prije nekoliko dana institucijama sa zahtjevom da se riješi pitanje daljeg školovanja njeno dvoje djece. U pismu, majka dječaka ubice ne pominje tragediju u “Ribnikaru” nijednom jedinom rečju, već se obraća za pomoć navodeći da je situacija u kojoj je njena porodica složena.

U pismu, koje je prema saznanjima  vrlo šturo i nema nijedne emocije, majka dječaka koji je usmrtio devetoro đaka i radnika obezbjeđenja navodi da je pitanje obaveznog osnovnog obrazovanja njene djece “otvoreno”. Ona konstatuje da mlađa kćerka, koja je kao i brat pohađala istu školu, ne može da nastavi školovanje u Ribnikaru, a da je sin na Klinici za neurologiju i psihijatriju za djecu i omladinu.

Na rješavanju svih pitanja nezapamćene tragedije za porodice nastradale i ranjene djece, ostale đake škole i Srbiju radi tim Vlade Srbije u kom su angažovana sva nadležna ministarstva i institucije. Praktično od MUP, preko ministarstva prosvjete i pravde, do psihijatara i psihologa.

Hospitalizovan je odmah nakon masakra koji je izvršio. Do danas nije pokazao iskreno kajanje. Fotografije vršnjaka i drugara koje je ubio ne želi da gleda jer mu to po njegovom svjedočenju izaziva neku nelagodnost. Isprva je po hospitalizaciji bio miran i hladan, a potom je počeo da zahtjeva da bude pušten jer je, kako navodi “pregledan, normalan i nema više razloga” da boravi u instituciji zatvorenog tipa.

Užasna tragedija potresla je sve građane Srbije kada je dete sa posebnim potrebama (14) preminulo u subotu uveče nakon što je, pod još nerazjašnjenim okolnostima ispalo kroz prozor zgrade u Bečeju, u Dositejevoj ulici, gde ga je starateljka M. L. (60) ostavila na čuvanje poznanici i otišla na more.

Kako se saznaje od izvora bliskog istrazi, M. je u tom stanu živela sa sada pokojnim detetom čiji je bila hranitelj i u stan je pozvala poznanicu Z. K. (56) iz Bačkog Gradišta da ga uz novčanu naknadu pričuva dok je ona na odmoru. “M. je stan napustila oko 18 časova i u stanu ostavila dete sa Z. kome ga je poverila na čuvanje, a s njom je bila i njena rođaka iz Hrvatske Lj. P. (49). Policiji je oko 21 sat dojavljeno da dete leži na travnjaku ispred zgrade i po izlasku na teren i policajci i lekari Hitne pomoći nisu mogli da mu pomognu već samo da konstatuju smrt na licu mesta”, priča sagovornik.

Kaže da se verovatno nikada neće utvrditi kako je došlo do tragedije jer je dete ostavljeno samo u stanu, tako da se ne zna da li je nesrećni mališan ispao kroz prozor ili namerno skočio. “Ono što je do sada utvrđeno jeste da je dete ostavljeno bez ikakvog nadzora zato što su Z. i njena rođaka otišle u prodavnicu. Budući da je dete imalo teški mentalni poremećaj ono nikako, ni trena nije smelo da bude bez nadzora, ali se nažalost to desilo i dovelo do velike tragedije”, priča sagovornik.

Izvor kaže da je M. dugogodišnji hranitelj te da joj pokojni dečak nije prvo dete koje joj je povereno na čuvanje, tako da je sigurno znala kakvu proceduru mora da ispoštuje kada odlazi na odmor ili iz nekog drugog razloga ostavlja dete. “Prema pravilima Centra za socijalni rad i ono na šta se između ostalog hraniteljima prvo ukaže jeste da i oni imaju prava kao i svi drugi na odmor. Međutim, za to postoji procedura koja podrazumeva da hranitelj o svojim planovima mora da obavesti Centar za socijalni rad koji u dogovoru sa hraniteljem i procenom stanja poverenog maloletnog ili punoletnog lica staratelju može da odredi kome će ono biti ostavljeno na čuvanje i ko će se o njemu brinuti, kako bi mogli da utvrde da li će adekvatno biti zbrinuto i da li će se o njemu brinuti sa dužnom pažnjom uz sve propisane uslove koje lice kome je povereno dete mora da ispuni: od stručnosti, do smeštaja, pogotovo kada se radi o osobama sa posebnim potrebama”, ističe sagovornik.

Stoga, kako kaže, M. nije mogla da ne poznaje tu proceduru, pogotovo zato što je dugo vremena bila na čelu Udruženja hranitelja “Dečiji osmeh” iz Novog Bečeja. Podsetimo, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su M. L. (60) sa prebivalištem u Novom Bečeju, Z. K. (56) iz Bačkog Gradišta i državljanku Hrvatske Lj. P. (49), zbog postojanja osnova sumnje da su učinile krivično delo napuštanje nemoćnog lica.

M. je uhapšena kod Čačka na putu ka moru gde je krenula na odmor. Kako je saopšteno iz Policijske uprave u Novom Sadu, osumnjičene su zadržane do 48 sati i biće privedene, uz krivičnu prijavu, osnovnom javnom tužiocu u Bečeju.

Nakon što se na portalima pojavila vijest da je Dragana Stojkovića Bosanca u maju pretukao sin Aleksandar za medije se oglasio kompozitor i član žirija u “Zvedama Granda”.

On tvrdi da do incidenta nije došlo:

“Kako da nije, to je laž, tužiću sve, imam drugu liniju, ne mogu više da pričam.” – poručio je Bosanac.

Mediji su objavili da je Aleksandar maltretirao oca, zbog čega ga je prijavio policiji i da mu je bio određen pritvor.

Kada je sproveden dokazni postupak Aleksandar je negirao da je na bilo koji način napao oca, a Dragan Stojković je iznenada povukao svoj iskaz, odnosno iskoristio zakonsko pravo da ne svjedoči protiv nasljednika, nakon čega je prijava odbačena.

Pukovnik Vojske Republike Srpske (VRS) Nikola Rašuo preminuo je danas u Beogradu od posljedica bolesti u 61. godini, saopšteno je iz Udruženja “Prvi bataljon vojne policije Prvog krajiškog korpusa”.

Rašuo je rođen 27. jula 1962. godine u Kninu, gdje je završio osnovnu školu, a srednju Mašinsku školu u Beogradu 1981. godine.

Vojni rok služio je u Školi rezervnih oficira tehničke službe u Zagrebu od 1981. do 1982. godine. Generalštabnu školu završio je u periodu 1996-1997. godine u Beogradu.

Vojnu akademiju kopnene vojske završio je u Beogradu 1986. godine.

Obavljao je dužnosti komandir voda i čete u 17. bataljonu vojne policije, zamjenik i komandant Prvog bataljona vojne policije 1. krajiškog korpusa u ratu, načelnik resora vojne policije u Generalštabu VRS, te komandant 112. motorizovane brigade VRS.

U vojničkoj karijeri Rašuo je pet puta vanredno unapređivan i tri puta odlikovan Karađorđevom zvijezdom drugog reda, Ordenom Miloša Obilića i Medaljom za vojne zasluge.

Živio je u Banjaluci, te bio aktivan u radu Udruženja građana “1. bataljon vojne policije 1. krajiškog korpusa” koje je nastavilo da njeguje sjećanje na ratni put bataljona i na poginule saborce.

O detaljima sahrane javnost će biti naknadno obaviještena.