Dečak (13) koji je napravio masakr u svojoj osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” na Vračaru nalazi se na posebnom odeljenju klinike za psihijatru, a kako se saznanje njegova majka nijednom nije izrazila želju da ga vidi!
Pod nadzorom
– On je smešten na Klinici i o njemu vode rečuna lekari koji svakodnevno prate njegovo stanje, a objekat je i pod nadzorom Uprave kriminalističke policije. Niko od njegove najbliže porodice nije nijednom došao da ga obiđe, niti je za to izrazi želju – kaže izvor Kurira blizak dečakovoj porodici.
Kako se saznaje, jedina osoba koja je došla na Kliniku zbog dečaka je bila njegova rođaka koja ga nije posetila, već je samo došla i zaposlenima predala stvari za njega.
– Otac mu je u pritvoru pa on i nema mogućnost da ga vidi, a majka se nijednom nije otišla, niti je pitala da ode kod njega – kaže sagovornik.
Kako se saznaje, dečak i dalje pita pita “Da li mu se ljudi dive i da li je popularan”.
Neće biti pušten
Ministarka Darija Kisić kazala je da su svi nakon tragedije u OŠ “Vladislav Ribnikar”imali instinktivnu potrebu da vide svoju decu i svoju porodicu, svoje roditelje.
– Dečak je trenutno u zdravstvenoj ustanovi, na dečjoj psihijatriji. Svakodnevno smo u kontaktu sa porodicom dečaka. Kratak je vremenski period prošao od tragedije, i biće se dugo u kontaktu. I tako je u svakom pojedinačnom slučaju. Ne može da se desi da ovaj dečak bude pušten. On je u zdravstvenoj ustanovi. Kada je u pitanju ugrožavanje okoline ili potencijalno ugrožavanje okoline, čitav niz relevantnih aktera je uključen. Nije ništa tako jednostavno. Govorilo se mnogo prevenciji, ali kako u ovom slučaju prevenirati kada nismo pronašli uzroke? Dete je iz socijalno kompetentne porodice visokobrazovanih rodtelja koji lepo zarađuju, i to pokazuju sve procene centra za socijalni rad. Tiršova je zbog saniranja rane na usni pre dve godine, zbog potencijalnog vršnjačkog nasilja, obavestila policiju i po difoltu se odmah uključio centar za socijalni rad i obavio nadzor. Kao što je dugo postojao niz okidača koji su doveli do ovoga, i procene veštaka različitih oblasti trajaće duži vremenski period – rekla je Darija Kisić za televiziju K1.
Filmovi i knjige inspiracija
Trinaestogodišnji dečak inače je inspiraciju za zločin nalazio u američkim filmovima koje je gledao i knjigama.
– Prilikom pretresa stana zaplenjeni su njegov kompjuter i telefon, a tada je otkriveno i da je on dobro promislio pre masakra i da je pretraživao kako može dete od 13 godina biti krivično odgovorno. On je na saslušanju policijskim inspektorima ispričao i koji filmovi su mu bili najbolji izvor ideja – podseća izvor.
Protekle noći održano je još jedno veče “Finalnih izbacivanja”, a Dušica Jakovljević ugostila je bivše zadrugare Saleta Luksa, Božu Džonsa i Divnu Dnk.
Oni su osuli rafalnu paljbu po Aleksandri Nikolić, pa izneli stav da je veridba sa Carem totalno fejk, baš kao i njena veza sa Dejanom Dragojevićem.
– Tu mu je želja bila i da se vere- rekao je Boža.
– Mislim da on zna da je ona bila sa Dejanom iz fore. Ona je takva devojka da možeš da očekuješ nož u leđima kad se najmanje nadaš. S druge strane,
– Car to vrlo dobro zna, igraju igru na pobednika. Mislim da je veridba totalni fejk, obostrano- rekao je Sale luks.
– Ne verujem, mislim da osoba koja je prodala sebe, prodala je Dejana, pa što ne bi prodala i Cara? – pitao je Boža.
– U pravu si. Totalno me ne interesuje, ali generalno mislim da se svi bore za prvo mesto- rekao je Sale Luks.
Patike su im na obali Dunava bile složene pored bicikla kao da ih je neko namerno tako ostavio da bi izgledalo da su ušli u reku i nestali, priča Zoran, otac malog dečaka (9), koji je u ponedeljak nestao zajedno s drugom (10).
Verujem da su moj sin i njegov drug oteti i da se nisu utopili u Dunavu. Patike su im na obali reke složene pored bicikla kao da ih je neko namerno tako ostavio da bi izgledalo da su dečaci ušli u vodu i nestali. Ako su deca zaista oteta, nek mi se ti otmičari jave, spreman sam da im dam 100.000 evra da vrate dečake…
Ovo priča Zoran iz Apatina, otac malog dečaka (9), koji je u ponedeljak nestao zajedno sa drugom (10).
Nisu znali da plivaju
Roditelji nestalih dečaka zajedno sa rođacima, prijateljima, policajcima i roniocima Žandarmerije već nedelju dana tragaju za dečacima. Iako sve ukazuje na to da su se deca utopila, Zoran veruje da su ona ipak živa.
– Tog dana, prošlog ponedeljka, oko tri sata po podne krenuli su da voze bicikl, a ja nisam bio kod kuće jer sam radio. U prvi mah smo pomislili da su kod prijatelja, rođaka, ali nije ih bilo tamo. Tek oko pola osam uveče rekli su mi ljudi da su na obali pronađene njihove patike i bicikli. Dečaci nikada nisu sami odlazili na Dunav i nisu bili plivači! Nisu išli ka Dunavu nikada, obično bi se igrali na fudbalskom igralištu, oko kuće. Policiju smo pozvali čim smo posumnjali da su upali u Dunav – rekao je Zoran, i dodao:
– Ljudima svaka čast, traže ih i na reci i na obali. Policajci se nadaju da su dečaci živi, a ja mislim da su nam decu ukrali. To temeljim na osnovu tragova koji su ostali na obali. Patike su uredno složene, a tako ih ni u kući ne ostavljaju. Mi mislimo da je sve to namešteno da bi izgledalo kao da su dečaci u vodi. To je moje mišljenje. U međuvremenu, danima i noćima ih tražimo, ne spavamo…
Zoran napominje da se ni on ni porodica nestalog dečaka nikome nisu zamerili da bi im oteo decu, ali on uprkos tome veruje da su deca oteta.
– Čuo sam priče da su deca sedela na stepenicama i prala noge, navodno su izašla iz vode i više se nisu vraćala do reke. To nam je jedan očevidac potvrdio. Pitao sam i ljude koji rade u blizini mesta gde su nađene patike i bicikli, svi su mi odreda rekli da nisu toga popodneva videli ni bicikle ni patike, nađeni su na obali tek uveče. Zato sumnjam da ih je neko oteo, a onda namerno ostavio bicikle i patike kako bi izgledalo kao da su se udavili. Ovo je velika muka, ne daj Bože nikome ovo! Ako nam je neko ukrao decu, neka nas zovu, daćemo im 100.000 evra, nije problem, daćemo sve samo da nam vrate decu… – očajan je Zoran.
Došli iz škole i nestali
Podsetimo, dečaci su prošlog ponedeljka bili u školi, u prepodnevnoj smeni. Jedan dečak je došao kući iz škole oko 14.30, ostavio je knjige, pa je sa drugarom otišao da se vozi biciklom, ali od tada im se gubi svaki trag.
Na obali su ostale njihove patike i bicikli, te postoji mogućnost da je jedan od njih zagazio u vodu da nešto dohvati, pa se okliznuo i nestao u Dunavu, a drugi je, možda, pokušao da mu pomogne, pa je i sam završio u reci.
U Srbiji će danas biti promenljivo oblačno, mestimično s kišom, pljuskovima i grmljavinom, češćim u drugom delu dana. Ponegde su moguće i nepogode s gradom i olujnim vetrom, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Najniža temperatura o d 11 do 17, najviša od 23 do 27 stepeni Celzijusa, vetar slab i umeren jugostočni, na jugu Banata povremeno jak.
FOTO: PRINTSCREEN/RHMZ
U Beogradu će biti promenljivo vreme, kasnije popodne i uveče s kišom i grmljavinom. Naniža temperatura od 13 do 17, najviša oko 26 stepeni Celzijusa.
Zbog biometeorloške situacije oprez je savetovan obolelima od respiratornih oboljenja i nervno labilnim osobama, a tegobe mogu imati i srčani bolesnici. Od meteoropatskih reakcija mogući su nervoza i smanjena radna sposobnost.
Upozorenje na pljuskove sa grmljavinom
FOTO: PRINTSCREEN/RHMZ
“U toku ove sedmice promenlјivo i nestabilno sa lokalnom pojavom intenzivnih plјuskova sa grmlјavinom (više od 20 mm za kratko vreme) uz pojavu sugradice i grada”, navodi se u upozorenju RHMZ.
Upaljen meteo alarm
U celoj Srbiji upaljen je meteo alarm zbog vremenskih nepogoda, kiše i grmljavine. Narandžasto upozorenje na snazi je u Bačkoj, Banatu, Sremu, zapadnoj i jugozapadnoj Srbiji, a to znači da je vreme opasno.
“Prognozirane su opasne vremenske pojave, a takvog su inteziteta da mogu prouzrokovati materijalnu štetu i biti opasne po ljude i životinje. Treba biti vrlo obazriv, svestan rizika i redovno informisan o detaljima očekivanih meteoroloških uslova. Pratiti savete koje daju nadležne državne službe”, navodi se na zvaničnom sajtu RHMZ.
FOTO: PRINTSCREEN/RHMZ
Žuti meteo alarm upaljen je na području Beograda, Pomoravlja, istočne i jugoistočne Srbije, kao i na teritoriji Kosova i Metohije, a to znači da je vreme potencijalno opasno.
“Vremenske pojave koje su prognozirane nisu neuobičajene, ali je potreban oprez ako planirate aktivnosti koje su izložene meteorološkom riziku. Treba nastaviti sa informisanjem o očekivanim meteorološkim uslovima. Ne preduzimajte nepotrebne rizike”, objašnjavaju iz RHMZ.
Vreme narednih dana
U utorak promenljivo i nestabilno vreme sa sunčanim periodima i razvojem oblaka uz povremenu kišu i kratkotrajne lokalne pljuskove sa grmljavinom. Moguće su i lokalne nepogode sa gradom. Vetar slab istočni i jugoistočni. Pritisak malo iznad normale. Minimalna jutarnja temperatura od 13°C do 17°C, a maksimalna od 22°C do 26°C. Uveče je moguća kiša ponegde. Temperatura u 22h od 16°C do 19°C.
Do kraja sedmice se nastavlja promenljivo i nestabilno vreme sa smenom sunčanih i oblačnih perioda i kratkotrajnom kišom i lokalnim pljuskovima.
“Sedativi su odlični lekovi, namenjeni su za smanjivanje straha, bolje spavanje, za mir i relaksaciju i za uvođenje u anesteziju, sve drugo je zloupotreba”
Izazovi koje nosi savremen način života su na svakom koraku, naročito za psihičko zdravlje. Imati teškoće i potražiti pomoć nije sramota, postoje stručnjaci koji znaju kako se te krize lakše prevazilaze. Svoju priču o ovom zdravstvenom problemu, za „RTS ordinaciju”, podelila je pevačica Snežana Đurišić, a kako prepoznati depresiju i kako se ovaj problem može rešiti, objasnio je prof. dr Milan Latas, psihijatar iz UKCS.
Nekada uzrok depresije može biti očigledan, kao što su razočarenje
ili gubitak drage osobe, ali nekada ova bolest može nastati bez
konkretnog povoda. Pevačica Snežana Đurišić govorila je za RTS
Ordinaciju o tome kako je u njenom slučaju sve počelo.
“Videla sam da nešto nije u redu, odgovarala mi je samoća, čak su mi
smetala i moja deca. Smetao mi je svako ko boravi u kući više od pola
sata. Odlazila sam da radim svoj posao i brzo se vraćala kući da budem
sama. Gledala sam serije, igrala igrice, samo da me niko ništa ne pita i
da ne razgovaram.”, rekla je pevačica Snežana Đurišić i nadovezala se
na događaje koji su prethodili ovom stanju:
“Imala sam nesreću da sam izgubila brata, pa ubrzo supruga i oca.
Gubitak supruga je bio vrlo surov i mirenje sa nemoći koju čovek ima.
Ostala sam bez svog saputnika posle trideset i šest godina. Ta nemoć je
mene odvela u depresiju, ceo život se na mene sručio, godinu dana nisam
mogla da ne zaplačem na pomen reči imena svoga muža i onda sam znala da
dok to ne prođe ne treba da idem nigde.”, prisetila se pevačica.
“Sedativi
su odlični lekovi, namenjeni su za smanjivanje straha, bolje spavanje,
za mir i relaksaciju i za uvođenje u anesteziju, sve drugo je
zloupotreba.”foto: Antonio Ahel/ATAImages
“Onda sam se čula sa jednom koleginicom koja je imala istu situaciju
mnogo pre i pitala je kako je preživela, ona me uputila na duhovnika.
Imala sam neko mišljenje o tim stvarima, uzela sam podatke i tek posle
mesec dana oko deset uveče, okrenula sam telefon tadašnjeg monaha. Vodio
se razgovor koga se ne sećam, dogovorili smo se da dođem u manastir gde
je boravio. Osetila sam neko olakšanje nakon tog razgovora.”, bila je
iskrena Snežana Đurišić i dodala:
“Imala sam i odlazak kod psihologa i posle godinu i po dana osetila
sam da mi je lakše i da polako gledam bistrije i trezvenije razmišljam,
ne smeta mi narod oko mene.”
Pevačica Snežana Đurišić je uspela da pobedi ovaj zdravstveni problem bez lekova.
“Prošla sam hvala Bogu bez lekova. Kada sam pričala sa duhovnikom u
početku mi je bilo lakše na sat do dva, vremenom se da se osećam lakše
povećavalo na duži vremenski period. Molila sam se i razgovarala.”,
rekla je Snežana i dodala šta joj je najviše smetalo u tom periodu:
“Bio je pritisak na moju psihu, na mene. Govorili su mi da mi je to
“iz glave”, da se trgnem. Ja odem među ljude, ali meni to nije prijalo.
Javim se deci da sam došla kući i javim se deci da idem da spavam. Nisam
imala strahove.”
“Postalo je bolje kada sam otišla na neko veselje da radim i nisam
žurila kući. Prošle su četiri godine da mi se dogodilo da pogledam u
čoveka sa kojim sada živim.”, rekla je Snežana Đurišić i posavetovala da
svako treba da brine o svom ličnom miru:
“Sedativi
su odlični lekovi, namenjeni su za smanjivanje straha, bolje spavanje,
za mir i relaksaciju i za uvođenje u anesteziju, sve drugo je
zloupotreba.”foto: Antonio Ahel/ATAImages
“Naučite ljude da razumete, to ne znači da nemate reakciju, ali kada ih
razumete vaša reakcija će biti ljudska. Pa će neke bezobraznike da
posrami, nekima će da pomogne, a taj ko ne reaguje nije ni bitan.”
Psihijatar prof. dr Milan Latas o tome šta je depresija i po čemu se razlikuje od anksioznosti
“Anksioznost je patološki strah kada su ljudi previše brinu i kada su
napeti i previše uznemireni i to ne mogu da kontrolišu. Depresijom
nazivamo kada osoba najmanje dve nedenje, svakoga dana, oseća se tužno i
nesrećno. A drugi kriterijum kada osoba izgubi mogućnost uživanja u
stvarima u kojima je ranije uživala.”, objasnio je psihijatar prof. dr
Milan Latas i dodao:
“Anksioznost je povezana sa brigama, depresija je povezana sa tugom,
raspoloženjem i gubitkom. Volja je često smanjena ili je nema uopšte,
ali nije ključni kriterijum.”- ističe psihijatar.
“Ljudi pokušavaju da pobede krizu i vide da ne mogu. Depresija je
fiziološka. Kada govorimo o blažim depresijama onda poseta
psiihoterapeutu ili duhovniku može da pomogne, kada govorimo o umereno
teškim i teškim depresijama sam razgovor i psihoterapija nisu dovoljni i
onda je neophodno da se uključe i lekovi u terapiji.”, napomenuo je
prof. dr Milan Latas, psihijatar iz UKCS.
“Sedativi
su odlični lekovi, namenjeni su za smanjivanje straha, bolje spavanje,
za mir i relaksaciju i za uvođenje u anesteziju, sve drugo je
zloupotreba.”foto: Antonio Ahel/ATAImages
Da li su antidepresivi teški, imaju li neke nus efekte?
“Nekada su ti lekovi imali neželjene efekte, kao što su sušenje usta i
omaglice. Međutim, savremena psihijatrija ima veliki broj različitih
lekova koji mogu da pomognu ljudima u različitim simptomima. Nisu svi
ljudi koji su oboleli od depresije isti, niti su njihovi simptomi
isti.”, kaže psihijatar dr Latas i dodaje:
“Ono što je važno kod primene antidepresiva je njihova sigurnost u
smislu da neće napraviti štetu ljudima. Problem zavisnosti kod
psihijatrijskih lekova je u tome što kada se naglo prekinu javi se
problem. Problem zavisnosti nikada nije problem kada pratimo pacijenta i
vidimo kada je vreme da se lek ukine.”
Mana antidepresiva je što im je potrebno vreme da počnu da deluju
“Antidepresivima treba dve, tri, nekada i četiri nedelje da počnu da
deluju. U prvom razgovoru sa pacijentom kažemo da se ništa neće dogoditi
odmah. U prvom razgovoru kažemo i neželjene efekte koji mogu da se
jave, najčešće su vrlo blagi i nestaju nakon neko dana.” , kaže prof. dr
Milan Latas, psihijatar iz UKCS.
“Sedativi
su odlični lekovi, namenjeni su za smanjivanje straha, bolje spavanje,
za mir i relaksaciju i za uvođenje u anesteziju, sve drugo je
zloupotreba.”foto: Antonio Ahel/ATAImages
Bezbedno je ceo život uzimati lekove u propisanim dozama
“Obično bi lekovi za lečenje psihijatrijskih poremećaja trebalo da se
uzimaju od šest do dvanaet meseci, to je minimum. Neki ljudi koji su
osećajniji i senzitivniji potrebno je dve, tri godine, nekada i ceo
život. Kod nekih ljudi koji su jači i imaju bolje uslove života njima su
kraće potrebni lekovi.”, istakao je prof. dr Milan Latas, psihijatar iz
UKCS i dodao da su sedativi dobri lekovi, ali da se mora voditi računa
kada se primenjuju:
“Sedativi su odlični lekovi, namenjeni su za smanjivanje straha,
bolje spavanje, za mir i relaksaciju i za uvođenje u anesteziju, sve
drugo je zloupotreba.”
“Kada govorimo o antidepresivima nekada se koriste sa sedativima
nekoliko nedelja na početku.”, objasnio je prof. dr Milan Latas,
psihijatar iz UKCS i dodao da u slučajevima kada neko ima samo
depresiju, koja nije praćena anksioznim strahovima, sedativi nisu
potrebni.
Folkerka i učesnica rijalitja “Zadruga”, Zorica Marković ima dva sina, Dejana i Iliju, koje retko viđamo u javnosti.
Zorica je jednom prilikom objavila zajedničku fotografiju sa sinovima, Ilijom i Dejanom i pokazala koliko su bliski.
Dejana je dobila sa samo 15 godina, sa harmonikašem iz svog sela, a
ubrzo nakon porođaja oni su se rastali. Pevačica je tada napustila rodno
mesto kako bi pravila pevačku karijeru.
Dejana retko viđala, ali danas imaju odličan odnos. Sina Iliju
pevačica je dobila u drugom braku i za njega devojke kažu da je opasan
frajer.
Podsetimo, Zorici je pre neki dan bio rođendan, a njeni sinovi poslali su joj tada pismo u Belu kuću, koje je pročitala njena prijateljica Ana Ćurčić. Pevačicu je sve to jako dirnulo, pa se rasplakala pred svima.
– Najbolja majko na svetu, svetinjo moja. Uz tebe sam uvek čak i kada
nisam svojim prisustvom sa tobom. Čekamo te da proslavimo zajedno tvoj
rođendan. Ovo radim u ime tvoje izdržljivosti i mudrosti. Želim da
zajedno proslavite sve što ste preživeli unutra. Za mnoge si heroina i
primer. Pozovite sve neka se počaste, neka zavlada ljubav i mir. Znaj da
imaš ogromnu podršku. Posebno pozdravljam Anu Ćurčić koja je probudila u
mojoj majci ono što ona zapravo jeste. Hvala ti što si tu za moju
majku… Majko volim te – pročitala je Ana.
Pevač Ivan Milinković je posle skoro tri decenije saradnje, 2019. godine, napustio grupu „Legende“ i od tada gradi solo karijeru.
Pevač je sada otvoreno govorio o napuštanju grupe, a priznao je u kakvim je danas odnosima sa kolegama iz benda.
– Ja sam želeo nešto da promenim, i hteo sam da vidim gde mi publika
više veruje, bar oni koji me prate. Obično onaj koji ti nalazi manu
stalno, ne da ti da zarđaš, to je dobro jer možeš da radiš na sebi i da
se ne upavaš. Onda možeš da napreduješ na profesionalnom nivou makar po
milimetar da svoj rekor obarim u tom smislu je to bio moj imperativ kada
sam to uradio. To sam želeo da uradim i idemo dalje – počeo je on.
Otvoreno govorio o napuštanju grupefoto: Damir Dervišagić
Pevač je otkrio kako je prelomio i kada je doneo tu odluku, kao i to da li je njemu bilo teško.
– Mogu da budem iskren, nismo u kontaktu više. Jesam samo sa jednim
članom koji me povremeno pozove i čujemo se. Ljudi na kraju imaju svoje
stavove, ali normalno je to da kada posle toliko godina napraviš takav
rez. Nisam želeo da pravim neku lošu atmosferu, što bi ljudi rekli zlu
krv, ali je trideset godina rada veliki period – kaze Ivan i dodaje:
Pevač je otkrio kako je prelomio i kada je doneo tu odlukufoto: Antonio Ahel/ATAImages
– To je zaista jedna velika karijera, preko 2.800 koncerata ovde i u
inostranstvu, punih 59. Sava Centara, to su velike brojke i vrlo
referentne. Normalno je da svako ima svoj stav, ne kažem da se ljuti,
ali dobro. Oni idu dalje, imaju jako lepe numere. Trideset godina je
jedan radni vek i ja ne bi boravio tu tolike godine da mi nije bilo
lepo.
Nema mira u školama. Posle epidemije korone, kombinovane i
onlajn nastave, talasa vršnjačkog nasilja, te velike tragedije u
“Ribnikaru”, đake, roditelje i nastavnike su dočekale i brojne promene.
Neke su već ozvaničene, a neke bi tek trebalo da stupe na snagu.
Tri promene čekaju školstvo
Tri svakako najveće izmene vezane su za raniji završetak školske godine za sve učenike u Srbiji, kako osnovce tako i srednjoškolce, za odlaganje velike ili državne mature, ali i za značajne promene na maloj maturi koja će biti održana za nešto više od dve nedelje.
Zato krenimo redom.
1. Skraćena školska godina
Vlada Srbije odlučila je krajem prošle nedelje da zbog tragedije u
“Ribnikaru”, i svega što se dešavalo posle toga, skrati školsku godinu i
da poslednji radni dan bude utorak 6. jun.
Međutim, sve škole će nastaviti da rade do 20. juna kada je po
kalendaru bio predviđen završetak nastave, te će đaci koji to žele moći
da dolaze u svoje obrazovne ustanove redovno ili kada im to bude
odgovaralo (kada se dogovore sa nastavnicima) kako bi eventualno
popravili ocene. Svi nastavnici bi do sutra (utorak) trebalo da utvrde
predlog zaključenih ocena (ukoliko su ocene “na klackalici”, odnosno ako
se nastavnik dvoumi da li da da veću ili nižu ocenu – davaće veću),
nakon čega će učenici koji to žele imati priliku da ih poprave.
foto: Beta/Branislav Božić
Klackalica će biti na strani učenika
– Nastavnik će zakazati termin za popravljanje ocena, najčešće će to
biti kada deca imaju redovan čas, neće se menjati raspored časova, osim
tamo gde ima velikih oscilacija, gde roditelji ne žele da deca idu na
nastavu – rekao je za RTS načelnik školske uprave Beograda Dragan
Filipović.
Produženi boravak u školama gde postoji takođe će biti organizovan do
20. juna, uz preporuku da škola anketira roditelje i na osnovu tih
rezultata organizuje rad produženog boravka. Slično je i sa celodnevnom
nastavom, koja će, zavisno od interesovanja učenika i roditelja, takođe
trajati do 20. juna.
Sve u svemu đaci i njihovi roditelji mogu da biraju da li će nastaviti redovno da pohađaju školu do 20. juna ili će od sutra biti na zasluženom odmoru. Kako trenutno stoje stvari, izvesno je da će znatno popunjenije biti klupe u osmoletkama, pre svega u mlađim razredima, pošto se radi o deci koju bi inače neko morao da čuva kod kuće, dok će mnogi srednjoškolci iskoristiti ukazanu priliku da dobiju koji dan odmora više.
2. Odložena državna matura
Uvođenje državne ili velike mature zvanično je, ponovo, odloženo za
još dve godine, pa bi u najboljem slučaju umesto narednog leta kako je
bilo predviđeno školskim kalendarom, svoju premijeru mogla da doživi u
junu 2026. godine. Mada je sve više onih koji smatraju da ćemo umesto
odlaganja imati otkazivanje, te da će državna matura na ovim prostorima
teško zaživeti u skorijoj budućnosti. Barem u najavljenom formatu.
Ideja koja je nastala sada već davne 2001. godine nikako da dočeka
svoju realizaciju. U međuvremenu su se smenjivale vlasti, ministri,
ugašen je čak i projekat koji je finansirala EU, ali državnu maturu ne
dočekasmo.
foto: Dragan Udovičić
Ona je prvobitno bila zamišljena po sistemu male mature, samo što bi
umesto za upis u srednje škole, od rezultata na njoj zavisio upis na
fakultete. Međutim, nadležni su se tu suočili već sa prvim problemom jer
su mnogi fakulteti, posebno oni za koje vlada veliko interesovanje,
odbacili takvu mogućnost.
Ministarstvo prosvete je bilo prinuđeno da napravi ustupke posle kojih je, po mišljenju mnogih, državna matura prilično obesmišljena. Naime, dozvoljeno je fakultetima koji to žele, da pored državne mature, organizuju dodatnu proveru sklonosti i sposobnosti kandidata, samo što to neće moći da se zove prijemni ispit nego “test sklonosti”.
A onda je krajem prošlog meseca saopšteno da se državna matura odlaže
za još dve godine, za jun 2026. kada bi prvi trebalo da je polažu
sadašnji učenici prvog razreda srednjih škola.
Da je državna matura daleko od “upotrebne faze” pokazala je i odluka
nadležnih da probni test koji je trebalo da traje tri dana i obuhvati
tri predmeta skrate na samo jedan dan i isključivo test iz srpskog
jezika.
3. Promenjena mala matura
Prva velika promena koja je uvedena u školama vezana je za malu
maturu, a kako će izgledati imaćemo priliku da vidimo za nešto više od
dve nedelje, od 21. do 23. juna, kada će je polagati sadašnji osmaci.
Glavna novina je što svršeni osnovci pored srpskog/maternjeg jezika i
matematike više neće imati kombinovani test, već će birati jedan od pet
predmeta (geografija, istorija, biologija, fizika i hemija). Tačnije,
već su ga izabrali početkom godine. Najviše malih maturanata, njih 38
odsto, izabralo je biologiju, za geografiju se opredelilo 29 odsto, za
istoriju oko 16 odsto, devet odsto se prijavilo da polaže hemiju, a
najmanje, svega osam odsto, odlučilo se za fiziku.
foto: Aleksandar Jovanović Cile
Kada je bodovanje u pitanju, ono ostaje po starom, ali uz manje
promene. Učenici će i dalje maksimalno moći da osvoje 100 poena i to 60
na osnovu uspeha iz osnovne škole i 40 sa završnog ispita, tj. male
mature. Međutim, različito će se bodovati sami testovi. Naime, do ove
godine su testovi iz srpskog/maternjeg jezika i matematike vredeli po
maksimalnih 13 poena, a kombinovani 14. Po novom, đaci će na srpskom i
matematici moći da zarade 14 bodova, a na trećem odabranom testu iz
biologije, geografije, hemije, fizike ili istorije “samo” 12.
Bodovanje će takođe biti drugačije
Svi testovi će imati isti broj pitanja kao i do sada, po 20, ali će
se primenjivati različita računica. Na srpskom i matematici svaki tačan
odgovor množiće se koeficijentom 0,7, dok će se tačno urađeni zadaci iz
trećeg testa množiti sa 0,6.
Nakon ostavke Branka Ružića, dosadašnji ministar bez portfelja Đorđe
Milićević (SPS) imenovan je za vršioca dužnosti ministra prosvete.
Međutim, po svemu sudeći, on se neće dugo zadržati na toj funkciji koja
inače pripada Socijalističkoj partiji Srbije. Naime, kako je obelodanio
lider socijalista Ivica Dačić, oni imaju barem četiri ozbiljna kandidata
za ovu funkciju.
foto: Ministarstvo prosvete
– U narednim danima predložićemo i predsedniku Srbije i predsednici
Vlade Srbije novo ime koje će obavljati funkciju ministra . Imamo mnogo
ljudi koji mogu to da budu od Slavice Đukić Dejanović, koja je ugledni
stručnjak i profesor na univerzitetu, profesora doktora Radivoja
Mitrovića, Predraga Markovića do Ivice Radovića koji je pomoćnik
ministra prosvete – rekao je Dačić.
Učenike će testirati na drogu?
Posle tragedije u OŠ “Vladislav Ribnikar” Vlada Srbije usvojila je
deset hitnih mera među kojima se našlo i uvođenje obaveznih testova za
narkotike u srednjim školama i u osnovnim školama za učenike sedmog i
osmog razreda. Takođe, obećano je formiranje Saveta za sprečavanje
vršnjačkog nasilja, kao i povećanje broja stručnih saradnika, pedagoga,
psihologa…
Prethodno je bio postignut i konsenzus oko izmene Zakona o nasilju u
školama koje podrazumevaju brojčano ocenjivanje vladanja učenika od
petog razreda i nemogućnost automatskog ispisivanja iz škole do
okončanja vaspitno-disciplinskog postupka.
Mala Lenka (2) imala je visoku temperaturu i lošu krvnu sliku, a onda su lekari roditeljima saopštili veoma loše vesti.
Lenki Lazarević je u junu 2022. godine dijagnostikovana akutna leukemija limfoblastnih ćelija.
Lečenje citostatskom terapijom je odmah započeto na klinici u Novom
Sadu, a nakon 9 meseci intenzivnog bolničkog lečenja, po završetku
indukcione faze, terapiju održavanja počinje u februaru 2023. godine.
Samo dva meseca nakon toga, u aprilu 2023. godine, Lenki se javlja
povišena telesna temperatura i skok vrednosti leukocita, nakon čega je
ponovo hospitalizovana i tom prilikom je potvrđen recidiv koštane srži i
CNS recidiv.
Lenka sa nepune dve godine ponovo prima citostatsku terapiju, a nada
za izlečenje je transplantacija koštane srži. Budući da je Lenka
svrstana u grupu visokorizičnih pacijenata zbog malog uzrasta, vrlo
ranog relapsa i s obzirom da nema srodnog donora koštane srži u
porodici, Lenkini roditelji su odlučili da se nastavak lečenja i
transplantacija koštane srži obavi u inostranstvu.
Lenka je radoznalo, veselo i nasmejano dete, koje uživa da istražuje
svet oko sebe, da se igra u parku, trči, ljulja, grli sa plišanim
igračkama, upoznaje nove drugare, a najviše od svega voli da se igra i
trči sa svoja dva rođena brata.
Vreme je ključno u Lenkinoj borbi jer je potrebno da što pre ode na lečenje u inostranstvo.
Sredstva su joj neophodna za nastavak lečenja u inostranstvu, troškove transplantacije koštane srži, specijalističke preglede, laboratorijske analize, lekove, putne troškove i troškove smeštaja u toku lečenja.
Danas je za pravoslavne vernike duhovski ponedeljak – drugi dan jednog od najvećih praznika, Trojica.
To je praznik koji predstavlja rođendan hrišćanske crkve, a slavi se 50. dan posle Vaskrsa, pa se zove i Pedesetnica. Posle Hristovog vaznesenja učenici su ostali u Jerusalimu i u jednoj sobi na Sionu često su se okupljali i zajedno se molili Bogu očekujući s nestrpljenjem obećanoga Utešitelja, Duha Svetoga, koji od Oca ishodi.
Mesto Jude Iskariotskog među dvanaestoricom, kockom je bilo popunjeno
mesto – Matijom. Na Pedesetnicu svi su bili zajedno, kad huka ispuni
svu kuću i pokazaše se ognjeni jezici koji se spustiše na svakog od
apostola. Izašavši na krov od kuće, progovorili su i propovedali
okupljenom narodu jezicima koje do tada nisu znali, tako da su ih svi
okupljeni, čak i inoverni, razumeli. Tri hiljade ljudi na ovaj dan
poverovalo je propovedi apostola i krstilo se
Ovaj dan se smatra danom rođenja Crkve Hristove.
Kako su na praznik Pedesetnice Jevreji, znači i apostoli u onu
Pedesetnicu, ukrašavali svoje kuće granjem, cvećem i travom podsećajući
se na vreme kad su posle ropstva lutali sa Mojsijem po pustinji i živeli
u kolibama od granja i lišća, i danas se na praznik Silaska Svetog Duha
na apostole pravoslavne crkve ispunjavaju travom i cvećem od koga se
pletu venčići.
Narodna verovanja
Narodna verovanja na ovaj dan su različia u različitim krajevima Srbije, međutim ima nekih koja se “poklapaju”.
Na drugi dan Duhova nipošto ništa u kući ne sme da se obavlja od
težih poslova, niti sa iglom, jer se ovakvo ponašanje smatra
nepoštovanjem apostola i svetaca i ne obraćanjem pažnje na njihove reči.
U Zapadnoj Srbiji, pak, običaj je da se na ovaj dan ukućani sete
preminulih u toj godini i prirede im simboličnu trpezu kako bi sačuvali
dom od zlih sila! Običaj je i da se na samoj humci poslužuje hrana
(panaija) za dušu umrlog.