Neki su pretpostavili da je riječ o novoj ljubavi, dok su drugi upozorili da jedna fotografija ne može dokazati romantičnu vezu. Na fotografiji se, prema dostupnom opisu, nalazi nekoliko osoba u opuštenoj atmosferi. Ipak, nepoznati muškarac posebno je zaintrigirao korisnike interneta, koji su pokušavali zaključiti ko je i zbog čega se nalazi pored pjevačice. Mogao bi biti prijatelj, poznanik ili poslovni saradnik, ali nijedna od tih mogućnosti nije potvrđena. Milica nije javno objasnila njihov odnos u dostavljenom tekstu, pa bi svaka tvrdnja o novom partneru bila nagađanje. Umjesto činjenica, komentari su tako postali glavni pokretač čitave priče.
Posebno je zanimljivo koliko brzo jedna fotografija može dobiti značenje koje joj niko od ljudi na njoj nije namjeravao dati. Osmijeh, pogled ili blizina dvoje ljudi često se tumače kao dokaz ljubavi, iako mogu predstavljati sasvim običan prijateljski trenutak. Poznate osobe zbog toga se suočavaju s pritiskom da objašnjavaju čak i najjednostavnije privatne susrete. Milica ima pravo odlučiti šta će podijeliti s publikom, a šta će sačuvati za sebe. Domaći portal Klix.ba poznat je po praćenju zabavne scene i života regionalnih izvođača. Ipak, u dostavljenom materijalu nije navedena njegova konkretna objava koja bi potvrdila identitet muškarca. Zato se priča ne može zasnivati na pretpostavci da je ovaj portal otkrio detalje Milicinog privatnog života. Njena popularnost sama po sebi objašnjava zašto obična fotografija izaziva toliko interesovanja.
I Avaz redovno prati estradne teme, ali ni njegov izvještaj o ovoj fotografiji nije priložen. Upravo takva razlika između provjerenog podatka i komentara na internetu zaslužuje pažnju. Nekoliko dijeljenja i uzbudljivih tvrdnji može stvoriti utisak da je ljubavna veza potvrđena, iako niko nije ponudio pouzdan dokaz. Čitaoci zato trebaju razlikovati ono što vide od onoga što drugi o tome pretpostavljaju. Takva radoznalost nije nova pojava, ali brzina širenja objava danas je mnogo veća nego ranije. Zbog toga netačna interpretacija može stići do velikog broja ljudi prije nego što se uopće pojavi objašnjenje ili demanti iz pouzdanog izvora.
BHRT, kao domaći javni servis, također prati kulturna dešavanja, ali ni njemu se bez izvora ne mogu pripisivati tvrdnje o misterioznom muškarcu. Dok Milica sama ne iznese više informacija, njegov identitet i priroda njihovog odnosa ostaju nepoznati. To ne umanjuje interesovanje publike, ali podsjeća da je privatnost važna čak i kada je riječ o poznatoj pjevačici.
– Bude li potrebno plaćaćemo još više, zato što je zdravlje naših ljudi najpreča i najvažnija stvar, rekao je Vučić
Aleksandar Vučić, nosilac liste “Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija”, najavio je velika ulaganja u zdravstveni sistem, ističući da je upravo zdravlje najpreča i najvažnija stvar.
– Dobijem li vaše poverenje da postanem predsednik Vlade Srbije, svi ćete dobiti uredne nove, ili u potpunosti rekonstruisane bolnice i domove zdravlja. I ovaj novac ćemo sami da uložimo. Borićemo se za život svakog deteta, i svakog starijeg čoveka, i videćete nove lekove uskoro koje ćemo da prihvatamo, a to su desetine i stotine miliona evra za državu – rekao je Vučić, i naglasio:
– Bude li potrebno plaćaćemo još više, zato što je zdravlje naših ljudi najpreča i najvažnija stvar.
On je i juče govorio o planiranim ulaganjima u zdravstveni sistem, kao i o stvarima koje se moraju ispraviti.
– Bio sam u Zrenjaninu, gde postoji magnetna rezonanca i ona se svaka tri dana navodno kvari. Ja prihvatam da sam sam za to kriv, uložili smo stotine miliona evra u KC Srbije. Nas će Tiršova 2 sa opremom koštati skoro 200 miliona. Bojićeva klinika 250 miliona. KC u Nišu isto. Uradili Leskovac, Vranje, nije dovoljno, ja sam pogrešio, svakom mestu je trebalo dati po 10 miliona, da bi u svakom mestu bila magnetna rezonanca. Skenere, mamograf i svi da imaju istu uslugu – naglasio je on.
Dodaje da svako dom zdravlja mora biti čist i imati ta tri uređaja, i kaže da lekari koji rade u manjim sredinama moraju biti dodatno plaćeni.
I u velikom planu za jug Srbije planirana su značajna ulaganja u zdravstveni sistem.
– Uložićemo preko milijardu i tri stotine miliona evra u samo dve, dve i po godine kako bismo završili svih 69 osnovnih, suštinskih, od bazičnog značaja zdravstvenih objekata na teritoriji 60 opština i gradova širom Srbije i time da promenimo sliku našeg zdravstva u potpunosti – istakao je Vučić.
Prema predstavljenom planu, ulaganja bi obuhvatila različite nivoe zdravstvene zaštite, od domova zdravlja i porodilišta do bolnica i kliničko-bolničkih centara.
Penzionerima u Srbiji saopšteno kada će biti novo povećanje penzija
Penzionerima u Srbiji od 1. decembra stiže veliko povećanje penzija od 7,5 odsto.
Starijim građanima je saopštena i nova vest u vezi rasta penzija i plata.
Aleksandar Vučić, nosilac liste “Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija” i kandidat za budućeg premijera Srbije, prilikom gostovanja u “Hit Tvitu” je najavio novo povećanje plata i penzija.
– Imaćemo sledeće godine stopu rasta preko 4 posto, biće veliko povećanje plata i penzija, veće nego ove godine, važno je da čuvamo stabilnost – rekao je Vučić i dodao:
Da podsetimo, objavljena je i računica za penzije sa povećanjem koje sledi.
Osumnjičeni je navodno, kako prenose lokalni mediji, pobegao sa mesta događaјa automobilom marke “suzuki”
Policija traga za muškarcem koji je osumnjičen da je večeras ubio rođenog sina u Gnjilanu!
Ubistvo se dogodilo u selu Podgrađe oko 19. 30 sati.
– Nadležne policiјske јedinice i državni tužilac izašli su na mesto zločina i prema početnim informaciјama usled pucnjave život nastradao je muškarac rođen 1997. godine. Smrt žrtve јe na mesta zločina potvrdila medicinska ekipa. Osumnjičeni muškarac je nakon zločina napustio mesto događaјa. Policiјa u koordinaciјi sa tužiocem i nadležnim istražnim јedinicama preduzima sve neophodne istražne i operativne radnje kako bi locirala i uhapsila osumnjičenog i kako bi u potpunosti razјasnila okolnosti slučaјa – rekao јe portparol policiјe za region Gnjilana Valon Osmani.
Osumnjičeni je navodno, kako prenose lokalni mediji, pobegao sa mesta događaјa automobilom marke “suzuki”.
Gnjilane je u subotu, podsetimo, takođe potresla velika tragedija kad je Valou Ramuši u selu Donji Livoč ubio suprugu i njenog brata dok je još dve osobe ranio.
Mnoge bolesti danas se javljaju usled “lošeg” načina života, ali i nekih spoljnih faktora. Stres, zagađenje, preterana konzumacija alkohola i pušenje mogu da dovedu po pojave ozbiljnih stanja gde praktično organizam počinje na “napada” sam sebe. To su autoimune bolesti, a jedna od rasprostranjenijih je lupus.
Svoje iskustvo sa ovom teškom bolešću u emisiji “Ordinacija” na RTS, opisala je supruga proslavljenog košarkaša Dejana Tomaševića – Jelena.
Prvi simptomi bolesti javili su se pre deset godina i bili su vrlo neupadljivi, kaže ova mama četvero dece.
“Primetila sam mesec dana nakon četvrtog porođaja da mi otiče jedan prst, pa sutradan drugi. Obratili smo se lekarima koji su uradili sve potrebne analize i otkrili su da imam lupus.Tada sam i prvi put saznala da postoji oboljenje pod tim imenom”, priča Jelena i dodaje da se sve to dešavalo dok su Živeli u Španiji. Malo potom je Dejan potpisao ugovor u Grčkoj, preselili su se u Atinu i tu je zatražila drugo mišljenje. Nažalost, dijagnoza je bila potvrđena.
“Doktor mi je objasnio da bez obzira na to što imam 36 godina, moje telo je staro 75.Na moju štetu su otkrili i da sam uz lupus dobila i jednu prateću bolest koja se zove reumatoidni artritis“, kaže i dodaje da je potom usledio dolazak u Beograd i lečenje.
O tom periodu i neočekivanoj Jeleninoj dijagnozi, proslavljeni košarkaš kaže da je bio veoma stresan – preseljenja, rođenje sina Matije… Ali ona je sve uvek stoički podnosila.
“Jelena, ako je i imala neke zdravstvene probleme, nikada se nije žalila. Uvek sam ja bio u centru pažnje. Po prvi put sada ona ne može da preuzme obaveze, jer ima temperaturu, što se dešavalo prvih šest meseci. Njen najveći kvalitet je, što i pored svih tih problema, nije dozvoljavala da mi to na neki način osetimo. Posle smo saznali da se trudila da se osami kad joj je baš teško, da ode i isplače se, pozove sestre i podeli tu muku, ali se trudila da mi to u kući ne primetimo“, kaže Tomašević.
Pogledaj fotogalerijuJelena i Dejan Tomašević Foto: YouTube/Printscreen/RTS Ordinacija – Zvanični kanal
Kakvi su simptomi bolesti i zašto je toliko “teška” da osoba nije u stanju da obavlja uobičajene poslove?
“Prvo je počela temperatura, koju su pratili otoci. Na primer, otekne mi deo ruke, bude užasno zategnuto, zacrveni se, ne može ruka da se pomera ni u jednom pravcu. Posle 5-7 dana otok splasne, koža se vrati u poravnjanje da možemo nešto da uradimo. Kad kažemo da ne možemo ništa da radimo, to znači da niste u stanju da se umijete, da se obučete, okupate, a pogotovo ako imate bebu u kući – ne možete da je zagrlite, da se igrate sa njom… To je mnogo bolnije. Tada više ne boli telo, tada bole um i duh. Najviše duša“, priča Jelena.
“Voleo bih da kažem da sam ja tad preuzeo te obaveze, posebno oko Matije, ali nisam. Ipak je ona pored svih bolova presvlačila bebu, hranila, dojila…”, iskren je Dejan.
O tome koliko je važna podrška i ljubav supruga, kako bi se ta “bolna duša” izborila sa svime, ova hrabra dama kaže:
“Dejan i ja smo napravili fantastičnu konekciju, mi smo bukavlno konektovani u jednu čistu ljubav. Kada kraj sebe imate nekoga takvog, onda tačno znate gde ćete da izađete, šta ćete da radite u budućnosti… Tako smo mi isplanirali da imamo više dece. Nikada nismo pričali da imamo jedno dete. Neki od nas su hteli petoro“, kaže i dodaje da je lupus sve poremetio:
“Lupus me je jako poremetio tako da nisam mogla da rodim Dejanu još jedno dete iako je jako želeo i peto. Onda smo se dogovorili da on bude moje peto dete“, ispričala je sa bolnim osmehom na licu.
“Sve je išlo tako fenomenalno, ali to je ono što te vrati dva, tri čak deset koraka unazad i pitaš se: ‘Kako sad ovo, kako se živi sa ovim?’. Zašto me boli ovaj lakat, sutra kuk, prekosutra karlica, a onda sve. Taj dan kada me boli sve, tada ne mogu ništa“, priča i napominje da je njihov najstariji sin Kića, koji je tad imao 17 godina, preuzeo obaveze oko dece.
A onda počinje bes. Istinsko suočavanje sa bolešću i svime šta ona nosi.
“Počinjem da razmišljam šta se dešava, šta će biti… Raste bes. Zato što možda neću biti tu na Manjinoj svadbi. Možda neću biti živa kad Matija pođe u školu, neću biti sa Kićom kad završi fakultet. Prosto, samo se te negativne energije lepe, dolaze… Samo su mi one prividno tu. A onda kada usledi taj plač, taj zagrljaj, kad osetiš tu ljubav onda kažeš sebi: ‘Ma, možeš ti to’. Imaš sa kim i imaš zbog koga“, otkriva Jelena u ovoj ispovesti koja je potresla sve u studiju.
Ona je sada dobro, pored zvanične terapije okrenula se i duhovnom isceljenju, što joj je sve zajedno uz ogromnu ljubav i podršku porodice pomoglo da prebrodi ovaj krizni period.
O tome kakva je bolest lupus, govorio je i doktor Ivica Jeremić sa Instituta za reumatologiju.
“To je autoimunska bolest gde možemo da imamo zahvatanje bilo kog organa, a oštećenje nastaje jer naš sistem organe doživljava kao strane i vrši napad na njih. Karakteristično za sistemski lupus je da može da bude zahvaćen bilo koji organ, uključujući i kosu i nokte. Češće su zahvaćeni koža, kosti, bubrezi. Ređe bivaju zahvaćena, pluća, creva, a čak može i mozak da bude pogođen. Na pojavu lupusa utiču razni faktori, kod genetski predisponiranih pokazano je da neke infekcije mogu da pokrenu lupus. Mogu i drugi faktori da ga izazovu – traume, veliki prihički stresovi, uzimanje nekih lekova, izlaganje sunčevoj svetlosti, pa čak i zagađenje…”, objasnio je doktor.
Mladić (19) koji je poginuo u bizarnoj nesreći u samačkom hotelu u Beogradu je iz Prijepolja, prenosi lokalni portal.
Tragedija se dogodila juče, a tinejdžer će biti sahranjen sutra u Zalugu.
Prema nezvaničnim informacijama u tragediji u samačkom hotelu u beogradskoj opštini Rakovica nastradao je mladi Prijepoljac Ahmed Ć. Sumnja se da je stradao od strujnog udara nakon pada u prostoriji u kojoj je boravio.
– Mladić je nosio kofu s vodom kada se okliznuo i pao. Voda se tom prilikom, navodno, prolila po uključenoj TA peći, nakon čega je došlo do strujnog udara – rekao je izvor.
Na mesto tragedije stigla je ekipa Hitne pomoći, ali je, nažalost, mogla samo konstatovati smrt. Policija je obavila uviđaj radi utvrđivanja okolnosti nesreće.
Prema predstavljenim projekcijama, nova plata iznosiće 125.687 dinara, odnosno oko 1.070 evro
Zaposleni u socijalnoj zaštiti, uključujući vaspitače, pedagoge, specijalne pedagoge, psihologe, socijalne radnike, logopede, radne terapeute i nutricioniste, očekuje od 1. decembra 2026. godine povećanje plata od 12 odsto.
Prema predstavljenim projekcijama, nova plata iznosiće 125.687 dinara, odnosno oko 1.070 evro.Ovo će biti najveće pojedinačno najavljeno povećanje plata u javnom sektoru.
Nova decembarska plata za vaspitače, pedagoge i druge navedene stručne profile trebalo bi da iznosi 125.687 dinara. Kada se taj iznos preračuna po trenutnom kursu, zarada iznosi oko 1.070 evra.
Koliko će biti veća plata od decembra?
Na osnovu projektovanog iznosa od 125.687 dinara i najavljenog povećanja od 12 odsto, sadašnja prosečna plata za ova radna mesta iznosi oko 112.220 dinara.
To znači da bi zaposleni nakon decembarskog povećanja trebalo da imaju oko 13.466 dinara veću mesečnu zaradu što iznosi oko 115 evra.
Ipak, konačan iznos plate neće biti isti za sve zaposlene. Na visinu zarade utiču konkretno radno mesto, osnovica, stručna sprema, minuli rad, kao i drugi pripadajući dodaci.
76.265 dinara više u odnosu na 2012. godinu
Zzarade zaposlenih u ovom sektoru značajno su povećane u odnosu na 2012. godinu.
Tada je plata za ove profile u sektoru zdravstva i socijalne zaštite iznosila 49.422 dinara, odnosno oko 437 evra.
Kada se uzme u računicu projektovani decembarski iznos od 125.687 dinara, razlika u odnosu na 2012. godinu iznosi 76.265 dinara.
To predstavlja nominalno povećanje od oko 154,3 odsto, odnosno znači da će projektovana zarada biti približno 2,5 puta veća nego 2012. godine.
Ostale plate u javnom sektoru rastu 8 odsto
Za ostale zaposlene u javnom sektoru najavljeno je povećanje plata od 8 odsto od 1. decembra 2026. godine.
Prema zvaničnom obavještenju Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, za srednjoškolce od 15 do 19 godina posljednji dan za predaju potvrde bio je 24. septembar 2026. godine. Taj datum već je prošao, pa korisnici koji nisu ispunili obavezu trebaju odmah kontaktirati nadležnu poslovnicu radi provjere statusa i daljnjih koraka. Drugačiji rok važi za studente između 19 i 26 godina: oni dokumentaciju trebaju predati najkasnije 24. oktobra 2026. godine. Razlika između ova dva termina posebno je važna kako ne bi došlo do pogrešnog razumijevanja pravila.
Iza jednog školskog dokumenta krije se mnogo više od administrativne procedure. Za učenika ili studenta koji je izgubio roditelja, porodična penzija često predstavlja neophodnu finansijsku podršku. Prekid njene isplate može otežati plaćanje prevoza, hrane, školskog pribora ili smještaja. Zbog toga je važno pravovremeno provjeriti obavještenja, pribaviti ispravnu potvrdu i sačuvati dokaz o njenoj predaji.
O ovoj obavezi izvijestio je i domaći javni servis RTRS, naglašavajući da korisnici s prebivalištem u Republici Srpskoj potvrdu mogu dostaviti najbližoj poslovnici Fonda. Oni koji žive izvan Republike Srpske dokument predaju nadležnoj filijali. Time se omogućava evidentiranje školovanja bez obzira na mjesto stanovanja. Posebnu pažnju trebaju obratiti osobe koje studiraju daleko od kuće ili u inostranstvu, jer pribavljanje odgovarajuće dokumentacije ponekad zahtijeva dodatno vrijeme.
RTRS
Slične informacije objavio je i domaći portal Source.ba, podsjećajući da Fond korisnike obavještava pisanim porukama uz isplate penzija za juli, august i septembar. Takva upozorenja ne treba zanemariti. Fond također može provjeriti vjerodostojnost dostavljenih potvrda neposredno kod škole ili fakulteta. Zato dokument treba sadržavati tačne podatke i potvrđivati stvarni status redovnog školovanja u školskoj ili akademskoj 2026/2027. godini.
Iako njihovo prisustvo ne znači nužno ozbiljnu bolest, određene komplikacije mogu izazvati bolove i zahtijevati liječenje. Upravo zato važno je razumjeti kako nastaju, koji simptomi zaslužuju pažnju i kakvu ulogu svakodnevne navike imaju u očuvanju probavnog zdravlja. Divertikuli nastaju na osjetljivijim dijelovima zida debelog crijeva, a njihova učestalost povećava se sa životnom dobi.
Među faktorima koji mogu doprinijeti razvoju ovog stanja spominju se nasljedna sklonost, gojaznost, pušenje i nedovoljna fizička aktivnost. Ishrana siromašna vlaknima također se povezuje s nepovoljnim zdravljem crijeva, iako nastanak divertikula nije moguće objasniti samo jednom navikom. Posebno je važno razlikovati divertikulozu od divertikulitisa, jer prisustvo ispupčenja nije isto što i njihova upala. Kod divertikulitisa mogu se pojaviti temperatura, mučnina i izražen bol, često u donjem lijevom dijelu stomaka.
Najveća opasnost nastaje kada osoba uporne tegobe pripisuje običnoj nadutosti ili zatvoru, zanemarujući promjene koje mogu ukazivati na komplikacije. Iznenadan snažan bol, povraćanje, povišena temperatura ili krvarenje zahtijevaju medicinsku procjenu. Pravovremeni pregled može pomoći otkrivanju uzroka i spriječiti odgađanje potrebnog liječenja.
Prema zdravstvenim informacijama koje objavljuje Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, pravilna ishrana i redovno kretanje predstavljaju važne temelje očuvanja općeg zdravlja. U svakodnevnom jelovniku korisno je imati povrće, voće, mahunarke i integralne žitarice. Ove namirnice sadrže vlakna koja doprinose normalnom pražnjenju crijeva. Njihovu količinu najbolje je povećavati postepeno, uz odgovarajući unos vode, jer nagle promjene mogu izazvati dodatnu nadutost.
Zahtev i potrebna dokumentacija podnose se u opštinskom odeljenju Gradskog centra za socijalni rad u Beogradu prema mestu prebivališta iz lične karte, svakog radnog dana od 7.30 do 15.30 časova.
Potrebna dokumentacija: očitana lična karta podnosioca zahteva, izvod iz matične knjige rođenih za svu decu (pribavlja se službenim putem), potvrda o prijavi prebivališta za svu decu (pribavlja se službenim putem), za decu školskog uzrasta potvrda škole o redovnom školovanju i broj tekućeg računa podnosioca zahteva.
Visina pomoći zavisi od uzrasta dece na sledeći način: roditelji dece predškolskog uzrasta dobijaju jednu prosečnu zaradu u Beogradu, roditelji dece osnovaca dobijaju dve prosečne zarade u Beogradu i roditelji dece srednjoškolaca dobijaju tri prosečne zarade isplaćene u Beogradu.
Na ime isplate prava za stalnu novčanu pomoć roditeljima trojki, četvorki, petorki, šestorki i duplih blizanca za 2025. godinu broj ukupnih isplaćenih rešenja je 112, u ukupnom iznosu od 26.543.591, navodi se u saopštenju.