Ime Kasija je grčkog porekla, označava inteligenciju i plemenitost
Aleksandra je na početku trudnoće krila svoje stanje od javnosti
Pevačica Aleksandra Bursać (36) porodila se danas i na svet donela ćerkicu. Njen muž Stevan Sekulić na Instagramu je podelio fotografiju sa naslednicom.
Stevan Sekulić se oglasio iz porodilišta odakle je objavio fotografiju sa ćerkicom.
– Ćao drugari, ja sam Kasija – napisao je ponosni tata, a čestitke su se samo nizale.
Značenje imena Kasija
Kasija je ime grčkog porekla. Kasija znači da je to ona koja je pametna i uzvišena, ona koja je previše inteligentna,učena, nadarena, obrazovana, plemenita, željna, hrabra, talentovana…
Na početku trudnoću krila od svih
Aleksandra je u početku krila trudnoću, a sada sa pratiocima deli svoja iskustva, te je na storiju objavila da ima slatke muke u drugom stanju.
– Pravi paradajz ne postoji više, a meni se tako jede – objasnila je ona, pa je potom dodala:
Foto: Instagram / Drustvene mreze
+2GalerijaAleksandra Bursać
Kao klompu da sa pojela, verujte mi da je nekako takav osećaj – požalila se Aleksandra.
U predstojećoj epizodi emisije „(NE)DOKAZANI“ na Hype TV, gost emisije, iskusni forenzičar Časlav Ristić, iznosi uznemirujuće detalje o ubistvu pevačice Jelene Marjanović.
Prema njegovoj stručnoj analizi, Jelena Marjanović je u trenutku napada bila jurena i fizički napadnuta na krajnje brutalan način. Kako navodi, na njenoj glavi je registrovano osam snažnih udaraca koji su doveli do teških povreda i preloma lobanje, što, po njegovim rečima, jasno ukazuje da se ne radi o delu hladnokrvnog profesionalca, već o osobi koja je zločin izvršila u stanju snažnog emocionalnog rastrojstva, obuzetog mržnjom, besom i ljubomorom.
– Koji profesionalac bi je udario u glavu toliko puta! Ovo je delo osobe pune besa, ljubomore i mržnje! A delo je izvedeno baš na nasipu. Čuo sam priče da je donešena na nasip, a da je ubijena negde drugde. To nije tačno. Kada sam pregledao forenzički materijal sa lica mesta, tačno se može reći da je Jelena ubijena na nasipu. Jedna patika na jednom mestu, druga na drugom.
Foto: Hype TV/Nedokazani/Časlav Ristić
Ristić u emisiji objašnjava da ovakav tip povreda i karakter napada ukazuje na lični motiv, a ne na planski organizovano ubistvo bez emocija.
Posebno naglašava da način izvršenja govori o nekontrolisanom izliviu nasilja, što je značajan forenzički pokazatelj u tumačenju psihološkog profila počinioca.
Foto: Društvene mreže/Jelena Marjanović
Emisija (Ne)Dokazani donosi i širi kontekst istrage — od prvih sati na licu mesta, preko propusta koji su mogli da utiču na tok slučaja, do psiholoških aspekata koji prate ovakve zločine. Ristić otvoreno govori o tome kako emocije počinioca ostavljaju trag ne samo na žrtvi, već i na samoj sceni zločina.
Foto: Hype TV/Nedokazani/Časlav Ristić
Ova epizoda još jednom otvara pitanje istine u slučaju koji godinama potresa javnost, porodicu, ali i kompletnu pravosudnu i policijsku javnost. Detalji koje će gledaoci čuti, kako najavljuju sa Hype televizije, nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
Postoji nešto posebno bolno u trenutku kada svet počne da se oprašta od čoveka koji ga je decenijama zabavljao snagom, humorom i harizmom. U slučaju Brusa Vilisa, glumca čije su replike iz “Umri muški” postale deo pop kulture, borba sa bolešću nije samo porodična tragedija, već globalni emocionalni udar.
Njegovi najbliži danas prvi put otvoreno govore o onome od čega su najduže bežali – pripremaju se za njegovu smrt i donose odluku koja bi mogla da promeni tok medicinskih istraživanja.
Dok publika širom sveta i dalje pamti njegove filmske junake, porodica se suočava sa progresivnom bolešću koja ga je potpuno udaljila od onoga što ga je definisalo. A upravo zato, žele da ono što im oduzima najmilijeg danas jednog dana možda spase nečiji život.
Najpotresnija odluka porodice: Mozak Brusa Vilisa biće doniran nauci
Vest da porodica planira da donira mozak Brusa Vilisa nauci odjeknula je brže nego bilo koja informacija o njegovom zdravstvenom stanju u poslednjih nekoliko godina. Ova odluka govori o dubini njihove borbe, ali i o njihovoj želji da iz bola nastane nešto dobro.
Njegova supruga, Ema Heming Vilis, navodi u knjizi “The Unexpected Journey” da su dugo razgovarali o tome šta bi Brus želeo. On, čovek koji je čitav život igrao junake koji spašavaju druge, i sam je verovao u moć nauke i unapređenje medicine. Zato je porodica odlučila da omogući naučnicima da detaljno prouče promene u njegovom mozgu, posebno zbog teškog oblika frontotemporalne demencije.
Stručnjaci veruju da će analiza njegovog mozga biti ključna za razumevanje:
progresije bolesti
strukturalnih oštećenja
prisustva abnormalnih proteina
genetskih faktora koji utiču na razvoj demencije
Ovo je odluka koju javnost retko čuje od porodica slavnih, i zato je odjeknula snažno.
Nekad ikona 80-ih, danas je gotovo neprepoznatljiva: Bila je simbol glamura, ljubila je Elvisa i Brusa Vilisa
foto: Printscreen/instagram/brucewillisbw
Ko je zapravo Brus Vilis: Čovek iza uloge akcionog heroja
Iako je generacijama ostao upamćen kao Džon Meklejn, Brus Vilis je mnogo više od simboličnog “tough guy” junaka. Rođen 1955. godine u Nemačkoj, odrastao je u Nju Džersiju, a glumačku karijeru započeo je u pozorištu i serijama, pre nego što je postao globalna zvezda.
Snimao je:
akcione filmove koji su obeležili eru
drame i psihološke trilere poput “Šesto čulo”
komedije, pa čak i muzičke albume
Ono što je publika posebno volela kod njega jeste kombinacija topline i grubosti, ranjivosti i snage. Zato vest da gubi najosnovnije funkcije – govor, sećanje, prepoznavanje – toliko duboko pogađa.
Poznata glumica šokirala svet istinom: “Prevarila sam muža noć pre venčanja”
Od afazije do demencije: Bolest koja mu je promenila život zauvek
Prvi znakovi bolesti pojavili su se neprimetno. Afazija, bolest koja utiče na govor i razumevanje jezika, delovala je kao izolovan problem. Međutim, nova ispitivanja otkrila su najgoru mogućnost – frontotemporalnu demenciju, oblik neurodegenerativnog oboljenja koje najpre utiče na ponašanje, emocionalnu regulaciju i govor.
Ova bolest posebno pogađa ljude između 45 i 65 godina, često napreduje brzo i ne postoji lek koji može da je zaustavi. Kod Brusa je došlo do:
progresivnog gubitka sposobnosti da prepoznaje ljude
gubitka kognitivnih funkcija
promena u ponašanju
poteškoća u komunikaciji
Bolest koja mu je promenila život zauvekfoto: Printscreen/instagram/brucewillisbw
Njegova afazija bila je samo prvi signal.
“Ne prepoznaje nas, ali oseća ljubav”: Porodični momenti koji slamaju srce
Njegova najstarija ćerka Rumer Vilis opisala je trenutke sa ocem koji su danas podjednako bolni i dragoceni.
“Zahvalna sam što mogu da ga zagrlim. On možda ne zna ko sam, ali oseća ljubav. I ja osećam njegovu”, poručila je.
Rumer je otvoreno govorila o ambivalentnom osećaju koji nosi svaki susret – sreći što ga vidi i boli kada shvati da je taj pogled sve prazniji, udaljeniji, drugačiji od onog koji je pamtila.
Ali, dodaje, najvažnije joj je to što zna da je okružen najboljom mogućom negom.
Brus više ne živi u porodičnoj kući: Život uz 24-časovni stručni nadzor
Krajem avgusta svet je prvi put čuo da Brus više ne živi u domu sa suprugom i ćerkama. Prebačen je u specijalizovani objekat za pacijente sa demencijom, gde ima negu 24 sata dnevno.
Ova odluka izazvala je podeljene reakcije javnosti, a mnogi su kritikovali Emu Heming Vilis. Ona je, međutim, pojasnila da je to bila jedina odluka koja je bila humana prema svima – i prema Brusu i prema njihovoj deci.
“Bila je to jedna od najtežih odluka mog života. Ali znam da je on želeo da naše devojčice odrastaju u kući prilagođenoj njima, a ne njemu”, rekla je Ema.
Dodala je da ga porodica redovno posećuje, da su sa njim svakog vikenda i da stručni tim vodi računa o njegovoj terapiji i svakodnevnim potrebama.
foto: Printscreen/ Instagram/ scoutlaruewillis
Porodica Vilis ujedinjena uprkos svemu: Pretvaraju najteže trenutke u doprinos nauci
Malo je holivudskih porodica koje su ostale toliko povezane nakon razvoda kao što je to slučaj sa Brusem, Emom Heming Vilis i njegove bivšom suprugom Demi Mur. Njihove ćerke Rumer, Skaut i Talula i dalje su snažna podrška Ema i najmlađim devojčicama.
Zajednički cilj im je jasan – žele da frontotemporalna demencija postane vidljiva, razumljiva i manje stigmatizovana. Nadaju se da će doniranje njegovog mozga otvoriti nova vrata u istraživanjima bolesti o kojoj se malo zna, ali koja je razarajuća.
Brus Vilis možda više ne može da govori kao nekada, ne pamti kao nekada i ne prepoznaje svoje najmilije uvek, ali njegova borba već menja svet. A prema rečima njegove porodice, promeniće ga i posle njegove smrti.
Darinka V. (23) preminula je danas u bolnici posle 12 dana lavovske borbe za život.
Ona je teško povređena u udesu koji se desio u ranim jutarnjim satima 30. novembra kod skretanja za Obrenovac na auto-putu Miloš Veliki. U tom stravičnom sudaru audija u kom je bila sa detetom i suprugom Sretenom J., beba od 14 meseci je poginula na licu mesta, a otac je ubrzo preminuo u bolnici.
Naime, beba stara 14 meseci i njen otac Sreten J. poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na delu kod mosta preko Save u smeru ka Čačku, oko 1 sat ujutru, 30. novembra ove godine. Do sudara je došlo kada su se putnički automobil audi A6 u kom je bio Sreten sa suprugom Darinkom i bebicom, i autobus direktno sudarili.
Beba je stradala na licu mesta, dok je majka bebe zadobila teške povrede.
Prema našim saznanjima, vraćali su se sa proslave u Beogradu kada je došlo do sudara automobila u kom je bila porodica i autobusa kojim je upravljao vozač iz Šri Lanke.
Njihova beba, stara samo 14 meseci, stradala je na licu mesta. Sreten je prevezen u bolnicu, gde je, uprkos naporima lekara, preminuo.
A danas je preminula i majka bebe. Cela porodica je stradala.
Strašna pucnjava desila se danas usred bela dana u kafiću na Vračaru, u Novopazarskoj ulici. Kako Telegraf.rs saznaje, upucan je muškarac koji je vlasnik lokala.
Prema informacijama “Telegrafa”, vlasnik kafića (50) upucan je u obe noge i njemu se ukazuje pomoć.
MUP je pokrenuo akciju Vihor.
Napadač ušetao u kafić
Napadač je ušetao u kafić i pucao muškarcu u noge. Na mesto događaja odmah je upućen veliki broj policijskih snaga, kao i ekipa Hitne pomoći.
Upucani muškarac je, kolima Hitne pomoći, hitno prevezen u Urgentni centar na ukazivanje pomoći.
Zbog prirode incidenta i potrage za počiniocem, policija je odmah pokrenula opsežnu potragu i akciju “Vihor”, koja podrazumeva blokadu ključnih saobraćajnica i intenzivnu kontrolu na širem području grada.
Počinilac je otišao pešice sa lica mesta, Vračar je blokiran.
Ko je upucani vlasnik kafića?
Upucani muškarac je pravosnažno je osuđen 2017. godine na godinu dana zatvora zbog pokušaja iznude 850.000 evra.
Ovom odlukom potvrđena je presuda Višeg suda u Beogradu, koji je utvrdio da je on od maja 2009. do maja 2010. u Beogradu, pretnjama ubistvom i teškim nasiljem pokušao da natera oštećenog da mu isplati novac za koji je verovao da mu pripada.
U presudi se navodi da je zahtevao isplatu 850.000 evra, a kada mu je oštećeni odgovorio da nikakav dug ne postoji, upucani vlasnik lokala mu je upućivao ozbiljne pretnje, zbog kojih je oštećeni strahovao za sopstveni život i bezbednost svoje porodice.
Vlasnik kafića izrešetan u noge, u toku akcija “Vihor”.
Danas je usred bela dana došlo do pucnjave u kafiću na Vračaru, u Novopazarskoj ulici. Prema informacijama sa lica mesta, vlasnik kafića (50) pogođen je u obe noge i trenutno mu se ukazuje hitna medicinska pomoć.
Napadač upao i otvorio vatru
Svedoci kažu da je napadač ušetao u kafić i pucao muškarcu u noge. Na mesto incidenta odmah su stigle policijske snage i Hitna pomoć, a povređeni je prevezen u Urgentni centar.
Akcija “Vihor” u toku
Zbog ozbiljnosti događaja i potrage za počiniocem, Ministarstvo unutrašnjih poslova pokrenulo je opsežnu akciju “Vihor”.
Ona podrazumeva: blokadu ključnih saobraćajnica, intenzivnu kontrolu šireg područja, aktivnu potragu za napadačem.
Pripadnici JVP Ivanić Grad imali su sinoć veoma neobičnu intervenciju i iz kontejnera su izvukli trudnicu!
Pripadnici JVP Ivanić Grad imali su sinoć veoma neobičnu intervenciju i iz kontejnera su izvukli trudnicu!
Kad su u utorak uveče u 19.06, odmah po preuzimanju smene, pripadnici JVP Ivanić Grad primili poziv o “jednoj osobi koja je upala u kontejner, a druga da je zvala u pomoć”, prvo što su pomislili jeste da se radi o nečijoj neslanoj šali.
Ipak, pošto svaku dojavu smatraju ozbiljnom poslali su četiri vatrogasca s dva vatrogasna vozila na lice mesta, a po dolasku na lokaciju zatekao ih je čudan prizor.
Naime uočili su polupodzemni kontejner za tekstil iz kojeg viri glava ženske osobe u ranim tridesetima.
“U ruci je imala mobilni telefon, a rekla nam je da je unutra upala nakon što joj je prvo upao mobilni u kontejner. Otvor kroz koji je pala nije bio velik, a ona je bila dosta obučena. Pitao sam je kako je i je li povređena, na što je rekla da nije. Unutra nismo ulazili, već smo je polako rukama povlačili prema van. Kad sam je uhvatio za remen prilikom izvlačenja, osetio sam da ima veći trbuh pa sam ju upitao je li možda trudna. Rekla je da jeste, pa me oblio znoj tim više jer to onda više nije uobičajena intervencija”, kaže za Jutarnji list vođa intervencije iz JVP Ivanić Grad.
Odmah ju je potom upitao je li sve u redu i treba li možda da pozove Hitnu pomoć. Odgovorila je da nije povređene i da joj pomoć ne treba, međutim, vatrogasci su svejedno pozvali Hitnu kako bi spasenu ženu ipak pregledali s obzirom na to da je bila u drugom stanju.
Oko navedenog kontejnera su, inače, stambene zgrade, a u blizini se nalazi i dvorana, međutim, hladno vreme građane je prisililo da ostanu kod svojih kuća tako da je žena jedino mogla u pomoć pozvati vatrogasce.
“Zaista smo po dobijanju poziva pomislili da je u pitanju nečija šala. Prvi put u životu smo se susreli s takvom intervencijom, a neki od kolega su u stanici i 30 godina. Inicijalno nismo znali niti dubinu tog kontejnera, a sudeći prema svemu dubok je neka tri metra, od kojih je, valjda, polovina bila ispunjena odbačenom robom. I sama gospođa nas je iznenadila jer je bila dosta visoka, a na sve još i trudna. Prava je sreća da se nije povredila. Na kraju je odbila da krene sa lekarima Hitne u bolnicu na pregled”, kaže sagovornik Jutarnjeg.
Džubilant Sajks, operski pevač, pronađen je mrtav u svom domu u Kaliforniji.
Policija je uhapsila njegovog sina Mikau Sajksa pod sumnjom za ubistvo.
Operaki pevač Džubilant Sajks smrtno je izboden u svom domu u Kaliforniji, gde je pronađeno njegovo telo.
Glavni osumnjičeni za surovo ubistvo operskog pevača je njegov sin. Policija je brzom reakcijom uhapsila Sajksovog sina.
Policija je saopštila da su službenici u ponedeljak oko 21.20 primili poziv Hitne pomoći o napadu koji je u toku u jednoj kući u Santa Moniki.
Kada su stigli, pronašli su 71-godišnjeg Sajksa u njegovom domu sa “kritičnim povredama koje odgovaraju ubodu nožem”. Hitna pomoć ga je proglasila mrtvim na licu mesta.
Komšije su Džubilanta Sajks opisivale kao skromnog čoveka uprkos međunarodnoj karijeri – često su ga viđali kako uređuje baštu ili oblikuje drvo ispred kuće u oblik srca.
Policija navodi da je njegov sin, 31-godišnji Mika Sajks, zatečen u kući i uhapšen bez otpora. Zadržan je pod sumnjom za ubistvo, a slučaj će biti prosleđen Kancelariji okružnog tužioca Los Anđelesa radi razmatranja optužnice.
Iz doma je izuzet i dokazni predmet za koji se veruje da je korišćen kao oružje, a istražioci smatraju da je napad izolovan i da se radi o porodičnom nasilju.
Potpukovnik Luis Gilmor iz Policije Santa Monike rekao je za “Dejli Mejl Džejl” da je Mika u pritvoru i da mi je određena kaucija od 2 miliona dolara.
Zdravstveni centar Vranje saopštio je da su odmah preduzete sve neophodne epidemiološke mere nakon pojave infekcije izazvane bakterijom Clostridium difficile kod pacijenata na odeljenju Ortopedije.
Kako navode iz centra, po identifikaciji prvog slučaja odmah je održana Komisija za intrahospitalne infekcije, koja je preporučila aktiviranje svih protokola za suzbijanje bolničkih infekcija. U skladu sa tim, pojačan je nadzor nad sprovođenjem mera od strane medicinskog osoblja, dok su zaraženi pacijenti izolovani prema propisanim procedurama kako bi se sprečilo dalje širenje infekcije.
Operacije obustavljene
Takođe, po preporuci komisije, obustavljen je hladan operativni program i redukovan prijem pacijenata, dok se priprema kompletna dezinfekcija odeljenja. Zdravstveni centar naglašava da se trenutno na odeljenju Ortopedije ne nalazi nijedan pacijent sa simptomima infekcije.
Centar za zdravstvenu zaštitu ističe da je u stalnoj komunikaciji sa Zavodom za javno zdravlje Vranje, a cilj svih mera je da odeljenje što pre nastavi sa nesmetanim radom.
Promjene u vozačkim dozvolama u Evropi: Izazovi i rješenja
Evropa se nalazi u fazi značajnih transformacija kada su u pitanju vozačke dozvole. Ove promjene, koje se provode pod okriljem Evropske unije (EU), imaju za cilj ne samo unapređenje sigurnosti na cestama, već i modernizaciju administrativnih sistema koji ih prate. U okviru ovih reformi, jedna od ključnih tačaka je digitalizacija vozačkih dozvola, što donosi nove izazove, posebno za starije vozače.Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Stariji vozači: Pravo ili predrasuda?
Iako je svrha ovih promjena poboljšanje sigurnosti na cestama, mnogi stariji vozači smatraju da su ovakvi propisi diskriminatorni. Mnogi od njih imaju dugogodišnje iskustvo za volanom i znatno su sigurniji vozači od nekih mladih vozača. Organizacije koje se bore za prava starijih osoba, kao što je AGE Platform Europe, izrazile su zabrinutost da bi nova pravila mogla predstavljati oblik dobne diskriminacije. To postavlja važno pitanje: da li stariji vozači doista predstavljaju veći rizik na cesti, ili je to samo predrasuda?
Digitalna vozačka dozvola: Prednosti i izazovi
Jedan od najvažnijih koraka koje EU predlaže je uvođenje digitalne vozačke dozvole. Ova inovacija omogućava vozačima da imaju pristup svojoj vozačkoj dozvoli putem mobilnih uređaja, čime se olakšava provjera i smanjuje rizik od gubitka fizičkog dokumenta. Zamislite situaciju u kojoj vozač može jednostavno skenirati svoj QR kod prilikom zaustavljanja od strane policije. Takva praksa ne samo da štedi vrijeme, već i smanjuje potrebu za dodatnim papirima, čime se olakšava administracija i razmjena podataka među državama članicama EU.
Međutim, ova digitalizacija donosi i izazove. Pitanje sigurnosti podataka postaje ključno, jer bi informacije o vozačima mogle biti podložne cyber napadima. Takođe, postoji zabrinutost da bi neproporcionalan pristup tehnologiji mogao dovesti do nejednakosti među vozačima. U tom smislu, važno je osigurati da svi vozači, uključujući i starije, imaju adekvatan pristup i edukaciju kako bi se mogli snaći u novom digitalnom okruženju.
Regulatorni izazovi i mogućnosti
Dok se EU bavi ovim pitanjima, regija Balkana, uključujući zemlje poput Hrvatske, još uvijek nije definitivno odgovorila na nove mjere. Stručnjaci predviđaju usvajanje kombinovanog modela, koji bi mogao uključivati kraće rokove važenja uz obavezne liječničke preglede. Primjeri iz Slovenije i Mađarske pokazuju da neke zemlje već primjenjuju slične mjere, gdje stariji vozači obnavljaju svoje dozvole svake tri do pet godina, uz redovne provjere vida i sluha.
Ovaj pristup može osigurati da samo vozači koji su sposobni nastave upravljati vozilima, bez obzira na njihovu dob. Na taj način, stariji vozači imaju priliku dokazati svoju sposobnost za vožnju kroz objektivne kriterije, umjesto da im se automatski nameću ograničenja na osnovu godina. Takve mjere, ukoliko se pravilno implementiraju, mogle bi pomoći u smanjenju straha i nesigurnosti među starijim vozačima, dok bi istovremeno povećale sigurnost na cestama.
Rješenja za starije vozače
Stručnjaci za promet predlažu da se u procesu reforme vozačkih dozvola uvedu individualne procjene zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti, edukativni programi za starije vozače, kao i subvencionirani pregledi vida i sluha. Ovakav pristup bi omogućio pravedniju sliku o vozačima, umjesto da se njihova sposobnost procjenjuje isključivo na osnovu godina. Ove mjere bi mogle pomoći u smanjenju straha i nesigurnosti među starijim vozačima, dok bi istovremeno povećale sigurnost na cestama.
Osim toga, važna je i edukacija o novim tehnologijama. Programi obuke koji se fokusiraju na korištenje digitalnih alata mogu pomoći starijim vozačima da se prilagode novim sistemima, čime bi se smanjila nervoza i strah od promjena. Takvi programi bi također mogli uključiti simulacije vožnje, gdje bi stariji vozači mogli testirati svoje vještine u sigurnom okruženju prije nego što se suoče sa stvarnim izazovima na cesti.
Završne misli
Reforme vozačkih dozvola u Evropi donose kako napredak, tako i izazove. Dok digitalizacija omogućava bržu i sigurniju administraciju, nova ograničenja za starije vozače otvaraju važna pitanja o jednakosti i pravima na mobilnost. Kroz kontinuirani dijalog i saradnju između država članica, moguće je pronaći rješenja koja će zadovoljiti potrebe svih vozača, bez obzira na njihovu dob. Na kraju, ključno je osigurati da svaka promjena donese korist ne samo društvu kao cjelini, već i pojedincima koji čine to društvo.