Policija je u porodičnoj kući u Gifhornu (Donja Saska), 3. augusta, pronašla tijela 26-godišnje majke i njeno dvoje djece (7, 8).
Ilustracija
Pretpostavljaju kako je majka ubila djecu i sebe.
JOŠ JEDNA PORODIČNA TRAGEDIJA: MLADA MAJKA UBILA DJECU, PA SEBE
Policija je u petak, 18. augusta, objavila saopštenje u kojem su naveli detalje ove porodične tragedije.
Prema policijskom saopštenju, 26-godišnja majka dvoje djece je kobnog dana odvela svog zlatnog retrivera komšiji na čuvanje. Ali, nije se vratila po psa. Komšija je otišao do njene kuće, ali budući da niko nije otvarao, pozvao je policiju koja je ušla u kuću i zatekla stravičan prizor, tijela majke i djece.
Otac djece nije živio s porodicom već nekoliko godina. Prema riječima komšije, žena je u zadnje vrijeme postajala sve mršavija. Porodica joj je nabavila psa kako bi, kako su komšije rekle, “dobila novu životnu energiju”.
Šta se tačno dogodilo u kući i kako je došlo do smrti majke i dvoje djece, policija i državni tužilac nisu objavili. Glasnogovornik policije Christoph Nowak rekao je kako je to porodična tragedija.
Ne želimo reći više o tome zbog porodice – rekao je Nowak.
Glasnogovornik Državnog tužilaštva je potvrdio kako policija pretpostavlja da se radi o ubistvu i samoubistvu ugljičnim monoksidom.
– Građani su išli u crkvu da proslave verski praznik kada se ruski napad dogodio – saopštilo je ministarstvo.
Ministar unutrašnjih poslova Igor Кlimenko saopštio je na Telegramu da je među ranjenima 11 dece.
Vjačeslav Čaus, šef regionalne administracije, sugerisao je da je upotrebljena balistička raketa.
Na društvenim mrežama se pojavio i snimak eksplozije koja se dogodila nešto posle 11 sati.
– Ruska raketa je pogodila tačno u centar grada u našem Černigovu. Trg, politehnički univerzitet, pozorište…
Černigov se inače nalazi blizu granice sa Belorusijom.
Ukrajinski kanali na Telegramu navode da se u vreme napada u dramskom pozorištu održavala izložba proizvođača dronova. Mesto i vreme izložbe je unapred javno saopšteno.
Posmrtni ostaci Radovana Juračića (45) iz Kikinde, konačno su dopremljeni iz Grčke.
Nepuna tri meseca supruga Dragana, sestra Dijana, brat Momčilo i njihova majka bili su izloženi agoniji kakva se rečima ne može opisati.
– U noći između petka i subote konačno je jedna kikindska pogrebna služba dopremila telo iz Grčke. Radovana ćemo na večni počinak ispratiti u ponedeljak, u 11.30 sati, na Novom groblju u Kikindi. Pao mi je jedan težak kamen sa srca jer ćemo našeg Radovana sahraniti. Skoro tri meseca živeli smo u velikoj neizvesnosti- rekla je za Kurir neutešna sestra Dijana.
FOTO: KURIR/S.U.
Sve dok rezultat DNK analize nije ugasio i poslednji tračak nade da će se Radovan živ i zdrav vratiti iz Grčke, tinjala je nada.
– Kad je, nažalost, potvrđeno da telo koje je nađeno kod ostrva Serifos jeste moj Radovan, nastala je nova agonija. Nedeljama smo očekivali ovaj trenutak, da se telo iz Grčke prebaci Srbiju i da ga sahranimo, da imamo gde da odemo, pomolimo se, zapalimo sveću i da se isplačemo- kaže supruga Dragana.
FOTO: KURIR/S.U.
Udovica Radovana Juračića i njena jetrva potvrđuju da je lokalna samouprava snosila troškove prevoza tela iz Grčke u Srbiju.
-Hvala im na svemu, ali zaista u ovim bolnim trenucima ne želimo više o tome da govorimo jer su nas mnogi na društvenim mrežama, ali i neki mediji, povredili svojim komentarima i pisanjem- ističu Dragana i Dijana.
FOTO: KURIR/S.U.
Podsećaju da je Radovan krajem maja krenuo kod kuma na ostrvo Kos da radi.
– I dalje ostajem pri tvrdnji da se ne radi o samoubistvu, kako se jedno vreme u javnosti spekulisalo. Obdukcioni nalaz potvrdio je da je smrt nastupila utapanjem. Iskreno da vam kažem, nadam se da niko nikada više neće preživeti ovakvu agoniju i bol. Bilo nam je najvažnije da se telo dopremi u Kikindu, a kad prođe sahrana, nastavićemo da se borimo za istinu i saznamo pod kakvim okolnostima je Radovan nastradao i kako je pao s broda jer istraga još nije zatvorena. Nas interesuje samo istina- kazala je Dragana.
Draganu čeka posao u SC “Jezero”
– Ponuđen mi je posao u pošti koja se nalazi u kikindskom Sportskom centru “Jezero”. Prihvatila sam, ali i rekla da ću moći da radim tek kad se telo dopremi i obavi sahrana. Zahvalna sam što su moji sugrađani pokazali solidarnosti i empatiju. Sinu, ćerki i meni će taj posao puno značiti- priznala je Dragana i uz duboki uzdah rekla da se seća poslednjeg telefonskog razgovora sa Radovanom.
Lazar Živanović (14) iz Koteža, koji se borio sa tumorom mozga i za koga su građani prikupljali pomoć, preminuo je.
Tužnu vest o smrti dečaka podelila je njegova nastavnica.
“Dragi naš Laki, srca si nam zarobio svojim osmehom, svojim hrabrim srcem, željom i voljom da nam se vratiš u učionicu. Nisi izdržao i sada si među anđelima.
Nastavnik ispraća učenika u večnost, putuj na neko bolje mesto, sačuvaj tvoj dečački osmeh i čekaj na nas. Ljubim te”, objavila je nastavnica na društvenim mrežama, dodajući teškoj vesti fotografiju dečaka sa blagim osmehom na licu.
Podsetimo, 2022. godine, dijagnostikovana mu je teška bolest, koja je prekinula snove mladog sportiste.
Roditelji su neko vreme snosili troškove, ali su do početka godine iscrpljene terapijske opcije, pa se dalje lečenje moralo nastaviti u inostranstvu, kada su i upućeni apeli javnosti za pomoć a njegovi vršnjaci su organizovali razne humanitarne akcije kako bi mu pomogli.
Ženska osoba koja je u srodstvu sa zvjerski ubijenom Nizamom Hećimović (38) iz Gradačca, otkrila je višestrukom ubici Nerminu Sulejmanoviću (35) gdje se od njega ona skriva s bebom, piše Republika.
Istražitelje zločina je telefon ubice odveo do rodice dok su pretraživali njegove kontakte, pozive i poruke. Ispostavilo se da je monstrum nevjenčanu ženu tražio ne samo na dan masakra, nego i danima prije toga. Zvao je sve njene prijateljice, bližu i dalju rodbinu i išao čak i na njihova vrata.
Rodica je priznala da je ona, kako se ispostavilo bila saradnik ubici, jer mu je otkrila lokaciju nesretne žene, rekavši mu da je ona kod svoje rođene tetke po majci Zijade Vuković Pamuković, ali je kazala da mu je sve ispričala iz straha, a ne svojom voljom.
– Rodica je znala da je Nermin kriminalac, narko diler i nasilnik i plašila se od njega. Iz straha mu je priznala gdje se krije Nezima s bebom. Ispričala je gorko plačući da je mislila da Nermin namjerava da ženu i bebu vrati svojoj kući i da se kaje što je tukao Nizamu bilo kada, te da to nikada više neće ponoviti. Mislila je da će monstrum da se primiri i moljaka ženu da mu oprosti. Ni na kraj pameti joj nije bilo da će da je tuče do smrti i dokrajči hicima iz pištolja – ispričao je izvor ovog medija blizak istrazi.
Tetka ubijene žene ispričala je da je Nizama kod nje našla utočište sa kćerkicom Lenom bježeći od batinaša koji je i ranije tukao, i da je bila do te mjere oprezna da nije nigdje izlazila kako zlikovac ne bi saznao lokaciju na kojoj se krije. Bila je riješena da zauvijek ode od njega jer više nije mogla da trpi nasilje koje je postajalo sve teže.
– Nizama je bila kao sjenka, utučena i preplašena i nije željela da se vrati kod tog bolesnog nasilnika. Kod mene joj je bilo ugodno jer je moja kuća velika i samo smo u njoj bili sin i ja s njom. Muž mi je u Italiji gdje radi. Skoro nikome osim najuže porodice ona nije otkrila gdje se krije i to je bila velika tajna- ispričala je Zijada ne mogavši od plača i jecaja da nastavi da govori.
Kada je rodica čula strašnu vijest o krvavom piru Sulejmanovića zaledila se od straha jer je postala svjesna šta je uradila. Nije imala snage da bilo kome kaže da je upravo ona Nermina odvela do Nizame, koju je on pretukao pred očima tečića i na silu je odvukao do kola s bebom u naručju. Zatim je odvezao do usamljene vikendice porodice poznatog gradačačkog oftamologa, gdje je na tremu ispred ulaznih vrata koja su bila zaključana, nastavio da zvjerski tuče Nizamu, pa je ubio usput snimajući telefonom njeno mučenje do smrti.
Prije nego je ubio Nizamu, monstrum je ranio njenog tečića Nedima Pamukovića koji je pokušao da spriječi da je odvede. Pošto je u lokvi krvi ostavio mrtvu Nizamu i bebu da leži pored nje, ubica je likvidirao brata i oca bivše djevojke- Denisa i Đengiza Ondera i ranio njenu majku Harisu. U begu od policije ranio je policajca na dužnosti, a kada je shvatio da je opkoljen ubio se pucajući sebi u glavu. (pressmediabih.com)
Nermin Sulejmanović (35) biće pokopan 30 kilometara dalje od Gradačca, između Gračanice i Srebrenika, odakle je inače rodom.
Telo Nermina Sulejmanovića (35) iz Gradačca u BiH, koji je počinio stravičan masakr u tom gradu, još niko nije preuzeo iz mrtvačnice! Zvaničnici grada navodno čekaju da se smire strasti kako bi monstruma pokopali u neobeleženom grobu tridesetak kilometara od Gradačca kod naselja Gračanica.
Stravičan zločin dogodio se 11. avgusta ujutru u mestu Gradačac, kada je poznati bodibilder Nermin Sulejmanović najpre ubio svoju nevenčanu suprugu Nizamu, pa poznanike Džengiza i Denisa Ondera, a zatim ranio još njih troje. Sve je prenosio uživo na Instagramu, a planirao je da ubije još ljudi.
Tragedija je izazvala veliki bes na celom Balkanu jer je nesrećna Nizama prijavila Nermina za nasilje, a sudstvo i policija su potpuno podbacili da je zaštite.
Nermin je u svom lajvu sav krvav mahao pištoljem, pucao je ženi u čelo, a zatim je prikazao i njihovu bebu, koja je plakala i ležala u krvi.
Nizama je bila sva izobličena od batina, a zatim joj je pucao u čelo pred 15.000 ljudi koji su to gledali na Instagramu.
Foto: Facebook
Posle stravičnog zločina, Sulejmanović je u automobilu na farmi udaljenoj od Gradačca izvršio samoubistvo, međutim, nedelju dana i više posle zločina, on nije sahranjen. Njegovo telo su navodno želeli da preuzmu njegovi saradnici iz kriminalnih krugova, međutim, ta ideja iz nepoznatog razloga nije bila realizovana.
Iz komemorativnog centra u Tuzli rečeno je da telo još nije preuzeto.
– Niko nije i dalje došao da preuzme telo, još je kod nas – rečeno je za medije.
Kako se saznaje, nadležni iz grada Gradačca čekaju da se smire strasti kako bi na tajnoj lokaciji sahranili monstruma.
– Biće najverovatnije sahranjen u neobeleženom grobu, kako pre svega ljudi ne bi tamo odlazili i skrnavili ga, a ujedno da se ne bi stvarao kult ličnosti kod bolesnih umova koji ga podržavaju. Prema nezvaničnim informacijama, on bi trebalo da bude sahranjen 30 kilometara dalje od Gradačca, između sela Gračanica i Srebrenik, odakle je inače rodom monstrum. Grob će biti neobeležen, a najverovatnije će pokop ipak biti sproveden u trošku grada. Zainteresovanih za telo je bilo među njegovim saradnicima iz kriminalnog miljea, međutim, to se nije dogodilo – tvrdi izvor.
Mnogi se pitaju kako će i na koji način biti sahranjen monstrum iz Gradačca. U islamu, sahrana je ozbiljna i važna obaveza koja se pridržava određenih običaja i pravila. Međutim, postoji značajna razlika u načinu sahranjivanja običnih muslimana i samoubica poput Nermina.
Mile Kitić iznenadio je svog kolegu i prijatelja Šerifa Konjevića na jednom od nastupa u Bosni i Hercegovini.
Šerif je imao koncert u jednoj poznatoj diskoteci u Bosni, međurim, nije očekivao da će mu s leđa pojaviti kolega Mile.
FOTO: PRINTSCREEN
Kitić je odlučio da svog prijatelja i kolegu iznenadi na nastupu, pa se odjednom pojavio na sceni dok je Šerif izvodio svoje pesme.
– Dragi ljudi dobro došli na najboljeg pevača na Balkanu, ljubi te brat– govorio je na mikrofon dok je koračao ka Konjeviću kome se približavao sa leđa i ostavio ga u čudu.
– Otkud ti ?– sa osmehom se pitao Šerif koji ga je zagrlio, dok je publika pozdravila ovaj momenta ovacijama i vriskom.
Varičele su opustošile srpske vrtiće iako im nije vreme,a roditelji ih mešaju sa ujedima komaraca, upozorava pedijatar dr Saša Milićević!
Tokom prethodne tri nedelje mališani sve više izostaju iz vrtića zbog pojave varičela, odnosno ovčjih boginja. Roditelji u prvi mah ne reaguju jer misle da su u pitanju ujedi komaraca, a zabrinu se tek kad dete postane malaksalo ili dobije temperaturu.
DR SAŠA MILIĆEVIĆFOTO:
– Roditelji mešaju varičele sa ujedima komarca ili drugog insekata ili pomisle da je reč o nekoj alergijskoj reakciji, onda malo izgube u vremenu. Tek posle se ispostavi da je to varičela. Ona obično počinje na trupu, na stomaku, na leđima, a onda počne da se širi na ruke, noge i lice, može da se pojavi i u kosi, u usnoj duplji, na genitalijama, a čak i na oku – priča dr Milićević.
Navodi da su varičele virusna bolest, koja je dosta zarazna, kao i da su trenutno uglavnom zaražena vrtićka deca.
HARA I ŠARLAH
Upala grla, temperatura i malaksalost
Dr Saša Milićević kaže i da je i nešto veći broj dece sa šarlahom. – Šarlah je bakterijska infekcija koju izaziva bakterija koja se naziva streptokok. Za šarlah je karakteristična upala grla, ali se javljaju i manifestacije na koži u vidu sitne, guste ospe, koja je i hrapava. Ospa se najčešće javlja na trupu, ali može je biti na bilo kom delu tela, tu jezik bude karakterističan, bude kao malina. Šarlah bude praćen i povišenom temperaturom, deca budu i malaksala, može se javiti i neprijatan zadah. To se leči lekovima iz grupe penicilina, a bolest se prenosi kapljičnim putem –
– Na sve to utiče i spajanje grupa u vrtićima, jer deca sad razmenjuju te viruse.Varičele nisu tipične za ovaj period godine, obično se javljaju u jesen i zimu. Međutim, potpuno se izgubilo to pravilo. Eto, imamo boginje usred leta, a mogu da ih dobiju i bebe i odrasli ljudi. Odrasli mogu biti ugroženi ako dobiju varičele, jer se kod njih mogu javiti komplikacije u vidu upale pluća, a nekad i upale moždanica –
ŠTA SU VARIČELE?
virusna infekcija koju prouzrokuje virus varičela zoster iz familije herpes virusa
veliki stepen zaraznosti, prenosi se kapljičnim putem
period inkubacije traje u proseku oko 14 dana, od sedam do 28 dana
period osipa traje deset dana, obično u tri-četiri navrata
prvo se javlja osip na trupu, koji postaje najgušće zahvaćena regija tela
varičele se tretiraju sredstvima koja ublažavaju svrab i neprijatnost na koži, lekovima za povišenu temperaturu
pacijent mora biti u izolaciji
Kaže da se prvo pojavi ospa, a pre toga se može javiti i temperatura, a čak i bolovi u grlu.
FOTO: SHUTTERSTOCK
– Taj period je najnezgodniji jer tada deca najviše mogu da zaraze druge. Nemaju osip, ili je mali, ne znaju da su boginje. Kada se pojave te papule, kao bubuljice, one mogu da svrbe, pojave se i mehurići – vezikule, one se suše i na kraju nastaju kraste, koje otpadaju i jako svrbe. Ukoliko se pred kraj bolesti javi temperatura, treba se javiti lekaru, jer je to znak za komplikacije – objašnjava dr Milićević.
SIMPTOMI
malaksalost
zamor
bol u mišićima i zglobovima
povišena temperatura
povraćanje
glavobolja
Navodi da su kod dece komplikacije vrlo retke, ali da se mogu javiti upala pluća i moždanih ovojnica.
– Varičele traje između sedam i 14 dana, potrebno je unositi tečnost, može se dati lek za povišenu temperaturu. Mogu se koristiti kreme protiv boginja, koje smanjuju svrab i ubrzavaju sasušivanje tih promena na koži. Nekada se može javiti i upala uva, ali i sekundarna infekcija kože, jer deca to češkaju. Ukoliko naprave rane na koži, može nastati sekundarna infekcija. Ovde se ne koriste antibiotici, za varičelu postoji vakcina, ali ona nije obavezna – objašnjava dr Milićević.
KOTOR VAROŠ – Na prostoru kotorvaroške opštine, u zaseoku Stolići, nalazi se jedinstven prirodni fenomen žuta bukva, koja je stara više od tri vijeka. Njeni žuti listovi ostavljaju prolaznike bez daha, a stojeći ispred nje dobijete osjećaj da se nalazite u nekom čarobnom svijetu, baš kao iz Tolkinovih knjiga.
Ovo stablo nije usamljeno, naprotiv, čak ima i svoje kćerke, odnosno jednu koja je stara oko 90 godina, a koja se nalazi oko dva kilometra od nje. Kako kažu mještani, njeno sjeme su prenijele ptice.
Najmlađa među njima je mlada bukvica od dvadesetak godina, a nalazi se u neposrednoj blizini majke bukve. Naime, ovo drvo je karakteristično po svojim žutim listovima koji počinju da pupaju u proljeće i takvi su sve do kasne jeseni. Njen značaj prepoznala je Vlada Republike Srpske, koja je 2012. godine donijela odluku da se žuta bukva, kao dendrološki raritet, proglasi zaštićenim područjem treće kategorije – spomenikom prirode. Njenu zaštitu je tada preuzela kao staratelj opština Kotor Varoš, koja je upravljanje povjerila Privrednom društvu Eko-etno selo “Žuta bukva”.
Njeno stablo je veoma staro, pravilne i široko granate krošnje, a od obične bukve razlikuje se po boji listova i grančica, jer su njeni listovi veoma žuti i sjajni, a grančice su crvenkaste boje.
Ekipa “Nezavisnih novina” uvjerila se na licu mjesta da ova bukva zaslužuje svoju priču, jer to je bio prizor koji razgali dušu i nikog ne ostavlja ravnodušnim.
Gledajući prirodne ljepote koje okružuju ovu ljepoticu staru tri vijeka, sa laganim povjetarcem koji dolazi iz njenog pravca, čovjek se zapita šta bi sve ovo čarobno drvo moglo da ispriča kada bi bilo u mogućnosti.
Njeni listovi svoj sjaj najviše dobijaju kada ga obasjaju sunčevi zraci jer tada čarobna boja dobija najintenzivniji sjaj, te imate osjećaj da gledate u zlatnike koji su upravo izašli iz kovačnice.
Ranko Gavrilović, upravnik Eko-etno sela “Žuta bukva”, pod čijom je nadležnošću ovaj spomenik prirode, potvrdio je u razgovoru za “Nezavisne novine” da je stablo žute bukve jedinstveno u Evropi.
“Imamo tu privilegiju da se ovaj dragulj nalazi baš kod nas. Koliko mi raspolažemo informacijima bila su još dva ovakva stabla: jedno u Vlasenici i jedno u Kanadi, ali su oba izumrla”, rekao je Gavrilović.
“Ona ima svoju genetiku, odnosno kćerku staru oko 90 godina, koja se nalazi oko dva kilometra od nje. Prema riječima stručnjaka, njeno sjeme su prenijele ptice i ona se nalazi u bukovoj šumi, te je jedinstven prizor sa svojim žutim listovima”, rekao je Gavrilović.
Kako dodaje, tu je i najmlađa među njima, odnosno jedna mlada bukva koja ima oko 20 godina.
“Mjesto na kojem se nalazi ova bukva je ograđeno te ispod nje svake godine ima veliki broj novih sadnica, odnosno ima dosta ponika koje su spremne za kalemljenje”, rekao je Gavrilović.
Ova ljepotica je uspjela sve ove godine da se sačuva zahvaljujući mještanima ovog sela koji su je očuvali, odnosno čuvanje su prenosili sa koljena na koljeno.
Kako Gavrilović ističe, ovo bi mogao biti veliki turistički potencijal za ovaj kotorvaroški kraj.
Upravo iz turističkih razloga postoji i istoimeno etno selo, koje pretenduje da postane veliki turistički centar.
“Ja sam određen za upravnika za period od 20 godina, te sam svjestan da ovo može da privuče turiste iz svih krajeva svijeta”, rekao je Gavrilović.
Prema njegovim riječima, potrebna je veća zainteresovanost države za uređivanje ovog spomenika prirode, kako bi se on podigao na viši nivo.
“Da bi ovo mjesto postalo turistički dragulj potrebno je uređivanje staza, kako za šetnju, tako i za kvadove i bicikliste. Parcela na kojoj se nalazi ovo stablo ima oko pet dunuma te bi bilo dobro da pokušamo da okalemimo ovo stablo po čitavoj parceli kako bismo dobili plantažu žute bukve, koja bi takođe bila veoma privlačna za turiste”, rekao je Gavrilović.
Kako ističe, potencijala za presađivanje ove bukve ima, jer ona svake godine u proljeće ima veliki broj novih sadnica, a plantaža žute bukve bi bila nešto što bi ostalo za sve buduće generacije.
“Ovaj spomenik prirode nalazi se 14 kilometara od Kotor Varoša i oko 50 kilometara od Banjaluke, što uopšte nije previše, s uređivanjem putne signalizacije, kao i ovog dijela sela u kojem se ona nalazi, te bi mogao biti pravi turistički dragulj”, rekao je Gavrilović.
Da je ovo pravi dragulj prirode potvrđuje i Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske koji održava ovaj spomenik prirode, te pokušava da prenese sadnice u najveći grad Srpske, kako bi buduće generacije šetale alejom žute bukve.
“Zavod je taj koji je u kontaktu sa nama, te oni svake godine u proljeće dolaze ovdje i rade sve što je potrebno za održavanje. Oni su jedan dio ovih sadnica odnijeli u Banjaluku da pokušaju”, rekao je Gavrilović.
Kako ističe, njihova želja je da se ova ljepota prenese u sve dijelove Srpske, ne samo u Banjaluku, nego u svaku opštinu, i onda bismo tek imali po čemu da budemo poznati.
Kako je za “Nezavisne novine” kazao Dragan Kovačević, načelnik Odjeljenja za prirodno nasljeđe u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, Zavod je već nekoliko puta intervenisao u vezi s bukvom jer je imala neke citopatološke probleme, koji su uspješno riješeni.
“Mi želimo da ovaj prirodni spomenik sačuvamo u potpunosti. Ona je ograđena te na taj način čuvamo njen mladi ponik”, rekao je Kovačević.
Prema njegovim riječima, njihova želja je da se ova ljepotica prenese dalje.
“U saradnji s Institutom za generičke resurse izuzeli smo njene plemke, odnosno pokušavamo da je vegetativno razmnožimo”, rekao je Kovačević.
Kako ističe, trenutni rezultati nisu optimistični jer se od 22 ukalemljenja jedinke samo jedna primila.
“Kalemljenje bukve je veoma neizvjestan posao, a mi ćemo pokušati ponovo da uradimo isto. Ako ne bude išlo onda nam jedino preostaje opcija da se sakupi njeno sjeme u godini punog uroda i da pokušamo da iz sjemena proizvedemo sadni materijal koji bi kasnije bio proširen kroz aleje”, kazao je Kovačević.
Kako kaže, sve što se trenutno radi su neke vrste eksperimenta kako bi na pravi način vidjelo koja je najbolja opcija za njeno prenošenje dalje.
“Zajedno s Institutom se dogovaramo o svim koracima, ali sve uz nadzor ‘Tamarisa’, jer je on prije mnogo godina prvi proizveo i zaštitio taj njen klon, te jedino on ima mogućnost proizvodnje i prodaje njenih sadnica”, kazao je Kovačević.
S obzirom na to da se u neposrednoj blizini nalaze dvije mlade bukve, Kovačević objašnjava da se oko nje sjeme vrlo lako prenosi.
“Mi radimo kalemljenje njenih sadnica na običnu bukvu, a to je veoma težak proces i nije jednostavno. Mi smo to znali, ali smo htjeli da vidimo da li možemo na takav način proizvesti sadni materijal”, kazao je Kovačević.
KOTOR VAROŠ – Na prostoru kotorvaroške opštine, u zaseoku Stolići, nalazi se jedinstven prirodni fenomen žuta bukva, koja je stara više od tri vijeka. Njeni žuti listovi ostavljaju prolaznike bez daha, a stojeći ispred nje dobijete osjećaj da se nalazite u nekom čarobnom svijetu, baš kao iz Tolkinovih knjiga.
Ovo stablo nije usamljeno, naprotiv, čak ima i svoje kćerke, odnosno jednu koja je stara oko 90 godina, a koja se nalazi oko dva kilometra od nje. Kako kažu mještani, njeno sjeme su prenijele ptice.
Najmlađa među njima je mlada bukvica od dvadesetak godina, a nalazi se u neposrednoj blizini majke bukve. Naime, ovo drvo je karakteristično po svojim žutim listovima koji počinju da pupaju u proljeće i takvi su sve do kasne jeseni. Njen značaj prepoznala je Vlada Republike Srpske, koja je 2012. godine donijela odluku da se žuta bukva, kao dendrološki raritet, proglasi zaštićenim područjem treće kategorije – spomenikom prirode. Njenu zaštitu je tada preuzela kao staratelj opština Kotor Varoš, koja je upravljanje povjerila Privrednom društvu Eko-etno selo “Žuta bukva”.
Njeno stablo je veoma staro, pravilne i široko granate krošnje, a od obične bukve razlikuje se po boji listova i grančica, jer su njeni listovi veoma žuti i sjajni, a grančice su crvenkaste boje.
Ekipa “Nezavisnih novina” uvjerila se na licu mjesta da ova bukva zaslužuje svoju priču, jer to je bio prizor koji razgali dušu i nikog ne ostavlja ravnodušnim.
Gledajući prirodne ljepote koje okružuju ovu ljepoticu staru tri vijeka, sa laganim povjetarcem koji dolazi iz njenog pravca, čovjek se zapita šta bi sve ovo čarobno drvo moglo da ispriča kada bi bilo u mogućnosti.
Njeni listovi svoj sjaj najviše dobijaju kada ga obasjaju sunčevi zraci jer tada čarobna boja dobija najintenzivniji sjaj, te imate osjećaj da gledate u zlatnike koji su upravo izašli iz kovačnice.
Ranko Gavrilović, upravnik Eko-etno sela “Žuta bukva”, pod čijom je nadležnošću ovaj spomenik prirode, potvrdio je u razgovoru za “Nezavisne novine” da je stablo žute bukve jedinstveno u Evropi.
“Imamo tu privilegiju da se ovaj dragulj nalazi baš kod nas. Koliko mi raspolažemo informacijima bila su još dva ovakva stabla: jedno u Vlasenici i jedno u Kanadi, ali su oba izumrla”, rekao je Gavrilović.
“Ona ima svoju genetiku, odnosno kćerku staru oko 90 godina, koja se nalazi oko dva kilometra od nje. Prema riječima stručnjaka, njeno sjeme su prenijele ptice i ona se nalazi u bukovoj šumi, te je jedinstven prizor sa svojim žutim listovima”, rekao je Gavrilović.
Kako dodaje, tu je i najmlađa među njima, odnosno jedna mlada bukva koja ima oko 20 godina.
“Mjesto na kojem se nalazi ova bukva je ograđeno te ispod nje svake godine ima veliki broj novih sadnica, odnosno ima dosta ponika koje su spremne za kalemljenje”, rekao je Gavrilović.
Ova ljepotica je uspjela sve ove godine da se sačuva zahvaljujući mještanima ovog sela koji su je očuvali, odnosno čuvanje su prenosili sa koljena na koljeno.
Kako Gavrilović ističe, ovo bi mogao biti veliki turistički potencijal za ovaj kotorvaroški kraj.
Upravo iz turističkih razloga postoji i istoimeno etno selo, koje pretenduje da postane veliki turistički centar.
“Ja sam određen za upravnika za period od 20 godina, te sam svjestan da ovo može da privuče turiste iz svih krajeva svijeta”, rekao je Gavrilović.
Prema njegovim riječima, potrebna je veća zainteresovanost države za uređivanje ovog spomenika prirode, kako bi se on podigao na viši nivo.
“Da bi ovo mjesto postalo turistički dragulj potrebno je uređivanje staza, kako za šetnju, tako i za kvadove i bicikliste. Parcela na kojoj se nalazi ovo stablo ima oko pet dunuma te bi bilo dobro da pokušamo da okalemimo ovo stablo po čitavoj parceli kako bismo dobili plantažu žute bukve, koja bi takođe bila veoma privlačna za turiste”, rekao je Gavrilović.
Kako ističe, potencijala za presađivanje ove bukve ima, jer ona svake godine u proljeće ima veliki broj novih sadnica, a plantaža žute bukve bi bila nešto što bi ostalo za sve buduće generacije.
“Ovaj spomenik prirode nalazi se 14 kilometara od Kotor Varoša i oko 50 kilometara od Banjaluke, što uopšte nije previše, s uređivanjem putne signalizacije, kao i ovog dijela sela u kojem se ona nalazi, te bi mogao biti pravi turistički dragulj”, rekao je Gavrilović.
Da je ovo pravi dragulj prirode potvrđuje i Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske koji održava ovaj spomenik prirode, te pokušava da prenese sadnice u najveći grad Srpske, kako bi buduće generacije šetale alejom žute bukve.
“Zavod je taj koji je u kontaktu sa nama, te oni svake godine u proljeće dolaze ovdje i rade sve što je potrebno za održavanje. Oni su jedan dio ovih sadnica odnijeli u Banjaluku da pokušaju”, rekao je Gavrilović.
Kako ističe, njihova želja je da se ova ljepota prenese u sve dijelove Srpske, ne samo u Banjaluku, nego u svaku opštinu, i onda bismo tek imali po čemu da budemo poznati.
Kako je za “Nezavisne novine” kazao Dragan Kovačević, načelnik Odjeljenja za prirodno nasljeđe u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, Zavod je već nekoliko puta intervenisao u vezi s bukvom jer je imala neke citopatološke probleme, koji su uspješno riješeni.
“Mi želimo da ovaj prirodni spomenik sačuvamo u potpunosti. Ona je ograđena te na taj način čuvamo njen mladi ponik”, rekao je Kovačević.
Prema njegovim riječima, njihova želja je da se ova ljepotica prenese dalje.
“U saradnji s Institutom za generičke resurse izuzeli smo njene plemke, odnosno pokušavamo da je vegetativno razmnožimo”, rekao je Kovačević.
Kako ističe, trenutni rezultati nisu optimistični jer se od 22 ukalemljenja jedinke samo jedna primila.
“Kalemljenje bukve je veoma neizvjestan posao, a mi ćemo pokušati ponovo da uradimo isto. Ako ne bude išlo onda nam jedino preostaje opcija da se sakupi njeno sjeme u godini punog uroda i da pokušamo da iz sjemena proizvedemo sadni materijal koji bi kasnije bio proširen kroz aleje”, kazao je Kovačević.
Kako kaže, sve što se trenutno radi su neke vrste eksperimenta kako bi na pravi način vidjelo koja je najbolja opcija za njeno prenošenje dalje.
“Zajedno s Institutom se dogovaramo o svim koracima, ali sve uz nadzor ‘Tamarisa’, jer je on prije mnogo godina prvi proizveo i zaštitio taj njen klon, te jedino on ima mogućnost proizvodnje i prodaje njenih sadnica”, kazao je Kovačević.
S obzirom na to da se u neposrednoj blizini nalaze dvije mlade bukve, Kovačević objašnjava da se oko nje sjeme vrlo lako prenosi.
“Mi radimo kalemljenje njenih sadnica na običnu bukvu, a to je veoma težak proces i nije jednostavno. Mi smo to znali, ali smo htjeli da vidimo da li možemo na takav način proizvesti sadni materijal”, kazao je Kovačević.
