Osnovni sud u Doboju produžio mu je pritvor, koji može trajati najduže godinu dana od dana potvrđivanja optužnice.
Osnovni sud u Doboju potvrdio je optužnicu Okružnog javnog tužilaštva protiv 41-godišnjeg Dražena Č. iz okoline tog grada, kojeg terete za dugoročno nasilje nad roditeljima. Prema navodima tužilaštva, tokom jednog od napada fizički je nasrnuo na roditelje, a njegov otac je u tim okolnostima preminuo usled infarkta.
Optužnicom mu se stavlja na teret krivično delo nasilje u porodici, jer je, kako se navodi, drskim i bezobzirnim ponašanjem duže vreme ugrožavao fizički i psihički integritet majke i oca.
Prema optužnici, 3. novembra ove godine, pod dejstvom alkohola, D. Č. je ušao u kuću i započeo raspravu s majkom u kuhinji, tokom koje ju je vređao i psovao. Nakon verbalnog sukoba, fizički ju je napao, udarivši je više puta po glavi, piše “Avaz”.
Njegov otac, koji je u tom trenutku ležao na kauču, ustao je kako bi zaštitio suprugu, ali je i sam postao meta napada. Optuženi ga je udarao po glavi, nanevši mu povrede, dok je majka pokušavajući da ih razdvoji zadobila udarce u lice i podlive na rukama nakon što je pala.
U nastavku sukoba, osumnjičeni je, prema navodima optužnice, papučama udarao oca po glavi, dok je majku nastavio odgurivati. U jednom trenutku otac je, braneći se, ugrizao sina za palac, a ubrzo nakon toga mu je pozlilo i izgovorio je “ovo je kraj”.
Nakon što je napad prestao, majka i ćerka, koja je svemu prisustvovala, iznele su oca na terasu kako bi došao do vazduha, ali su ubrzo shvatile da ne daje znakove života. Utvrđeno je da je u međuvremenu doživeo srčani udar, nakon čega je telo vraćeno u kuću.
Iako je u početku bio uhapšen zbog sumnje na ubistvo, obdukcija je pokazala da je uzrok smrti infarkt, pa mu se na teret stavlja krivično delo nasilja u porodici. Osnovni sud u Doboju produžio mu je pritvor, koji može trajati najduže godinu dana od dana potvrđivanja optužnice.
Najnoviji meteorološki proračuni ukazuju na mogućnost povratka zime kakvu Srbija nije iskusila decenijama. Meteorolog Ivan Ristić upozorio je da njegov IRIE prognostički model, po prvi put otkako je u upotrebi, za jutro 5. januara 2026. godine prognozira čak -21 stepen Celzijusa za jedan deo Beograda!
Kako je Ivan Ristić naglasio, moguće je da nas od nove godine sačeka puno snega i temperature kakve nismo videli 40 godina.
“Ovo je prvi put da mi moj IRIE model prognozira -21 stepen za aerodrom Beograd u jutro 5.1.2026. godine, ovo je najnoviji izlaz modela forsiran sa AIFS veštačkom inteligencijom. Puno snega i temperature kao pre 40 godina, povratak u prošlost”, napisao je on.
Najnovije upozorenje RHMZ
Podsetimo, Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) rano jutros izdao je najnovije upozorenje za područje Srbije na formiranje snežnog pokrivača tokom današnjeg dana, 25. decembra, a kako navode najviše pahulja pašće na istoku zemlje.
Prema aktuelnoj prognozi RHMZ, u istočnoj Srbiji sneg će padati tokom većeg dela dana, uz formiranje snežnog pokrivača prosečne visine od 10 do 20 centimetara u nižim predelima Timočke i Negotinske krajine.
“Do preko 30-40 cm snega pašće u planinskim predelima Karpatske oblasti, gde se zbog pojačanja vetra očekuje i stvaranje snežnih nanosa”, napominju iz RHMZ.
U ostalim krajevima Srbije, posebno u regionima južno od Save i Dunava, takođe se očekuje formiranje snežnog pokrivača, ali znatno manjeg intenziteta.
Sneg će u tim oblastima biti najizraženiji u jutarnjim i prepodnevnim satima, dok se tokom dana očekuju povremeni prestanak padavina, navode iz RHMZ.
Asmin Durdžić priznao je da gaji jake emocije prema Maji Marinković
Asmin Durdžić otvoreno je govorio o osećanjima koje ima prema cimerki Maji Marinković. Kako kaže, ne želi da se dokazuje bilo kome, ali emocije sa njegove strane postoje.
– Spavao sam u svom krevetu, neću ići u izolaciju. Nemam potrebe da dokazujem bilo šta, ne postoje emocije, nema potrebe da dokazujem narodu ništa, sve što sam hteo dokazao sam. Mogu ja da odem, ako ljudi žele, otići ću ujutru, neću progovoriti s njom, ali ne smatram da ima potrebe. Ne zanima me što sam dobio kaznu 10, 20, 30 hiljada evra. Ali više volim da gledam Maju ujutru, jedina žena koju želim da gledam. Prija mi to peckanje s njom, kad ustane ponižava me, mene to baš radi, devojka ima stil za te stvari. Ne zanima me ko šta misli – rekao je Asmin.
Vidi galerijuAsmin Durdžić priznao da je zaljubljen u Maju Marinković Foto: Printscreen YouTube
– U slučaju da tvoja porodica ne podržava ili Taki da ne podrži, šta ćeš da radiš – pitali su voditelji.
– Nema šta da moji ne podržavaju, oni se ne mešaju. Kad bi neko počeo da napada Maju, ne bi stao iza nje, nego ispred nje protiv celog sveta, ali za sad je to samo prijateljski odnos – rekao je Asmin.
Maja: “Prija mi… Peckamo se”
U toku ”Igre istine” u “Eliti”, a Dača Virijević postavio je naredno pitanje Maji Marinković.
– Da li misliš da Staniji smetaju tvoje peckalice sa Asminom? – glasilo je pitanje.
– Pazi, Asmin i ja se samo peckamo i meni to prija, ali nikad neću biti s njim niti nešto raditi. Stanija i ja jesmo dobre, ali nismo najbolje drugarice – rekla je Maja i postavila pitanje Aneli:
– Zbog čega Asmin nije došao u izolaciju? – glasilo je pitanje.
– Doći će on u izolaciju, ali sam ga možda ja ovim odgovorom sad naterala da ne dođe. On ne sme da dođe u izolaciju jer bi opet pričao sa mnom. Mislim da ga Maja ne radi i nije zaljubljen u nju – rekla je Aneli.
– Ispadaš ljubomorna – rekao je Janjuš.
Vidi galerijuMaja Marinković Foto: Boba Nikolić
– Rekla sam mu juče da će samo preko mene mrtve biti sa Majom – rekla je Aneli i postavila pitanje Filipu:
– Kako se osećaš kao favorit za pobedu? – glasilo je pitanje.
– Kakav favorit, tek je prošlo tri meseca – rekao je Filip i postavio pitanje Urošu:
– Kako ste ti i Aneli spustili loptu? – glasilo je pitanje.
– Video sam da je smršala naglo i baš se vidi da nije dobro. Spustio sam loptu s njom kao i Maja, biću tu za nju – rekao je Uroš i postavio pitanje Anastasiji:
– Što si se svađala sa Mićom? – upitao je Uroš.
– Malo se kosimo u nekim stavovima i onda ne ide baš sve kao po loju, ali mi se pomirimo brzo – rekao je Uroš.
Paraćin i čitava Jugoslavija zavijeni su u crno nakon strašne saobraćajne nesreće koja se desila 31. avgusta 1988. kod jezera Jablanica kada je poginulo 32 ljudi, a posebno jeziva su svedočenja prijatelja i rodbine stradalih.
Postoje tragedije koje vreme ne briše, već ih još dublje urezuje u sećanje ljudi i gradova.
Jedna od njih dogodila se 1988. godine, kada se autobus sa radnicima Fabrike štofa iz Paraćina, na povratku iz radničkog odmarališta na moru, nakon sudara sa kamionom survao u hladne dubine Jablaničkog jezera.
Trideset dva života ugašena su u jednom trenutku. Čitave porodice. Komšije. Prijatelji. Kolege. Paraćin je tog dana zanemeo – a bol i sećanje na žrtve nikad nisu nestali.
Ljudi često prolaze kroz život opterećeni svakodnevnim brigama i sitnicama, zaboravljajući koliko je samo postojanje krhko i koliko se, bez naše kontrole, može promeniti u jednom trenutku.
Na Fejsbuk stranici “Istinite priče”, objavljeno je podsećanje na ovu tragediju, ali ono što ostavlja poseban utisak su komentari ljudi koji su ili izgubili nekog svog ili pak za dlaku izbegli smrt.
Tiha svedočenja ljudi koja su pukom srećom odustali od puta ili izgubila nekog svog najbolje opisuju srazmeru ove tragedije.
– Radnici Fabrike štofa u Paraćinu su se 1988. vraćali autobusom iz radničkog odmarališta na moru. Na putu kraj Jablaničkog jezera iz suprotnog pravca je neoprezni vozač kamiona izazvao sudar te se autobus sa putnicima survao u jezero. Trideset dve žrtve, uglavnom čitave porodice su epilog ove velike tragedije koja je zadesila porodice poginulih, građane Paraćina i cele države. Slava im! – navodi se na stranici “Istinite priče”, a ispod objave samo su se nizali komentari.
– Bog mi je svedok – piše.
– Jedva sam odgovorila sestru koja je navaljivala da idemo i vodimo njenu decu, moje sestriće. Svega mi na svetu. Kad se to desilo, ona je išla na sahranu, a ja sam plakala na sav glas – šta je moglo da nam se desi.
U tim rečenicama stane ceo jedan život koji je mogao da nestane. Jedna odluka – granica između života i smrti.
Katarina se seća slike koju Paraćin nikada neće izbrisati:
– Svi kovčezi ispred Hale sportova. Imala sam 13 godina. Moja drugarica iz detinjstva je preživela jer su je baka i deka uspeli izbaviti iz potopljenog autobusa. Oni nisu.
Neki su preživeli – ali sa sećanjima koja ne blede. Drugi nisu otišli, ali su zauvek ostali deca tog grada.
U samo jednoj rečenici svedoči se o sudbini:
“Tri dana pre puta roditelji otkažu i odemo za Grčku…”
Tri dana…
Jedna žena, danas u osmoj deceniji života, govori bez velikih reči, ali sa težinom koja boli:
– Toplica Savić sa suprugom i dvoje male dece – prve komšije. Devojka Jasmina iz komšiluka. Svi mladi, nedužni. Kada sam tog jutra otišla na posao, taj prizor ne mogu da zaboravim. I danas svakodnevno prolazim pored njihovog dvorišta.
Pevač Aleksandar Misojčić, poznatiji kao Xander, doživeo je saobraćajnu nezgodu dok se vraćao iz Hrvatske ka Srbiji posle nastupa.
– Vraćali smo se sa svirke kad mi je na jednoj krivini auto proklizao. Udario sam u bankinu i sleteo u kanal dole. Srećom, svi smo dobro. Naravno da smo se uplašili, ali najvažnije je da smo zdravi i nepovređeni – izjavio je Xander za medije.Simona Zagorova, Aleksandar Misojčić Xander / Izvor: ATAImages/Antonio Ahel
Na automobilu je nastala veća materijalna šteta, ali pevač posebno ističe da je najbitnije što su on i njegove kolege dobro i da je to jedino što trenutno zaista znači.
Podsetimo, prošlog decembra Xander je bio u centru pažnje i zbog nesvakidašnjeg incidenta na graničnom prelazu sa pevačicom Gogom Sekulić.
Tada su oboje zadržani od strane hrvatske policije nakon što ih je navigacija navela na neaktivni prelaz. Došlo je do nesporazuma prilikom ulaska u Hrvatsku, zbog čega je Xander nakratko uhapšen.
Dve osobe, od toga jedno sedmogodišnje dete, teško su povređeni u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila u selu Radobić kod Mionice.
Kako smo ranije preneli, osoba koja je sedela na suvozačevom mestu (44) zadobila je lakše povrede, vozač automobila (47) iz Pančeva i sedmogodišnje dete životno su ugroženi.
Do nezgode je došlo kada je vozač zbog, kako se pretpostavlja, neprilagođene brzine i klizavog kolovoza sleteo u kanal i prevrnuo se na krov.
Dr Leković otkrio je informacije o zdravstvenom stanju porodice povređene u nezgodi koja se sinoć dogodila na putu Divci-Mionica. Dečak (7) teško je povređen, a njegovi roditelji prevezeni su na VMA.
– Majka je zadobila prelome donjih ekstremiteta, prelom noge, a otac je dobio ozbiljne, teške povrede glave i primljen je u našu jedinicu intenzivne nege radi daljeg lečenja – kazao je doktor za RTS.
Odlazak Halida Bešlića: Gubitak koji se osjeća širom Balkana
Smrt Halida Bešlića, jednog od najomiljenijih muzičara na Balkanu, označila je gubitak koji se teško može sagledati. Ova tužna vijest odjeknula je poput groma kroz sve sfere društva, ostavljajući za sobom duboku tugu i žaljenje. Halidova muzika nije bila samo niz melodija; ona je predstavljala snažne životne priče, emocionalne refleksije ljubavi i nade, koje su se utkale u život mnogih generacija. Njegov doprinos muzičkoj sceni Balkana bio je toliko značajan da se može smatrati neizbrisivim dijelom kulturne baštine ovog regiona.
Na dan njegove sahrane, 13. oktobra, ulice Sarajeva ispunile su se ljudima koji su došli da odaju počast svom voljenom umjetniku. Više od 100.000 ljudi okupilo se na ovom emotivnom događaju, a svaka suza koja je prolivena nosila je težinu gubitka, ali i izraz zahvalnosti za sve što je Halid učinio kroz svoju karijeru. Atmosfera je bila jedinstvena, mješavina tuge, ponosa i kolektivne nostalgije, dok su se zagušujući tonovi njegovih najpoznatijih pjesama preplavili sjećanjima na nezaboravne trenutke s koncerata koje je pružao. Ljudi svih generacija, od mladih tinejdžera do starijih građana, okupili su se da proslave njegov život i doprinos muzici.
Emocionalna povezanost s publikom
Tokom svoje izvanredne karijere, Halid Bešlić izgradio je duboku emotivnu vezu sa svojom publikom. Njegove pjesme su se pjevale na vjenčanjima, okupljanjima, ali i u trenucima tuge. Njegov glas, topao i pun emocija, imao je nevjerojatnu sposobnost da poveže ljude bez obzira na njihove razlike. Muzika Halida Bešlića bila je most koji je spajao generacije, kulture i različite životne priče. Njegova muzika nije samo zabavljala; ona je doticala duše, donoseći utjehu i snagu, čime je postao neizostavni dio identiteta Balkana.
Halidova sposobnost da prenese emocije kroz svoje stihove učinila ga je omiljenim izvođačem različitih generacija, a njegove pjesme su postale soundtrack života mnogih. Svaka Halidova pjesma nosi posebnu poruku, a pjesme poput “Miljacka” evociraju sjećanja na mladalačke dane, dok “Prvi poljubac” pričaju o nevinim ljubavnim pričama. Ove melodije ne samo da su se slušale, već su se i osjećale, ostavljajući snažan utisak na slušatelje, koji su u njima pronalazili utjehu i inspiraciju u različitim životnim situacijama. Njegove emotivne balade su često bile prva asocijacija na ljubavne trenutke, a mnogi su ih koristili kao svoje lične himne u trenucima sreće ili tuge.
Halidov uticaj na društvo
Na dan komemoracije, izjava njegovog bliskog prijatelja Halida Muslimovića potresla je javnost. Muslimović je istakao važnost pravovremene medicinske pomoći, sugerirajući da bi Halidovo stanje moglo biti spašeno da su zdravstveni sistemi bili efikasniji. Ove teške riječi otvorile su važne diskusije o sigurnosti i dobrobiti umjetnika, ukazujući na nepravdu koju mnogi u ovoj profesiji često osjećaju. “Život pjevača jeftin je prodat,” kazao je Muslimović, naglašavajući potrebu za promjenama u načinu na koji društvo percipira i vrednuje rad umjetnika. Njegove riječi su podstakle razgovore o društvenim i političkim promjenama koje su neophodne za poboljšanje uslova rada svih umjetnika.
Uloga umjetnika u društvu ne može biti podcijenjena, a Halidov slučaj naglašava važnost brige za one koji nas usrećuju svojom muzikom. Njegovo bogato muzičko nasljeđe, koje obuhvata hitove poput “Romanija” i “Ja bez tebe ne mogu da živim”, postalo je dio kolektivne memorije. Halidova skromnost, bez obzira na uspjeh, ostavlja snažnu poruku o ljubavi i međusobnom poštovanju koja će trajati kroz generacije. Njegovi koncerti nisu bili samo muzički događaji; to su bili proslavi života, ljubavi i tradicije, gdje su se okupljali ljudi različitih pozadina kako bi zajedno uživali u njegovim pjesmama.
Halid Bešlić: Legenda koja će vječno trajati
Halid Bešlić je ostao na zemlji i blizak svojim fanovima i u trenucima svoje najveće slave. Njegovi nastupi su oduvijek bili nezaboravni, ispunjeni emocijama koje su se mogle osjetiti u svakom tonu njegovog glasa. Tokom godina, održavao je blisku povezanost sa svojom publikom putem društvenih mreža, gdje je često dijelio svoje misli, uspomene i planove za budućnost. Njegova sposobnost da stvara i održava ovu vezu dodatno je učvrstila njegov status kao jednog od najvećih muzičara Balkana. Na društvenim mrežama, Halid je redovno komunicirao s obožavateljima, dijeleći trenutke iz svog života i inspiraciju koja ga pokreće.
Na kraju, Halid Bešlić ostaje simbol zajedništva, kulture i ljudskosti. Njegova muzika povezuje prošlost s sadašnjošću, tradiciju s modernim vremenima. U vremenu kada se često zaboravljaju prave vrijednosti, Halid će zauvijek ostati prisutan u srcima onih koji su osjetili njegovu energiju i strast. Njegov život možda je završio, ali njegov duh živi kroz svaku pjesmu koju pjevamo. Njegove riječi i melodije će nastaviti inspirisati buduće generacije, pozivajući ih da cijene ljubav i život.
Halid Bešlić nije samo pjevač; on je legenda čije nasljeđe neće biti mjerljivo brojem prodatih albuma, već ljubavlju koju je širio i emocijama koje je donosio svakom svom obožavatelju. Njegov utjecaj će trajati vječno, a mi ćemo ga pamtiti s ljubavlju koju je zaslužio, svjesni da je ostavio neizbrisiv trag u muzičkom svetu Balkana. Njegova muzika će nastaviti živjeti, a s njom i sjećanje na izvanrednog umjetnika čiji su hitovi oblikovali identitet cijelog regiona.
Svi se sjećamo popularne humoristične serije Selo gori a baba se češlja. Serija je prestala sa emitovanjem ne tako davno, 2017. godine a scene humora koje smo gledali tokom emitovanja vjerovatno će nam ostati zauvijek urezana u sjećanja.
Odlazak glumačkog velikana: Sjećanje na Dobricu Agatonovića Agu
Dobrica Agatonović Aga, istaknuti glumac čija je karijera obilježila pozorišnu i televizijsku scenu bivše Jugoslavije, napustio nas je, ostavljajući za sobom neizbrisiv trag u svijetu umjetnosti. Rođen 1942.
godine u Blacu, malom mjestu u Srbiji, Aga je od malih nogu pokazivao sklonost ka umjetnosti, što ga je odvelo na put kojim je stigao do najvećih glumačkih pozornica. Njegova posvećenost glumi i talent za izražavanje emocija kroz scenske nastupe ostavili su dubok utisak na publiku i kolege.
Nakon završetka Glumačke škole u Novom Sadu, Agatonović je započeo svoju profesionalnu karijeru u Vršcu, gdje je proveo jednu godinu prije nego što se preselio u Banja Luku. Banja Luka je postala njegov drugi dom, a Narodno pozorište Republike Srpske mjesto gdje je ostvario većinu svojih nezaboravnih uloga. Od 1968.
pa sve do 2006. godine, bio je stalni član ansambla, čineći ga jednim od najistaknutijih imena na toj sceni. Njegov glumački opus bio je raznolik i bogat, obuhvatajući širok spektar uloga od dramatičnih do komičnih.
Agatonovićeva sposobnost da podjednako uvjerljivo prenese teške dramske emocije kao i da nasmije publiku svojom komedijom, učinila ga je omiljenim među gledateljima. Njegov rad nije prošao nezapaženo ni među stručnjacima, pa je tokom svoje karijere osvojio brojne nagrade i priznanja, uključujući prestižnu Aprilska nagradu grada Banje Luke.
Ova nagrada je samo još jedna potvrda njegovog značajnog doprinosa kulturnoj sceni grada. Osim toga, njegovo zalaganje za umjetnost bilo je evidentno kroz njegov rad s mladim glumcima, kojima je često bio mentor i uzor.
Pored pozorišnog rada, Agatonović je bio aktivan i u svijetu filma i televizije. Njegova filmska karijera uključuje projekte poput “Dan duži od godine” (1971) i “Doktor Mladen” (1975), koji su ostali zapaženi zbog njegove sposobnosti da se transformiše u različite likove.
Na televiziji, zapažene uloge ostvario je u serijama i filmovima kao što su “Morava”, “Misija majora Athertona”, “Goli život” i “Žene, ljudi i sve ostalo”.
Ipak, domaća publika će ga se najviše sjećati po ulozi Deke Uzelca u popularnoj seriji “Selo gori, a baba se češlja”, gdje je njegova izvedba bila posebno hvaljena zbog topline i autentičnosti.
Dobrica Agatonović Aga bio je glumac koji je svojim likovima davao iskrenost i dubinu, čineći svaku izvedbu posebnim doživljajem. Njegove kolege pamte ga po skromnosti, profesionalizmu i izuzetnom duhu, dok će ga publika pamtiti po osmijehu, toplini i sposobnosti da u svakom liku pronađe nešto univerzalno i prepoznatljivo.
Njegov utjecaj na kulturnu scenu Banje Luke i šire ostaje neprocjenjiv, a njegov rad nastavlja inspirisati nove generacije umjetnika. **Uvijek će ostati u pamćenju kao osoba koja je živjela za umjetnost i koja je svakom liku donijela nešto posebno.**
Odlazak Dobrice Agatonovića Age predstavlja kraj jedne ere, ali ujedno i početak neizbrisivog naslijeđa koje će živjeti kroz njegova djela i sjećanja svih koji su ga gledali i cijenili. Sahrana će se održati u ponedjeljak, 8.
septembra, u 13 sati u njegovom rodnom Blacu, čime će se zatvoriti jedno veliko životno poglavlje jednog od najvećih glumačkih talenata našeg vremena. Njegova sposobnost da spoji ozbiljnost drame i lakoću komedije, ostaje uzor i inspiracija svima koji nastoje slijediti njegovu umjetničku stazu.
Duboko ukorijenjen u kulturi regije, Agatonović je također poznat po svojoj filantropskoj ulozi u zajednici. Sudjelovao je u brojnim humanitarnim projektima, često koristeći svoj status i uticaj da bi pomogao onima u potrebi. Njegov rad u zajednici odražava njegovu vjeru u moć umjetnosti kao sredstva za društvenu promjenu.
U svijetu u kojem su pravi uzori rijetkost, Dobrica Agatonović Aga ostavlja naslijeđe koje nadilazi samo njegovo umjetničko djelovanje, pokazujući kako jedan život može uticati na mnoge.
“Selo gori, a baba se češlja” – fenomen jedne serije
Malo je televizijskih ostvarenja koja su uspjela da tako snažno oboje jedno vrijeme i generacije gledalaca kao što je to uradila serija “Selo gori, a baba se češlja”. Ona nije bila samo još jedan projekat za popunjavanje televizijskog programa – postala je pravi društveni događaj, tema razgovora na pijacama, u kafanama, u kućama i na radnim mjestima. Serija je uspjela da spoji humor, životnu filozofiju, dramu i tradiciju, pa su je podjednako voljeli i stariji i mlađi.
Ideja i nastanak
Autor serije bio je poznati glumac i reditelj Radoš Bajić, koji je ujedno tumačio i glavnog junaka Dragoslava. Ideja je nastala iz potrebe da se prikaže srpsko selo i život običnog čovjeka u njemu – sa svim problemima, radostima, tugama i komičnim situacijama. Bajić je želio da oživi duh srpske seoske zajednice, koja je polako nestajala pred naletom modernizacije i urbanizacije. Serija je počela sa emitovanjem 2007. godine i ubrzo postala najgledanija u regionu.
Radnja i tematski okvir
Radnja je smještena u idilično selo u Šumadiji, u kome glavnu riječ vodi domaćin Dragoslav. On je stub porodice i zajednice, čovjek koji pokušava da očuva moralne vrijednosti i tradiciju, ali i da se izbori sa problemima koje donosi savremeno doba – od ekonomske krize, preko odlaska mladih u gradove, do političkih previranja i sukoba među seljacima.
Serija kombinuje svakodnevne događaje: svadbe, sahrane, slave, izbori, porodične svađe i pomirenja. Upravo u toj jednostavnosti i prepoznavanju gledalci su nalazili sebe, svoje roditelje i komšije.
Likovi i glumačka ekipa
Pored Radoša Bajića, serija je okupila impresivnu glumačku ekipu. Tu su bili:
Milena Vasić kao Dragoslavljeva supruga, stub porodice i žena koja balansira između tradicije i moderne svakodnevnice.
Dragomir Bojanić Gidra je prvobitno bio planiran za jednu od važnijih uloga, ali zbog njegove smrti uloga je povjerena drugima.
Vlastimir Đuza Stojiljković, legenda jugoslovenskog glumišta, donio je poseban šarm seriji.
Milan Vasić kao sin koji balansira između želje da ostane u selu i potrebe da pronađe bolji život u gradu.
Pored njih, niz sjajnih glumaca i glumica, od starijih bardova do mladih talenata, obogatili su ovu seriju i učinili je nezaboravnom.
Likovi su bili jednostavni, ali istovremeno kompleksni jer su odražavali tipične karaktere sa sela – od domaćina i vrijedne domaćice, preko vječnog šaljivdžije, pa sve do lokalnog političara i sveštenika.
Humor i emocija
Ono što je seriju izdvajalo jeste savršeni balans između humora i emocije. U jednoj epizodi gledalac bi se smijao do suza situacijama u kojima se seljaci dovijaju kako da prežive ili nadmudre jedni druge, dok bi već u sljedećoj bio ganut porodičnim tragedijama ili dirnut mudrim životnim rečenicama glavnog junaka.
Mnoge replike postale su antologijske i ušle u svakodnevni govor. Ljudi su ih citirali na ulici, u kafanama, na društvenim mrežama. Serija je na neki način postala kolektivno ogledalo društva.
Popularnost i gledanost
U periodu prikazivanja, “Selo gori, a baba se češlja” bila je najgledanija serija u Srbiji, ali i u regionu. Milioni gledalaca pratili su svaku epizodu. Nije bila rijetkost da sela i gradovi opuste kada se serija emituje – svi su sjedili pred televizorima.
Poseban doprinos popularnosti dali su i likovi koji su gosti dolazili u seriju – glumci, pjevači, pa čak i političari. Serija je prelazila granicu fikcije i postajala prostor u kojem se ogledalo i društvo.
Društveni i kulturni značaj
Serija nije bila samo zabava. Ona je otvorila i mnoga pitanja – o opstanku sela, o odlasku mladih, o odnosu tradicije i modernog života, o moralu i pravim vrijednostima. Mnogi kritičari isticali su da je Bajić kroz humor i svakodnevne priče prikazao ozbiljne probleme društva.
U isto vrijeme, serija je bila i nostalgična – podsjećala je starije generacije na djetinjstvo i život na selu, dok je mlađima pokazivala slike jednog vremena koje nestaje.
Kontroverze i kritike
Naravno, serija nije prošla bez kritika. Neki su joj zamjerali što previše idealizuje selo, drugi što povremeno ulazi u politiku. Međutim, i oni koji su kritikovali priznavali su da je serija imala ogromnu gledanost i uticaj.
Nasljeđe i trajanje
Serija se emitovala u nekoliko sezona i snimljeno je preko stotinu epizoda. Kasnije je snimljen i igrani film po motivima serije. Do danas se reprizira na raznim televizijama i uvijek nalazi svoju publiku.
Njeno nasljeđe je ogromno – ona je pokazala da domaće serije itekako mogu privući gledaoce ako su rađene srcem, sa dobrom pričom i sjajnom glumačkom postavom.
Od početka 2026. godine zdravstveni sistem Srbije ulazi u novo digitalno doba. Uvođenjem elektronskog kartona i ličnog zdravstvenog broja, građani će imati brži, sigurniji i jednostavniji pristup svim svojim medicinskim podacima. Ova odluka označava jedan od najvećih koraka ka modernizaciji zdravstvene administracije i jačanju povjerenja između pacijenata i zdravstvenih institucija.
Novi sistem za savremeno zdravstvo
Prema novom pravilniku koji stupa na snagu 1. januara 2026. godine, svaka osoba dobit će svoj lični zdravstveni broj (LZB) koji će služiti kao jedinstveni identifikator unutar digitalnog sistema. Ovaj broj automatski se dodjeljuje svakom građaninu, čime se ukida potreba za ručnim unosom ili različitim oblicima registracije u svakoj zdravstvenoj ustanovi.
Najvažniji element novog sistema je elektronski medicinski dosije, poznat kao e-karton, koji će objediniti sve zdravstvene podatke pacijenta – bez obzira na to da li je pregled ili liječenje obavljeno u državnoj ili privatnoj ustanovi. Time se stvara jedinstvena baza podataka koja omogućava ljekarima bolji uvid u zdravstvenu istoriju pacijenta, a građanima olakšava pristup informacijama o njihovom zdravlju.
Koje podatke sadrži e-karton?
E-karton će sadržavati sve ključne medicinske i administrativne informacije – od osnovnih ličnih podataka do detalja o osiguranju i medicinskim tretmanima. Tu spadaju ime, prezime, pol, datum rođenja, adresa, zanimanje, ali i podaci o statusu zdravstvenog osiguranja, izabranom ljekaru, vakcinacijama i donorskoj kartici.
Zdravstvene ustanove, i javne i privatne, imaće zakonsku obavezu da sve nove podatke unose elektronski u sistem, u skladu sa propisima o elektronskoj upravi i zaštiti privatnosti. Ovaj pristup garantuje da će podaci biti tačni, ažurni i dostupni u realnom vremenu, što je posebno važno u hitnim slučajevima.
Pristup podacima pod strogom kontrolom
Poseban akcenat stavljen je na zaštitu ličnih podataka i pravo pacijenata na privatnost. Pristup e-kartonu biće strogo ograničen i dozvoljen samo onima koji imaju zakonsko ovlaštenje. Pacijenti će svoje zdravstvene informacije moći pregledati putem Portala Ministarstva zdravlja ili preko nacionalne platforme za elektronsku identifikaciju (eID).
Osim pacijenta, uvid u podatke imat će samo ovlašćeni zdravstveni radnici i saradnici, dok treća lica mogu pristupiti informacijama isključivo uz pismenu saglasnost pacijenta i nadzor zdravstvene ustanove. Svaki neovlašteni pristup biće prijavljen nadležnim organima, a sistem uključuje mehanizme za nadzor, reviziju i evidenciju svih pristupa.
Ažuriranje informacija u realnom vremenu
Jedna od ključnih prednosti novog sistema je obaveza zdravstvenih ustanova da sve podatke ažuriraju u roku od 24 sata nakon pružene usluge. To znači da će ljekari u svakom trenutku imati pristup najnovijim informacijama o pacijentu, što značajno poboljšava kontinuitet liječenja i smanjuje rizik od grešaka.
Na primjer, ako pacijent obavi laboratorijski test u privatnoj klinici, rezultati će automatski biti dostupni i u državnoj bolnici u kojoj se eventualno liječi. Time se izbjegava nepotrebno ponavljanje analiza i gubitak vremena.
Prednosti za pacijente i zdravstvene radnike
Digitalizacija zdravstvenih podataka donosi brojne koristi – ne samo za pacijente, već i za zdravstvene radnike. Građani će moći u svakom trenutku pregledati svoju medicinsku istoriju, pratiti terapije, vakcinacije i nalaze, dok će ljekari imati cjelovit pregled zdravstvenog stanja pacijenta, što olakšava dijagnozu i liječenje.
Ovaj sistem omogućava i bolju koordinaciju između zdravstvenih ustanova, jer će podaci biti dostupni u jedinstvenoj digitalnoj formi. Na taj način se smanjuje administrativni teret, a povećava efikasnost zdravstvene službe.
Transparentnost i sigurnost na prvom mjestu
Uvođenje e-kartona ima za cilj da poveća transparentnost zdravstvenog sistema i poveća povjerenje građana. Pacijenti više neće morati da nose fascikle s papirnim nalazima, niti da ponovo objašnjavaju svoju istoriju bolesti svakom novom ljekaru.
Sistem će biti u skladu sa zakonima o zaštiti podataka o ličnosti i evropskim standardima sigurnosti, čime se garantuje visoka razina zaštite osjetljivih informacija.Uvođenje elektronskog kartona i ličnog zdravstvenog broja od 2026. godine označava veliki iskorak ka modernizaciji zdravstvenog sistema Srbije.
Ovaj sistem donosi više sigurnosti, preciznosti i efikasnosti, uz poštovanje prava pacijenata na privatnost. U vremenu kada digitalna transformacija postaje neizbježna, novi model zdravstva otvara vrata jednostavnijoj komunikaciji između građana i medicinskih ustanova – stvarajući osnovu za zdravije, transparentnije i savremenije društvo.
Tea Tairović, popularna srpska pop-folk pjevačica iz Novog Sada, već godinama plijeni pažnju svojim hitovima, plesnim nastupima i harizmatičnim prisustvom. Rođena 26. aprila 1996. godine, Tea je često nazivana “balkanskom Šakirom” – ali i pored muzičke karijere, ovih dana je u središtu pažnje zbog privatne, izuzetno emotivne prekretnice.
Nedavno je Tea zakoračila u brak sa dugogodišnjim partnerom Ivanom Vardajem. Njihovo vjenčanje nije bilo tek obična ceremonija, već pažljivo osmišljen događaj pun emocija, topline i elegancije. Slavljen je u bajkovitom ambijentu “Baron Kaštela” na Ribarskom ostrvu, u vlasništvu modnog dizajnera Mladena Milivojevića.
Svečanost uz pogled na Dunav, bogate cvjetne aranžmane i lampione bila je intimna – oko 120 najbližih gostiju prisustvovalo je trenutku kada je Tea, u glamuroznoj vjenčanici, izgovorila sudbonosno “da”.
Otac koji vodi – i suze koje govore više od riječi
Jedan od najemotivnijih trenutaka dogodio se kada je Teu do oltara dopratio njen otac, slikar Zoran Tairović. Njegove suze i ponos na licu ostavili su dubok utisak na sve prisutne. Taj prizor pokazao je snagu porodične povezanosti i značaj podrške kroz životne promjene.
Stil kao izraz duše
Tea je zablistala u unikatnoj vjenčanici ukrašenoj kristalima, kreaciji dizajnera Bojana Petrovića. Haljina je istovremeno odražavala sofisticiranost i art duh koji Tea njeguje. Ivan je nosio klasični crni smoking s leptir-mašnom – elegantan i odmjeren, u savršenom skladu s tonom događaja.
Muzika, običaji i duh Balkana
Iako je slavlje bilo moderno, par nije zaboravio ni balkansku tradiciju. Muzika uživo, plesovi i simbolični običaji učinili su da svadba bude prožeta dušom prostora kojem pripadaju. To nije bila produkcija – to je bila emocija.
Brak da, medeni mjesec – još ne
Uprkos bajkovitoj atmosferi, medeni mjesec je odgođen. Tea se odmah nakon svadbe vratila poslovnim obavezama – nastupi su čekali, a Ivan ju je podržao u toj odluci. Time su pokazali da njihovo partnerstvo nije zasnovano na iluziji, već na uzajamnoj podršci i razumijevanju.
Novo prezime, stari identitet
Tea je simbolično preuzela muževljevo prezime, te se sada zvanično predstavlja kao Tea Tairović Vardaj. Na sceni ostaje Tea Tairović – spoj profesionalnog identiteta i lične transformacije.
Ljubav kao temelj, a ne pozornica
Brak s Ivanom ne predstavlja raskošni spektakl, već potvrdu autentične povezanosti. Bez pretjerivanja, bez javnog spektakla, njihova priča ostavlja dojam nečeg što traje. Par poručuje da ljubav ne mora biti glasna da bi bila snažna – dovoljno je da bude iskrena.
Zaključak: Tea i Ivan kao primjer modernog sklada
Njihova priča inspiriše – jer podsjeća da je prava ljubav moguća, čak i u svijetu brzih veza i površnih senzacija. Poštovanje, uzajamna podrška i zajednički ciljevi temelj su njihove veze.
Tea Tairović Vardaj i njen suprug pokazuju da moderni brak ne mora da izgubi ni tradiciju ni dušu. On može biti upravo ono što su oni izabrali – iskren, dostojanstven, i potpuno njihov.
