Ignjat Bećić (22) često se svađao sa ocem Zlatanom (51), kojeg je pre dva dana monstruozno ubio. Ipak, tačan motiv ubistva je i dalje predmet nagađanja, čak i onih koji su Bećiće dobro poznavali.
– Poslednjih dana su se svađali njih dvojica, čuo sam, ali nije to bilo ništa neuobičajeno. I ranije se dešavalo, ali bi posle zajedno išli u kafiće, gledali utakmice – kaže prijatelj pokojnog profesora engleskog, odbornika palanačke skupštine.
Ignjat Bećić je, podsetimo, ocu zadao možda čak i više od 40 udaraca oštrim predmetom, kažu u Tužilaštvu.
Ono što se pouzdano zna jeste da ga je ubadao i, kada je policija stigla, morali su da upotrebe pendreke da bi ih rastavili.
– Pokušano je njegovo saslušanje u Tužilaštvu, ali zbog stanja u kome se nalazio nije mogao da iznese odbranu – objašnjavaju u istrazi.
Komemoracija: Niko iz familije nije prisustvovao
Počinilac zločina kakav se u Palanci ne pamti prebačen je juče u ujutro u Beograd u Stacionarnu zatvorsku bolnicu, gde treba da bude urađeno veštačenje njegovog psihičkog stanja.
Stalkom za infuziju ubio je jedan pacijent četvoro drugih u bolnici u rumunskoj opštini Sapoka, prenose Večernje novosti.
On je napao druge bolesnike samo tri dana nakon što se dobrovoljno prijavio u ovu psihijatrijsku ustanovu.Do krvavog napada došlo je jutros oko tri sata nakon ponoći, a u dva različita odeljenja. Pacijent (38) prvo je napao svog cimera stakom za infuziju. Potom je ušao u žensko odeljenje, gde je tim istim stalkom počeo da udara pacijentkinje.
Usmrtio je četvoro ljudi, dok je devetoro ranio, od kojih je dvoje palo u komu.
HOROR U BOLNICI, UPRAVO JE JAVLJENO: IMA MRTVIH! (VIDEO)
Sve žrtve imaju preko 60 godina i pate od različitih psihičkih problema.
Napadača, koji se u ovu bolnicu prijavio svojom voljom, policija je privela.
U trenutku kada su ga uhapsili, on je u rukama i dalje imao deo stalka za infuziju kojima je
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal zatražilo je hitno od Ministarstva pravde kompletnu dokumentaciju o pomilovanju 49 lica koja je najavio tadašnji predsednik Aleksandar Vučić.
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal tražilo je od Ministarstva pravde hitne podatke o navodnom pomilovanju 49 lica koje je pominjao Aleksandar Vučić.
Zatražena je i sva dokumentacija, prepiska sa kabinetom predsednika i mišljenja sudova i tužilaštava o opravdanosti pomilovanja.
Tužilaštvo traži i objašnjenje ako dokumentacija ne postoji, kao i način na koji su postupci pokrenuti i sprovedeni.
U cilju provere javno dostupnih informacija i saopštenja datih u javnosti od strane tadašnjeg predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića o pomilovanju 49 lica, Javno tužilaštvo za organizovani kriminal uputilo je danas Ministarstvu pravde Republike Srbije – Sektoru za normativne poslove i postupke pomilovanja, zahtev za pružanje potrebnih obaveštenja kojim se zahteva da bez odlaganja i sa naročitom hitnošću dostave podatke o tome da li su pred Ministrstvom pravde pokrenuti postupci pomilovanja (oslobođenja od krivične sankcije ili oslobođenja od krivičnog gonjenja-abolicije) bez molbe, odnosno po službenoj dužnosti, u skladu sa odredbama člana 4 stav 1 i stav 2 Zakona o pomilovanju i člana 12 Uputstva o postupanju sudova i Zavoda za izvršenje kazni zatvora u postupku pomilovanja.
Ukoliko jesu, na koja konkretna lica i koje konkretne (krivične) postupke se pomilovanja odnose, kao i da li je reč o pomilovanju okrivljenih u aktivnim postupcima pred Javnim tužilaštvom za organizovani kriminal i Višim sudom u Beogradu, Posebnim odeljenjem za organizovani kriminal.
Takođe, zahtevano je da Ministarstvo pravde Republike Srbije dostavi svu raspoloživu dokumentaciju, kao i celokupnu prepisku između Ministarstva pravde i kabineta tadašnjeg predsednika Republike Srbije koja se odnosi na pripremu odluka o pomilovanju, uključujući i akte ministra pravde o pokretanju postupka za pomilovanje po službenoj dužnosti, kao i obrazložena mišljenja ministra pravde.
Istovremeno je zahtevano i dostavljanje celokupne dokumentacije i obrazloženih mišljenja nadležnih sudova i javnih tužilaštava o opradanosti pomilovanja.
Ukoliko Ministarstvo pravde Republike Srbije ne poseduje napred navedenu dokumentaciju, Javno tužilaštvo za organizovani kriminal je zahtevalo da se navedeno ministarstvo izjasni iz kojih razloga to nije učinjeno, kao i da obrazloži na koji način su inicirani i sprovedeni postupci pomilovanja.
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal je zahtevalo da odluke o pomilovanju, ukoliko ih poseduje, Ministarstvo pravde dostavi ovom tužilaštvu.
Vaše mišljenje nam je važno – ostavite komentar, nije potrebna registracija!
Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji doveli su do istorijskog gubitka Socijalističke partije Srbije (SPS) i više opozicionih stranaka
SPS je ostao bez mesta u parlamentu prvi put od osnivanja, što je posledica gubitka identiteta zbog dugogodišnje saradnje sa Srpskom naprednom strankom, tvrde analitičari
Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji nisu doneli samo promenu vlasti, već su iz temelja promenili i položaj stranaka koje su decenijama bile deo političkog života zemlje. Socijalistička partija Srbije, koja je od osnivanja gotovo neprekidno imala svoje predstavnike u Narodnoj skupštini, prvi put ostala je bez poslaničkih mandata, dok su se izvan parlamenta našle i opozicione stranke koje su odlučile da samostalno izađu na izbore. Takav rasplet otvorio je pitanje političkog opstanka pojedinih partija, mogućnosti njihovog oporavka, ali i stvaranja potpuno novih političkih organizacija koje bi u narednim godinama mogle da zauzmu njihovo mesto.
Prema preliminarnim rezultatima Republičke izborne komisije od 26. oktobra, lista okupljena oko SPS-a osvojila je 2,17 odsto glasova, čime je ostala ispod izbornog cenzusa od tri odsto.
Za stranku Ivice Dačića, koja je tokom prethodnih 36 godina učestvovala u brojnim vladama i predstavljala jednog od najdugovečnijih aktera domaće političke scene, ovaj rezultat predstavlja ozbiljan udarac, a politički analitičari upozoravaju da njihov problem nije samo gubitak poslaničkih mesta, već i dugogodišnje slabljenje prepoznatljivog političkog identiteta.
Šta je potrebno da bi se SPS vratio u život?
Jedan od ključnih razloga za pad socijalista nakon izbora, prema oceni stručnjaka, jeste dugogodišnje oslanjanje na saradnju sa Srpskom naprednom strankom, tokom koje je SPS postepeno gubio mogućnost da se biračima predstavi kao samostalan politički činilac sa jasno definisanim programom.
– SPS već godinama unazad gubi svoj identitet. Utopili su se u tim koalicionim sporazumima i koalicionim vladama na raznim nivoima, sa Srpskom naprednom strankom i postali bukvalno privezak Srpske napredne stranke bez identiteta. Ivica Dačić je to shvatio i on je pokušao u ovoj referendumskoj atmosferi da povrati identitet SPS-a – kaže Marko Matić iz Centra za odgovorne medije.
Problem socijalista, međutim, ne završava se na odnosu sa dosadašnjim koalicionim partnerom, jer se postavlja i pitanje sposobnosti stranke da privuče nove generacije birača.
– Ta stranka nema budućnost u smislu reprodukcije glasačkog tela, nema program za mlade da privuče neke nove glasače – zaključio je Matić.
Kako navode naši sagovornici, ukoliko SPS ne smisli način da pridobiju mladi glasači, povratak je gotovo nemoguć.
Bez jasne političke ponude koja bi prevazišla postojeće biračko telo, eventualni ponovni ulazak SPS-a u parlament mogao bi da bude znatno teži nego prethodnih godina.
– Bili su oni koji su služili da zatvore jedan deo biračkog tela, pritom žrtvujući sopstvenu političku budućnost za to – rekao je Nikola Parun, politikolog.
“SPS je politička prošlost”
Razmere pada socijalista posebno dolaze do izražaja kada se uporede njihovi izborni rezultati tokom prethodnih nekoliko godina. Stranka koja je nekada uspevala da osvoji dvocifren procenat glasova sada se našla u situaciji da ne može da dostigne ni prag neophodan za ulazak u Narodnu skupštinu.
Parun ukazuje na to da ovaj pad nije nastupio iznenada, već da predstavlja završnicu procesa tokom kojeg je SPS postepeno gubio političku snagu, prepoznatljivost i deo birača.
– SPS je sa 11 ili 14% u 2022. pao na 6% u 2023. i sada na oko 2% tri godine kasnije. U četiri godine sa dvocifrenog na potpuno poništavanje. Tako da, SPS je politička prošlost. Može da se desi da se na neki način reorganizuje, pa pokuša ponovo da se vrati na političku scenu – zaključuje Parun.
Iako ovakva ocena ne isključuje mogućnost reorganizacije, ona pokazuje koliko će za socijaliste biti teško da ponovo uspostave politički uticaj, posebno u okolnostima u kojima više neće imati poslaničku grupu i parlamentarnu vidljivost.
Opozicione stranke ostale bez mandata, ali njihove ideje nisu nužno poražene
Promene koje su doneli izbori nisu pogodile samo SPS. Pred ozbiljnim izazovima našle su se i opozicione stranke, bez obzira na to da li su odlučile da učestvuju u izbornom procesu ili da podrže Studentsku listu.
Dok su pojedine partije odustale od samostalnog nastupa kako bi pružile podršku studentskom pokretu, koalicije okupljene oko Novog DSS-a i Stranke slobode i pravde izašle su pred birače, ali nisu uspele da osvoje poslaničke mandate. Ipak, politički neuspeh konkretnih organizacija ne mora istovremeno da znači i nestanak ideja koje su zastupale, zbog čega će jedan od važnijih izazova u narednom periodu biti pitanje ko može da ponudi uverljivije političko predstavljanje građanima koji dele njihove stavove.
– Zanimljivo je da su na izbore izašle dve koalicije, grupe stranaka koje su ne toliko možda organizaciono prepoznatljive, koliko su prepoznatljive po zastupanju dve, po mom mišljenju, ideje koje imaju budućnost u Srbiji i oko kojih će se voditi političke diskusije u Srbiji. Međutim, ono što je važno, i tu moramo da razlikujemo ideju od organizacije. Možda te organizacije ne prežive. Možda ljudi nisu prepoznali u njima autentične i, da kažemo, kredibilne, perspektivne zagovornike tih ideja – rekao je Matić.
Marko Matić
Šta gubitak poslaničkih mesta znači za budućnost stranaka?
Izostanak iz parlamenta za političke stranke ne predstavlja samo simboličan poraz, već donosi i konkretne organizacione i finansijske posledice.
Kako objašnjava Matić, stranke koje su ostale bez mandata gube i deo redovnih prihoda povezanih sa parlamentarnim statusom, što može dodatno da oteža njihov rad, održavanje stranačke infrastrukture i pripreme za naredni izborni ciklus. Istovremeno, bez prisustva u Narodnoj skupštini, opozicione partije moraće da pronađu drugačije načine da ostanu prepoznatljive u javnosti, očuvaju članstvo i biračima ponude razloge da ih ponovo podrže.
Parlamentarna opozicija kakvu smo poznavali više neće postojati
Da se politička scena Srbije nalazi pred ozbiljnom reorganizacijom smatra i Parun, koji ocenjuje da dosadašnji opozicioni format, nakon ovakvih izbornih rezultata, teško može da opstane u nepromenjenom obliku.
Ipak, mogućnost povratka pojedinih političara ne treba isključiti, naročito ukoliko se nakon izbora pojave nove organizacije, savezi ili inicijative koje bi okupile ljude iz dosadašnjih opozicionih stranaka.
– Oni su takođe sada poništeni. Neke od partija koje su se izuzele od učešća u ovom izbornom procesu, možda se desi da se na neki način regrupišu, organizuju, ali postoje ljudi koji su bili u tim partijama, za koje očekujem da će se u narednom periodu, kad se ovo sve malo slegne, vratiti na političku scenu – zaključio je Parun.
Upravo zato, rezultati vanrednih izbora mogli bi da označe početak znatno dubljih promena od same smene vlasti. Dok se SPS suočava sa pitanjem može li da obnovi svoj politički identitet i ponovo pridobije birače, pred dosadašnjim opozicionim strankama stoji izazov opstanka u uslovima promenjenog odnosa snaga.
Da li će se postojeće partije oporaviti, udružiti ili ustupiti prostor novim političkim organizacijama, zavisiće pre svega od njihove sposobnosti da se prilagode novim okolnostima, dok će naredni izborni ciklus pokazati koje su od njih uspele da sačuvaju poverenje građana.
Socijalistička partija Srbije (SPS) nije uspjela preći izborni prag na izborima, pokazuju projekcije objavljene 25. i 26. oktobra. Prema tim procjenama, stranka Ivice Dačića osvojila je približno 2,2 posto glasova, pa ostaje bez predstavnika u novom sazivu parlamenta.
Dačić, koji važi za jednog od najdugovječnijih političara u Srbiji, priznao je neuspjeh i čestitao pobjednicima. Istovremeno je poručio da njegova stranka neće odustati od političke borbe.
Šta znači ostati ispod izbornog praga
Izborni prag je najmanji procenat glasova koji stranka ili koalicija mora osvojiti da bi učestvovala u raspodjeli mandata. Ko ga ne pređe, ostaje bez poslaničkih mjesta, bez obzira na to koliko je birača za njega glasalo.
Zato je rezultat od približno 2,2 posto za SPS posebno težak. Stranka koja je do sada bila prisutna u političkom životu zemlje u novom sazivu parlamenta neće imati nijednog predstavnika.
Važno je naglasiti da je riječ o izbornim projekcijama, a ne o konačnim rezultatima. Projekcije su procjene raspodjele glasova, dok konačne brojke utvrđuju nadležni izborni organi. Zbog toga se procjene mogu razlikovati od zvaničnih podataka koji budu objavljeni nakon obrade svih glasova.
Stranka koja je godinama bila dio političkih dogovora
SPS je dugo bio važan učesnik političkih dogovora u Srbiji. Sarađivao je s različitim vlastima i često učestvovao u formiranju vlada, zbog čega je njegov izborni neuspjeh posebno upadljiv.
Upravo zato današnji rezultat označava veliki zaokret u odnosu na raniju političku poziciju stranke. Umjesto uloge učesnika u pregovorima o vlasti, SPS će, barem prema trenutnim projekcijama, ostati izvan parlamentarnih klupa.
Dačićeva reakcija
Dačić je, prema navodima medija, otvoreno priznao izborni poraz. Čestitao je onima koji su ostvarili bolji rezultat, a javnosti je poručio da SPS ne planira povlačenje s političke scene.
Takva poruka je uobičajena nakon neuspjeha na izborima, ali ostaje otvoreno kako će stranka nastaviti djelovati bez poslaničkog predstavništva. Detalji o njenim narednim koracima u izvorima nisu navedeni.
Šta to znači za stranku i birače
Stranka bez poslanika nema direktan uticaj na rad parlamenta. Ne može učestvovati u raspravama o zakonima niti glasati o odlukama, a time gubi i jednu od najvidljivijih političkih tribina.
Ona i dalje može postojati i djelovati kao politička organizacija, ali je njen javni glas bez parlamentarne govornice slabije čujan. Za birače to znači da glasovi dati stranci koja ne pređe prag ne ulaze u raspodjelu mandata.
Pitanja koja ostaju otvorena
U komentarima koji prate izborni rezultat navodi se da on ne znači automatski kraj Dačićeve političke karijere. Istovremeno se ističe da otvara pitanje koliko će SPS morati promijeniti svoju politiku da bi ponovo zadobio povjerenje birača.
Kao opšta ocjena navodi se i da u demokratiji ni dugogodišnje iskustvo ni visoka funkcija ne garantuju političku podršku. Birači svojim glasom mogu poslati poruku koju nijedan politički govor ne može nadjačati.
Hoće li SPS uspjeti da se vrati u parlament na narednim izborima, ostaje da se vidi. Za sada je jasno da je stranka koja je godinama bila u središtu političkih dogovora ostala bez mjesta u novom sazivu.
Konačni rezultati i njihove posljedice po političku scenu Srbije bit će poznati kada nadležni organi objave zvanične podatke. Do tada se pažnja javnosti usmjerava na reakcije stranaka i na to kako će se rasporediti snage u novom parlamentu.
Informacije o izbornom rezultatu i Dačićevim izjavama objavili su N1 Srbija, Danas i Beta.
Pojedine menjačnice podigle su kurs evra i ograničile prodaju na 250 evra po osobi, ali Dušan Uzelac ističe da je reč o prolaznom sezonskom i psihološkom pritisku i da nema razloga za paniku.
Povećana potražnja za evrima podigla je prodajni kurs u menjačnicama, a neke ograničavaju kupovinu na 250 evra po osobi.
Dušan Uzelac poručuje da nema razloga za paniku: sezonski pritisci i psihološka neizvesnost utiču na tražnju, ali ne i na drastičan skok kursa.
NBS tvrdi da deviza ima dovoljno, da je tržište stabilno i da nisu utvrđene nepravilnosti u formiranju kursa.
Povećana potražnja za evropskom valutom podigla je prodajni kurs, dok NBS tvrdi da deviza ima dovoljno.
Iako zvanični srednji kurs evra ostaje gotovo nepromenjen, građani koji ovih dana kupuju evropsku valutu u menjačnicama suočavaju se sa višim prodajnim kursom, a pojedine menjačnice ograničavaju i količinu novca koju mogu da kupe.
U nekim menjačnicama limit je svega 250 evra po osobi, uz obrazloženje da nemaju dovoljno raspoložive gotovine.
Šta se dešava na deviznom tržištu govorio je i Dušan Uzelac, urednik portala Kamatica, gostujući na Radio Beogradu 1 u emisiji “U ritmu dana”. Njegova poruka građanima je da nema razloga za paniku niti za nagle odluke.
Psihološki pritisak utiče na potražnju za evrima
Uzelac objašnjava da na kretanje kursa utiču i sezonski faktori, koji se ponavljaju gotovo svake godine pred zimu. Kako navodi, energenti čine značajan deo trgovinskog aranžmana i plaćaju se u devizama, bez odloženog plaćanja. Zbog toga se u ovom periodu godine redovno javlja dodatni pritisak na tražnju za stranom valutom.
Međutim, ovog puta postoji i psihološki faktor, koji je povezan sa aktuelnim društvenim i političkim dešavanjima.
“Ono što je danas specifično jeste da tu postoji jedna vrsta psihološkog pritiska i upareno je sa ovim sezonalnostim”, objasnio je Uzelac.
On smatra da građani koji posmatraju samo trenutne promene kursa ne vide širu sliku, odnosno redovne sezonske okolnosti koje utiču na devizno tržište.
Menjačnice mogu da iskoriste strah građana
Uzelac ukazuje da povećana potražnja za evrima ne znači automatski da postoji realna opasnost od velikih promena kursa.
Prema njegovoj oceni, pojedine menjačnice mogu da iskoriste psihološku neizvesnost i povećanu tražnju kroz viši prodajni kurs. Ipak, naglašava da pojedinačne transakcije građana u menjačnicama nemaju toliku snagu da značajno pomere kurs.
“Sve te transakcije u menjačnicama su mikrotransakcije i u ukupnoj sumi koje utiču na devizni kurs ne čine značajnu silu koja može da ga pomeri”, istakao je Uzelac.
Kako objašnjava, mnogo veći uticaj na kurs ima privredna aktivnost, odnosno ukupna ekonomska kretanja.
NBS tvrdi da evra ima dovoljno
Narodna banka Srbije saopštila je da je devizno tržište stabilno i da banke i ovlašćeni menjači raspolažu dovoljnim količinama gotovog stranog novca za potrebe domaćeg tržišta.
Centralna banka navodi i da kontinuirano kontroliše zakonitost i pravilnost poslovanja menjača i da nisu utvrđene nepravilnosti u formiranju kursa. Pored toga, NBS je produžila rok za vraćanje efektivnog stranog novca koji menjači i javni poštanski operator kupuju od banaka. Umesto dosadašnjih 15 dana, rok sada iznosi 30 dana, a mera će se primenjivati do 10. decembra 2026. godine.
Uzelac smatra da je cilj ovakvih mera sprečavanje naglih oscilacija koje bi mogle da izazovu dodatnu paniku među građanima. Njegova procena je da nema razloga očekivati drastičan rast ili pad kursa evra i da građani ne bi trebalo da donose ishitrene odluke zbog trenutne situacije.
Vaše mišljenje nam je važno – ostavite komentar, nije potrebna registracija!
Ana Brnabić optužila je pobjedničku Studentsku listu za politički progon Aleksandra Vučića i tvrdi da se priprema njegovo hapšenje zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, u kojem je poginulo 16 osoba.
Politička situacija u Srbiji dodatno se zaoštrila nakon izbornog poraza političkog bloka Aleksandra Vučića. Ana Brnabić, visoka funkcionerka Srpske napredne stranke (SNS) i vršiteljica dužnosti predsjednice Srbije, iznijela je ozbiljne optužbe na račun pobjedničke Studentske liste.
Brnabić tvrdi da se, manje od 72 sata nakon izborne pobjede studentskog pokreta, priprema hapšenje Vučića zbog tragedije na željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Njene izjave uslijedile su nakon sve glasnijih zahtjeva da se ispita moguća odgovornost bivšeg predsjednika Srbije u vezi s projektom rekonstrukcije željezničke stanice, odnosno onim što je znao o njegovoj realizaciji.
Važno je naglasiti da je riječ o tvrdnjama Ane Brnabić. Njena objava ne predstavlja potvrdu da je nadležno tužilaštvo donijelo odluku o hapšenju Vučića.
„Kreću u hajku za hapšenje Vučića“
Brnabić se oglasila na društvenoj mreži X, gdje je pobjedničku Studentsku listu optužila za ono što je nazvala „revolucionarnim terorom“.
Prema njenim riječima, Vučić je tokom predizborne kampanje bio izložen napadima političkih protivnika, a napadi su se, kako tvrdi, nastavili i tokom izborne šutnje, kada nije mogao odgovoriti na optužbe.
Brnabić smatra da je zahtjev da se ispita Vučićeva moguća odgovornost dio političke kampanje čiji je cilj njegovo uklanjanje iz javnog života.
Posebno je kritikovala argument da bi bivši predsjednik Srbije trebalo biti saslušan zbog informacija kojima je raspolagao o velikom infrastrukturnom projektu.
Prema njenom stavu, činjenica da je predsjednik države bio upoznat s realizacijom projekta sama po sebi ne bi trebala biti razlog da bude tretiran kao osumnjičeni.
Međutim, pitanje eventualne krivične odgovornosti može se utvrđivati isključivo u odgovarajućem pravnom postupku, na osnovu dokaza i odluka nadležnih institucija.
Tragedija u Novom Sadu odnijela 16 života
Pad nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine izazvao je jednu od najvećih društvenih i političkih kriza u Srbiji posljednjih godina.
U nesreći je poginulo 16 osoba, a tragedija je pokrenula proteste, zahtjeve za utvrđivanje odgovornosti i rasprave o transparentnosti velikih infrastrukturnih projekata.
Studentski protesti postali su važan politički faktor, a pitanje odgovornosti za nesreću ostalo je u središtu javnih rasprava.
U tom kontekstu pojavili su se i zahtjevi da se ispita šta je Vučić znao o rekonstrukciji stanice i na koji način su nadležne institucije nadzirale realizaciju projekta.
Brnabić je takve zahtjeve ocijenila politički motivisanim. S druge strane, oni koji traže dodatne provjere smatraju da se odgovornost mora ispitati bez obzira na političku funkciju koju je neko obavljao.
Samo utvrđivanje činjenice da je neki državni funkcioner bio informisan o projektu ne znači automatski da je počinio krivično djelo. Za eventualnu krivičnu odgovornost potrebni su odgovarajući dokazi i pravna osnova.
Brnabić prozvala i članove revizione komisije
U svojoj objavi Brnabić je postavila pitanje zašto se, prema njenim tvrdnjama, veća pažnja posvećuje Vučiću nego članovima revizione komisije koji su učestvovali u kontroli projekta.
Navela je da su ti stručnjaci, kako tvrdi, dali zeleno svjetlo projektu bez zahtjeva za dodatnim provjerama.
Dodala je i da se pojedini članovi te komisije nalaze na Studentskoj listi.
Brnabić smatra da bi se u slučaju istrage odgovornost morala razmatrati i u odnosu na osobe koje su neposredno učestvovale u stručnim kontrolama i nadzoru projekta.
Njene izjave dodatno su produbile sukob između SNS-a i političkog pokreta koji je ostvario izbornu pobjedu. Ipak, tvrdnje o odgovornosti pojedinaca moraju se provjeravati kroz dokumentaciju i postupke nadležnih organa, a ne samo kroz političke izjave.
Povukla paralelu s nesrećom u Francuskoj
Kako bi objasnila svoj stav, Brnabić je povukla paralelu s nesrećom koja se dogodila 2004. godine na aerodromu Charles de Gaulle u Parizu.
Tada se urušio dio krova novog terminala, pri čemu su poginule četiri osobe, a više ljudi je povrijeđeno.
Brnabić je upitala da li bi francusko tužilaštvo u takvom slučaju kao glavnog osumnjičenog ispitivalo tadašnjeg predsjednika Francuske Jacquesa Chiraca.
Smatra da bi takav potez bio nezamisliv u državi u kojoj se poštuje vladavina prava.
Ovom usporedbom pokušala je potkrijepiti tvrdnju da se u slučaju Novog Sada pravni postupak koristi za politički obračun s Vučićem.
Ipak, okolnosti dvije nesreće nisu nužno iste, pa se odgovornost u svakom slučaju mora utvrđivati na osnovu konkretnih činjenica, dokaza i važećih zakona.
Šta slijedi nakon izbornog poraza?
Brnabić je poručila da će se SNS nastaviti boriti protiv onoga što naziva političkim progonom i „revolucionarnim terorom“.
Njene izjave pokazuju da izborni rezultat nije okončao politički sukob u Srbiji, već je otvorio novu fazu borbe oko odgovornosti za tragediju u Novom Sadu i budućeg pravca zemlje.
Za sada nije potvrđeno da je donesena odluka o hapšenju Aleksandra Vučića. Ono što je poznato jeste da se u javnosti pojačavaju zahtjevi da se ispita njegova moguća uloga i da je Brnabić takve zahtjeve oštro kritikovala.
Hoće li nadležni organi pokrenuti konkretne korake protiv bivšeg predsjednika Srbije, zavisit će od pravnog postupka i raspoloživih dokaza, a ne od političkih optužbi.
OFAK PRODUŽIO LICENCU NIS-U: Poznato do kada će kompanija moći da nastavi poslovanje
Američka Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAK), koja djeluje u okviru Ministarstva finansija SAD, produžila je operativnu licencu Naftnoj industriji Srbije (NIS) do 11. decembra 2026. godine.Kupuj mape
Kako prenosi Tanjug, ova odluka omogućava NIS-u da nastavi poslovanje u narednom periodu, a nova licenca dolazi nakon što je prethodna isticala danas, 30. oktobra.
Produženje licence predstavlja novu važnu odluku za poslovanje jedne od najvećih naftnih kompanija u Srbiji.
Petak veče u “Eliti” rezervisano je za emisiju “Pitanja novinara”, a osim toga, produkcija je spremila još zanimljivosti za takmičare, ali i gledaoce kraj malih ekrana.
Kako je Velika šefica Milica Mitrović najavila, večeras će se u “Eliti” održati i vanredno ubacivanje!MOGLO BI TE ZANIMATI
Lidl korpa, tvoja ušteda! Niske cene svaki dan i danas i juče i sutra.
Iskoristi specijalnu ponudu: IQOS ILUMA i za samo 2.490 RSD uz vaučer od 1.300 RSD.
Vidi galerijuMilica Mitrović Foto: Printscreen, ATA images, Damir Dervisagic, Sonja Spasic
Rijaliti program će početi sa emitovanjem u 23 časova, kada ćete na Pink televiziji moći da pratite ko stiže na velelepno imanje u Šimanovcima.
Program će voditi Ana Radulović, koja se vratila iz Italije nakon kraćeg odmora.
Šta se sprema zadrugarima, ostaje da vidimo za nekoliko sati.
Željko Mitrović podelio otkaze
Podsetimo, Željko Mitrović je juče saopštio da je imao najteži dan u životu, jer je morao da raspusti ceo Teatar Odeon.
Osim toga, najavio je da će morati da da još oko 1.000 otkaza svojim zaposlenima.
Vidi galerijuŽeljko Mitrović Foto: Pink Media Group, Promo, Shutterstock, Damir Dervisagic
– Jedan od najtežih dana u mom životu, pun emocija, ljubavi, topline i razumevanja, raspustio sam sve ansamble u Teatru Odeon, 150 ljudi je ostalo bez posla, otprilike u celom sistemu moraću da otpustim oko hiljadu ljudi, zapravo iz desetak kompanija koje jos nisu stigle do “zelene grane”. Vidimo se dragi prijatelji u nekim boljim vremenima! Voli vas vaš Žex – napisao je Željko Mitrović.