Sofi Najvid, američka glumica najpoznatija po ulozi kćerke likova Mišel Vilijams i Gela Garsije Bernala u romantičnoj drami “Mamut” iz 2009. godine, preminula je u 24. godini.
Vijest o njenoj smrti porodica je objavila putem čitulje, u kojoj su istakli da je Sofi bila “dobrodušna i povjerljiva djevojka”, što ju je često činilo ranjivom i ostavljalo otvorenom za manipulacije.
– Pisala je i crtala neprestano, a njena umjetnost otkriva dubinu ličnosti, ali i bol koju je nosila. Njeni radovi i zapisi predstavljaju mapu njenih borbi i trauma. I pored tih mapa, dijagnoza i njenih sopstvenih uvida, svi koji su pokušavali da joj pomognu, porodica, terapeuti, pripadnici zakona, danas su skrhani jer nisu uspjeli da je spasu. Samoinicijativno je uzimala lijekove kako bi se izborila sa traumama i sramom koji je nosila u sebi, a to je na kraju dovelo do njene smrti. Više puta je govorila da će se sama izboriti i uporno je odbijala pomoć – navela je porodica.
Sofi Najvid je kao dijete glumila u više filmova, a publika je pamti i po ulozi djevojčice čija majka umire od raka u filmu “Nevidljivi znak (An Invisible Sign)” iz 2010. godine, u kojem je glumila Džesika Alba.
Rođena 8. jula 2000. godine, Sofi je od ranog djetinjstva sanjala da postane glumica. Ljubav prema filmu prenijela joj je majka, Šeli Gibson, koja je takođe bila glumica.
Suze i jecaji preplavili su danas Gradsko groblje u Doboju koje je bilo nijemo svjedočanstvo nezamislive tragedije koja je potresla svakog čovjeka.
U kovčezima, jedno pored drugog, ispraćeni su narodni poslanik Srđan Todorović, njegova supruga Biljana i njihova kćerkica, desetogodišnja Ana. Svi su poginuli u strašnoj saobraćajnoj nesreći na auto-putu “9. januar” kod Prnjavora.
Dvoje djece Todorovića koji su povrijeđeni u nesreći, oporavljaju se u UKC Republike Srpske.
Nepregledna kolona ljudi pristizala je na groblje na kojem su u zaglašujućoj tišini prekidanoj jecajima bili položeni kovčezi troje članova porodice Todorović.
Opelo su služili sveštenici iz cijele dobojske regije, njih 20.
– Najtužniji dan u istoriji čovječanstva je Veliki petak kada je ubijen Sin Božiji.Subota, pomiješana osjećanja nevjerice i tišine. Ove godine odjeknu strašna vijest o tragediji i tragičnom stradanju divne porodice. O njihovom životu i jedna riječ da se kaže je suvišna. Ono što se mora reći je teško pomisliti, a kamoli reći. Tu Veliku subotu probodeno je srce porodica, srce Dobojlija, stanovnika Republike Srpske i mnogo šire. Ali poslije te strašne Velike subote, znamo da dolazi Dan Vaskrsenja, pobjede života nad smrću, dan koji uliva nama nadu u život vječni. Ovdje smo da se pomolimo za brata Srđana, sestre Biljane i Ane. Molitve su upućene Bogu za porodice, na nama svima ostaje velika obaveza, ne samo molitveno da ih podržimo, kao što smo bili dobri s njima prije strašne tragedije, da uduplamo. Neka Gospod nastani u Carstvo Vaskrsloga Gospoda ovo troje duša, da Vam Gospod okrijepi rane koje će još dugo krvotočiti, da vam podari snage i da nikada ne zaboravimo ni djela njihova, ni njihova imena, neka počivaju u miru- riječi su sveštenika.
Sahrani su pored velikog broja porodice, prijatelja i poznanika prisustvovali predstavnici političkog vrha Republike Srpske, predsjednik Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, premijer Radovan Višković, predsjednik Socijalističke partije RS Petar Đokić.
– Srca su nam slomljena, a pogledi upućeni ka nebu. S neizmjernim bolom opraštamo se od Srđana, Biljane i Ane. Ali i u ovom bolu osjećamo njihovu snagu. Dok naša srca tuguju, znamo da njihova srca kucaju u vječnoj svjetlosti. Oni nisu nestali već su u Carstvu u kojem nema boli, tuge. Danas mislimo na njihove roditelje koji su ih podizali u ljubavi i ponosu. Bol je još veća jer ostaju dva nevina djeteta, dva srca koja kucaju, njihove male ruke traže utjehu i toplinu koja im je oduzeta- rekao je Đokić dodavši da ljubav prema njima nikada neće nestati.
Prisjetio se da su se zajedno radovali kada se rodila Ana, da su zajedno kovali planove za budućnost, te da je upravo Srđan bio taj koji je trebao preuzeti barjak Socijalističke partije, piše Srpskainfo.
– Srđan, Biljana i Ana ne hodaju u tami, već u svjetlosti. Njihova ljubav i snaga ostaće dio nas- rekao je Đokić.
Jako nevreme zadesilo je ovog podneva veći deo Srbije.
Apokaliptične scene stižu iz Požarevca u smeru ka Beogradu gde je saobraćaj trenutno jako otežan, a kiša ne prestaje da pada.
Na videu koji je objavljen vidi se kako se automobil jedva probija kroz nevreme koje je putnike zadesilo na sred puta, a gde trenutno pored kiše veliki problem stvara i jako slaba vidljivost.
Veoma toplo preovladava u Srbiji, ali i veoma nestabilno vreme. Temperature ovog poslepodneva dostižu i 27 stepeni. U ovom času širom Srbije ima veoma jakog razvoja oblačnosti i pljuskova sa grmljavinom.
Pljuskovi sa grmljavinom trenutno su najintenzivniji na istoku Srbije, u Braničevskom okrugu, u delovima centralne Šumadije, na jugositoku, jugu, jugozapadu i zapadu Srbije i u Sremu.
Lokalno ima oluja sa gradom i vrlo obilnim pljuskovima.
Ovi grmljavinski procesi premeštaju se u istočnoj visinskoj struji, pa će sistem sa istoka Srbije zahvatiti Pomoravlje, Šumadiju i centralnu Srbiju, a grmljavinske oluje iz Srema premeštaće se prema Mačvi.
Posle podne i uveče pljuskova sa grmljavinom biće i u ostalim predelima Srbije, ponegde uz kratkotrajne grmljavinske oluje i nepogode sa vrlo obilnim pljuskovima.
Na pojedinim lokacijama može da padne i više od 30 litara kiše po kvadratnom metru, uz opasnost od urbanih poplava i bujica.
Narednih dana vreme u Srbiji biće veoma promenljivo i nestabilno sa pljuskovima i grmljavinom. Biće uslova za grad, obilnije pljuskove i oluje sa grmljavinom.
Temperatura će biti u postepenom padu, ali će biti i dalje toplo, uz maksimalne temperature uglavnom oko 20 stepeni.
Potop u Prijepolju
Pravi potop zadesio je danas Prijepolje nakon što je u izuzetno kratkom vremenskom periodu pala velika količina kiše. Gradska kanalizaciona mreža nije uspela da izdrži pritisak ogromne količine vode, pa su se glavne ulice doslovno pretvorile u reke.
Zbog velike količine vode koja se zadržava na kolovozima, saobraćaj je otežan kako za vozila, tako i za pešake. Stanovnici pokušavaju da se probiju kroz bujicu, a pojedini delovi grada gotovo su neprohodni.
– Ovako nešto nismo videli godinama. Voda je bukvalno za pet minuta došla do praga radnje, a kola jedva prolaze. Ako ovako nastavi, plivaćemo kroz grad – rekao je jedan od građana.
Nadležne službe su na terenu i pokušavaju da saniraju najkritičnije tačke, ali vremenske prilike im ne idu na ruku. Građanima se savetuje oprez i da ne kreću na put bez preke potrebe.
Tri osobe su poginule u teškoj saobraćajnoj nesreći u sredu oko 21.30. u Slavoniji, u Hrvatskoj.
Osječko-baranjska policija jutros je saopštila detalje strašne tragedije.
“Na Državnom putu broj 515, između naselja Satnica Đakovačka i Potnjani, 16. aprila u 21.35 dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su tri osobe poginule, a dve osobe su zadobile lakše telesne povrede. Četrdesetčetvorogodišnji vozač upravljao je automobilom našičkih registarskih oznaka i saobraćao iz pravca Satnice Đakovačke ka Potnjanu. Dolaskom do blagog skretanja u desno i izlaska iz krivine, vozač je točkovima prešao na bankinu nakon čega je izvršio naglo skretanje u levo i tom prilikom je došlo do bočnog zanošenja vozila i prelaska na levu saobraćajnu traku namenjenu za saobraćaj vozila iz suprotnog smera.
U tom trenutku u njegovo vozilo je udario automobil kojim je upravljao 36-godišnjak, koji se kretao iz suprotnog smera.
Deca od 10 i 8 godina, koja su se nalazila na zadnjem sedištu automobila, preminula su na licu mesta, dok je 44-godišnji vozač preminuo na putu do bolnice.
Lakše povrede zadobili su 36-godišnji vozač i 34-godišnji putnik u automobilu đakovačkih registarskih oznaka.
Na lice mesta stigao je zamenik opštinskog državnog tužioca koji je uviđaj prepustio policiji. Svi učesnici saobraćajne nesreće bili su vezani bezbednosnim pojasevima”, stoji u saopštenju policije.
Državni put 515 između Satnice Đakovačke i Potnjana zatvoren je za sav saobraćaj od 21.50 do 01.48 časova, a saobraćaj je preusmeren na okolne puteve.
– Na intervenciju smo izašli sa jednim vozilom, dve osobe su ostale zaglavljene u vozilu. Morali smo da isečemo lim i dve osobe predali Hitnoj pomoći na dalje lečenje – rekli su iz Dobrovoljno vatrogasno društvo Đakovo “24 sata.hr”.
Lepi Mića je takođe došao na red da primi čestitku, a posebnu emociju izazvala je činjenica da mu se obratila njegova ćerka.
Stefan Korda nije imao priliku da dobije rođendansku čestitku od svoje porodice, već su mu pokloni pristigli isključivo od vernih fanova koji ga i dalje zdušno podržavaju.
Ipak, pravi emotivni trenutak usledio je kada je njegov cimer iz rijalitija, Baki B3, prvi saznao šta porodica zapravo misli o Stefanovom učešću.
Naime, Baki je dobio poruku u kojoj mu je preneto da Stefanovi najmiliji imaju izuzetno lepo mišljenje o njegovom ponašanju u rijalitiju, te da su ponosni na način na koji se predstavlja pred kamerama. Kada je te reči preneo Stefanu, usledio je dirljiv trenutak – Korda nije mogao da obuzda emocije i zaplakao je pred svima.
Stefan Kordafoto: Printscreen/youtube/newyorkpost
Dodao je da mu upravo ta potvrda iz porodice znači više od svega, jer mu je najvažnije da ne izneveri one koje najviše voli. Ovaj trenutak rastopio je srca gledalaca, a mnogi su na društvenim mrežama poručili da je Stefan pokazao koliko je zapravo emotivan i koliko mu porodica znači.
Naredna učesnica koja je imala priliku da pročita rođendansku čestitku bila je Milana Šarac Mimac. Poruku joj je uputila njena maćeha, koja nije krila ponos zbog načina na koji se Milana ponaša u rijalitiju. U toplim rečima pohvale, istakla je da je ponosna na njenu snagu, smirenost i dostojanstvo koje pokazuje pred kamerama.
Milana nije uspela da zadrži emocije – pri samom kraju čestitke oči su joj zasuzile, a glas joj je zadrhtao dok je zahvaljivala na rečima podrške. Ipak, ono što nije moglo da promakne ni ukućanima ni gledaocima jeste potpuni izostanak pomena Gruje, sa kojim je Mimac trenutno u vezi u rijalitiju.
Odsustvo pozdrava ili bilo kakvog komentara na tu temu jasno ukazuje da njena porodica ne podržava taj odnos, što je dodatno otvorilo prostor za spekulacije među ostalim zadrugarima. Uprkos tome, Milana je ostala staložena i nije želela da komentariše taj detalj, ali se na njenom licu moglo naslutiti da ju je izostanak podrške po tom pitanju ipak pogodio.
Gruji je sestra poručila da ga Mimas unazađuje, te ga je posavetovala da se skloni od nje i započne novi život.
– Ako ja budem video da ova veza ima perspektivu, onda ćemo opstati zajedno. Ako ne budem video da ovo sve ima svrhe, onda ću samo da se distanciram. Ja mislim da trenutno ne mogu da funkcionišem bez nje, to je činjenica – istakao je Gruja.
Pune oči suzafoto: Printscreen/Youtube/Zadruga Official
Lepi Mića je takođe došao na red da primi čestitku, a posebnu emociju izazvala je činjenica da mu se obratila njegova ćerka. U toploj i pažljivo sročenoj poruci uputila mu je iskrene čestitke i mnogo pozdrava, uz napomenu da je cela porodica uz njega i da ga svi prate sa ponosom i ljubavlju.
Poseban trenutak u čestitki bio je kada je ćerka pomenula svoju ćerku – Mićinu unuku – koja, kako je navela, svakodnevno pita za deku i raduje se svakom njegovom pojavljivanju na ekranu. Taj deo poruke duboko je dirnuo Miću, koji je vidno potresen pokušavao da zadrži suze, dok je zahvaljivao na podršci koja mu, kako je istakao, daje snagu da izdrži do kraja rijalitija.
Ova poruka je naišla na veliku toplinu i među ostalim učesnicima, ali i kod gledalaca, koji su pohvalili porodičnu povezanost i ljubav koja je zračila iz svake rečenice.
Kada je Merima došla u Beograd 1992. godine, svi su znali odakle dolazi i koje je veroispovesti, ali kaže da nikada nije naišla na ružne komentare
Merima i Dušan su 30 godina u srećnom braku. To što su različite nacionalnosti i vere nije im smetalo da se venčaju u Beogradu tokom rata koji je trajao u Bosni.
Te 1992. godine samo je jedna stvar odlučivala o životu ili smrti ljudi u Bosni, da li se krste ili klanjaju, da li su Srbi ili muslimani.
Merima Buzimkić iz Bosanskog Grahova je te 1992. godine sa ratišta iz Knina došla vojnim avionom u Beograd, u nameri da potraži tetku koja je živela u Batajnici.
Foto: preentscreen/Facebook
– U Beogradu sam 22. oktobra 1992. godine upoznala svog sadašnjeg supruga Dušana. Posle mesec dana našeg viđanja, Dušan me pozvao na svoju slavu. Došla sam da pomognem njegovoj majci i tu me i zaprosio, ispričala je Merima.
Merima je pristala da ostane sa Dušanom i da se uda za njega. U tom momentu nije znala da li su njeni roditelji uopšte živi i šta se sa njima dešava, jer je rat u Bosni bio u najvećem jeku.
– Godinu dana smo živeli nevenčani, radili smo i sakupljali novac za svadbu. Ubrzo posle svadbe smo dobili dvoje dece.
Da brak u ratu sklope muslimanka i pravoslavac, nisu se svi, kaže slagali odmah, no njih dvoje ostali su lojalni jedno drugom i istrajni u nameri da stupe u brak.
– Kad sam saznala da su mi roditelji živi, posle par godina, ja sam im poslala pismo. Tad sam im javila da sam se udala u Beogradu za Dušana Pavlovića i da imam dvoje dece. Čak i da su se ljutili, ne bi mogli da utiču na mene jer sam ja već oformila svoj život i osnovala porodicu.
Foto: preentscreen/Facebook
Merimin otac Osman je na početku malo negodovao jer se Merima udala za Srbina. Međutim, ubrzo su promenili mišljenje kada su upoznali Dušana.
– Kada su saznali da sam živa, bili su srećni, jer su se plašili da su i mene izgubili. Ljutio se tata malo na početku, al kako narod kaže, svoje se meso ne jede. Pošto mi je brat stradao u tom ratu u Bosni, ostale smo dve sestre i ja. Moji roditelji su toliko zavoleli Dušana, da su uvek govorili da im je to najbolji zet.
A Merimin otac Osman ima tri veroispovesti u svojoj kući:
– Jedna sestra se udala za Amerikanca i živi u Njujorku, druga sestra se udala u Bosni za muslimana, a ja za Srbina Dušana. Tako da moj otac u svojoj kući ima tri veroispovesti.
Foto: preentscreen/Facebook
Kada je Merima došla u Beograd 1992. godine, svi su znali odakle dolazi i koje je veroispovesti, ali kaže da nikada nije naišla na ružne komentare.
– Nikada nisam doživela da me neko uvredi, da me popreko pogleda. Sretala sam i ogorčene ljude koji su u tom ratu izgubili članove porodice, ali ja lično nikada nisam osetila nikakvu neprijatnost.
Merima i Dušan danas slave i Božić i Uskrs sa svojom porodicom. Iako obeležava Bajram, Meri kaže da poštuje sve hrišćanske, verske praznike, ali da vera i nacija nisu njena životna odrednica.
– Za mene je važno kakav si čovek. Nevažno je da li se krstiš ili klanjaš, objašnjava Merima i dodaje da je u tom duhu vaspitavala i svoje ćerke.
Pjevač Slobodan Vasić rano jutros ostao je bez bitnog člana porodice. Sloba je na društvenim mrežama objavio sliku svog deke i uz tužan opis se oprostio od njega.
– Deda, sada te više ne boli ništa. Sada si tamo gde nema patnje, gde nema umora, gdje duša pronalazi mir. A mi, ostali smo ovdje, ranjeni, prazni bez tebe. Bolest te je lomila, ali nisi se predavao ni tad. Borili smo se zajedno. Nadali se. Molili – započeo je Vasić, pa nastavio:
– Ali Gospod je odlučio da te uzme, da ti konačno pruži odmor. Bio si više od dede. Bio si moje utočište, moja tišina kad sve oko mene viče. Kada sam prvi put pjevao pred hiljadama – ti si bio taj koji si mi vjerovao najviše. Taj trenutak kada si potrčao s bine da me zagrliš… i slomio nogu od sreće – svi ga pamte. Ja ga nosim u srcu. I nosiću ga dok dišem. Radio si do posljednjeg dana, neumorno, kao da si znao da vrijeme curi. U svakoj tvojoj borbi bilo je ljubavi. U svakom tvom pogledu – ponos. U svakom tvom zagrljaju – sigurnost. Grlio si jako. Srećan sam što je moja kćerka Marija, tvoja praunuka, imala priliku da te upozna. Što si mogao da je pogledaš, da je pomiluješ, da osjetiš tu novu dušu naše porodice. Uvijek si me prvo pitao „Gdje je moja Maka, moja ljubav“. Volio bih da ste imali još trenutaka. Još osmijeha. Da je zapamtiš duže… Da te pamti dublje. Ali i to malo što ste imali – biće vječno urezano u meni. Počivaj u miru, deda moj. Zauvijek tvoj ponosni unuk, Sloba – napisao je pjevač.
Harmonikaš Aca Sofronijević oženio se doktorkom Kosanom, prošle godine u maju mjesecu, a sudbonosno „da“ izgovorio je u Hramu Svetog Save.
Javnost je do detalja bila upućena u vjenčanje, a čuveni harmonikaš je nedavno riješio da otvorio dušu i progovori o tome kako je to kad se slavi razvod, na svu sreću, ne njegov.
– Bilo je to neko nevjerovatno iskustvo. Htio je čovjek da obilježi razvod, mislio sam da se čovjek šali, da je momačko veče. Čovjek je bio srećan, bilo je jako dobro, svi oko njega su bili nevjerovatno srećni, bilo je i bakšiša – ispričao je Aca nedavno za Blic.
„Počeo sam da radim dan nakon svadbe“
Inače, Aca je jednom prilikom govorio o vjenčanju sa doktorkom i tom prilikom istakao da je sve bilo veoma emotivno. Mnogo je bilo emotivno, posebno kad smo došli po mladu. To je meni nekako najjači utisak ostavilo kao i onaj deo crkvenog končanja u hramu Svetog Save. A poslije veselje kao veselje, standardno. Svi su tu došli da se lijepo provedu i imali smo odličan izbor muzike. Fantastičan orkestar Filipa Miladinovića, Zvonko Bogdan kao zvezda večeri, sjajno. Tu je bio i gudački kvartet koji je svirao na početku i gospon Tamburaši. Ja sam se baš dobro proveo, a i mlada što je i bio cilj. Neki gosti koji uvijek sede, svi su oni bili na nogama. Mi smo kao mladenci prenijeli tu energiju i ljubav, podigli smo cijelu cijelu svadbu na noge. Nisam stigao da sredim utiske, već sutradan smo počeli da sviramo – rekao je harmonikaš tada.