Oluju su pratili krupan grad, olujni vetar i obilne padavine, dok su posledice nevremena bile toliko izražene da su se mogle videti i na satelitskim snimcima.
SPREMITE SE
Prema meteorološkim podacima, ova superćelija ostala je upamćena kao jedna od najdugovečnijih dokumentovanih oluja tog tipa u Evropi. Tokom više od 12 sati prešla je više od 1.200 kilometara, uz dubok i snažan mezociklon, odnosno rotirajući deo olujnog oblaka koji je karakterističan za superćelijske sisteme.
Radari su tada pokazivali reflektivnost veću od 72 dBZ, što ukazuje na ekstremno snažne padavine i vrlo krupan grad.
Šta znači vrednost od 72 dBZ?
Meteorološki radar koristi meru dBZ kako bi prikazao jačinu padavina, odnosno količinu signala koji se odbija od kišnih kapi, leda ili grada u oblaku.
Što je vrednost viša, to su padavine intenzivnije, a čestice u oblaku veće. Vrednosti iznad 60 dBZ ukazuju na veoma jake padavine, dok su vrednosti preko 70 dBZ izuzetno retke i najčešće znače da je u oblaku prisutan vrlo krupan grad, često prečnika većeg od pet centimetara.
Upravo zbog takvih karakteristika, oluja koja je 2023. godine zahvatila sever Srbije ostala je primer izuzetno organizovanog i opasnog olujnog sistema.
Da li Srbiju ponovo čekaju superćelijske oluje?
Meteorolozi upozoravaju da su superćelijske oluje sve češća pojava u regionu, naročito tokom letnjih meseci, kada se u atmosferi sudaraju velika količina toplote, vlage i nestabilnog vazduha.
Profesor dr Aleksandar Valjarević sa Geografskog fakulteta ranije je ukazao da bi ovakve ekstremne pojave u narednim godinama mogle da budu sve redovnije. Prema njegovim rečima, pojedini delovi Srbije mogu se suočavati sa snažnim grmljavinskim olujama, orkanskim vetrom i krupnim gradom.