Ovaj dan u našem narodu prate brojna verovanja
Hrišćani obeležavaju Veliki petak, najtužniji dan u godini, kada se sećamo stradanja i raspeća Isusa Hrista. Ovaj dan u našem narodu prate brojna verovanja, a posebna pažnja oduvek se poklanjala vremenskim prilikama – jer se smatralo da mogu da nagoveste kakva nas godina očekuje.
Grmljavina na Veliki petak
Ako na Veliki petak zagrmi, narod je to tumačio kao znak božjeg gneva i simbol stradanja koje je Hrist podneo. Grmljavina se povezivala sa nebeskim negodovanjem zbog ljudskih grehova i nepravde.
Postoji i drugo tumačenje – da grmljavina podseća na božju moć i pravdu, pozivajući ljude na pokajanje i molitvu.
U mnogim krajevima Srbije, posebno u Šumadiji, verovalo se da grmljavina na ovaj dan nije dobar znak za poljoprivredu. Smatralo se da će grad te godine uništiti useve, naročito voće, a posebno šljive.
Kiša na Veliki petak
Kiša na Veliki petak nosi snažnu simboliku. Često se tumači kao da „nebo plače“ zbog Hristovog stradanja, pa predstavlja tugu, ali i duhovno pročišćenje.
Prema drugom verovanju, kiša simbolizuje oproštaj grehova i obnovu duše, pripremajući vernike za radost Vaskrsa. U nekim krajevima se verovalo da kišnica sa tog dana donosi mir i smirenje.
Ipak, kada je reč o usevima, verovalo se da kiša na Veliki petak nije dobar znak. Govorilo se da će sve što je posejano početi da truli, pa će godina biti teška i oskudna.