Jedna od najtežih železničkih tragedija u istoriji Jugoslavije – ljudska greška i tehnički propusti odneli su desetine života u Stalaću 1979. godine. Nesreća je otvorila ozbiljna pitanja bezbednosti, odgovornosti i poverenja u sistem, ostavljajući duboke i trajne posledice na zajednicu i železnice.
- Nesreća kod Stalaća dogodila se 13. septembra 1979. kada je teretni voz prošao kroz crveno i udario u putnički voz Beograd–Skoplje.
- Poginulo je više od 60 ljudi, a povređeno oko 120 putnika.
- Među stradalima je bilo i 25 pripadnika JNA, uključujući pitomce i regrute.
- Za tragediju su na višegodišnje zatvorske kazne osuđeni mašinovođa teretnog voza i njegov pomoćnik.
U noći između 12. i 13. septembra 1979. godine, oko pola dva posle ponoći, u železničkoj stanici Stalać dogodila se jedna od najtežih nesreća u istoriji jugoslovenskih pruga. Putnički voz koji je saobraćao na pravcu Beograd–Niš nalazio se na svom koloseku kada je u njega velikom brzinom udario teretni voz. Prema zvaničnim podacima i tadašnjim izveštajima, teretni voz je prošao pored “stop” signala, odnosno crvenog svetla koje označava obavezno zaustavljanje, i ušao u kolosek kojim se kretao putnički voz. Udar je bio toliko snažan da su vagoni putničkog voza uništeni i zgužvani, što je dovelo do ogromnog broja žrtava. Nesreća se dogodila na deonici jedne od najvažnijih železničkih linija u zemlji, što je dodatno privuklo pažnju javnosti. Odmah po udesu na mesto nesreće stigle su spasilačke ekipe, lekari i vojska, ali razmere tragedije bile su ogromne.
Broj žrtava između 62 i 72
Broj žrtava nesreće u Stalaću dugo je bio predmet različitih izveštaja i interpretacija, ali se u stručnim pregledima i enciklopedijskim zapisima najčešće pominje između 62 i 72 poginula lica. Pored poginulih, više od stotinu putnika zadobilo je teže i lakše povrede, pri čemu su mnogi ostali trajno onesposobljeni. Prema tadašnjim informacijama, među žrtvama su bili radnici, studenti i putnici iz različitih delova zemlje, jer je voz povezivao sever i jug Jugoslavije. Činjenica da je toliki broj ljudi stradao u mirnodopskim okolnostima šokirala je javnost, a vest je prenela i međunarodna štampa poput Reutersa i New York Timesa i Washington posta. Izveštaji su naglašavali da se radilo o jednoj od najtežih železničkih nesreća u tadašnjoj Evropi. Sama razmera nesreće bila je najveća u istoriji železnica u Srbiji.
Među poginulima i pripadnici JNA
U teškoj železničkoj nesreći kod Stalaća život je izgubilo i 25 pripadnika Jugoslovenske narodne armije, među kojima su bili pitomci Vojne akademije, vojnici na odsluženju vojnog roka i regruti na putu ka svojim jedinicama. Zvanični spisak objavljen od strane Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu beleži da su četvorica ostali neidentifikovani, dok su ostali mladići poreklom iz različitih delova tadašnje Jugoslavije – od Srbije i Hrvatske do Bosne i Makedonije.Izveštaj Borbe o tragediji u Stalaću / Izvor: Istorijskenovine.unilib.rs printscreen