Profesor je istakao važnost saobraćajne infrastrukture, objasnivši da zaštitne ograde moraju biti funkcionalne kako bi smanjile posledice nesreće
Dodatne informacije o uključenim licima, situaciji i prijateljima žrtava objavljene su u odvojenim novinskim prilozima
Teška saobraćajna nesreća koja se dogodila u nedelju, 23. novembra 2025. godine, kod Međuvršja, u kojoj su izgubili živote Ana Radović (20) i Aleksandar Masalušić (37) potresla je čitavu javnost.
U Jutarnjem programu na Prva TV gostovao je Boris Antić, profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu i objasnio da li je tragedija na magistralnom putu kod Čačka, u kojoj su poginuli Ana Radović (20) i Aleksandar M. (37), mogla biti sprečena.
+7GalerijaAleksandar M.
+7GalerijaAna Radović
– Da, video sam u medijima da je potvrđeno da je došlo do smrti tzv. zadesnog karaktera, odnosno da su oni nastradali na licu mesta.U principu, u saobraćaju se najčešće strada od od trenutnog pada brzine, odnosno od promene brzine. Njima je brzina praktično u trenutku udara sigurno bila najmanje 60 ili 70 kilometara na sat. I ta brzina kojom su se tela kretala, jednostavno u jednom kratkom vremenskom intervalu bila zaustavljena, došlo je do nagle promene koju naši organi ne mogu da izdrže. Ljudi greše kada misle da se u saobraćaju strada kad se polome kosti ili nastane neka vidljiva rana, to je greška, čovek može da bude mrtav i da strada ako ima povredu nekog unutrašnjeg organa bez ožiljaka, a da čovek više nije živ – rekao je Antić.
+7GalerijaMesto nesreće
+7GalerijaMesto nesreće
+7GalerijaMesto nesreće
On je objasnio i kakva je procedura nakon što dođe do ovakve saobraćajne nesreće.
– Kada se dogodi jedna saobraćajna nesreća sa ovakvim posledicama, na lice mesta izlazi javni tužilac koji vodi istragu, angažuje sve moguće resurse da se prikupe dokazi. Tu je ekipa saobraćajne policije, koja prikuplja sve dokaze, pa sudsko-medicinsko veštačenje, eventualno mašinsko veštačenje i kada se zaokruži sve to, šalje se na ekspertizu.