Srbija na udaru najjačeg sistema u istoriji.
Nad Srbijom se nadvila najrazornija superćelijska oluja koja je ikada pogodila ovaj deo Evrope. Grad veličine teniske loptice, vetar koji je nosio krovove i prizori razaranja vidljivi čak i iz svemira.
Danas, dve godine kasnije, meteorolozi upozoravaju: uslovi za novu superćeliju već postoje.
Superćelije iz 2023. mogle bi se ponoviti ovog leta
Pre dve godine u ovo vreme, tačnije 13. jula 2023. godine, superćelijska oluja formirana u Sloveniji prešla je preko Hrvatske, jugozapadne Mađarske i severne Srbije, u još jednom svom jeku zahvativši i Vrbas. Tamo je imala najjači intenzitet, praćena krupnim gradom i orkanskim vetrom – razaranja su se jasno videla i na satelitskim snimcima.
Ova je superćelija postala najdugovečnija dokumentovana u Evropi, prešavši više od 1.200 kilometara tokom više od 12 sati, sa masivnim i dubokim mezociklonom i radarom koji je pokazao reflektivnost preko 72 dBZ.
Šta znači reflektivnost preko 72 dBZ?
Radar za praćenje padavina koristi meru koja se zove dBZ (decibel Z) da izrazi intenzitet padavina, odnosno koliko se radarskog signala odbija od čestica u oblaku (kišnih kapi, leda, snega, grada)Što je veći broj u dBZ, to je jača padavina i veće su čestice u oblaku (npr. grad).Vrednosti preko 60 dBZ ukazuju na izuzetno jake padavine, a sve preko 70 dBZ je vrlo retko i uglavnom znači da je prisutan ekstremno krupan grad (često prečnika većeg od 5 cm).
Posebno na teritoriji Srbije, ova oluja bila je primer najbolje organizovane strukture, sa rotorima koji su je činili gotovo mini-uraganom unutar meteorološkog sistema.
Šta nas čeka do kraja leta 2025.?
Prema meteorolozima, Srbija ulazi u period kada su superćelijske oluje sve više moguće i prilično verovatne. Profesor dr Aleksandar Valjarević sa Geografskog fakulteta ukazuje da će ovakve ekstremne pojave postajati redovnije – gotovo svake godine neki deo zemlje biće zahvaćen snažnim grmljavinskim olujama sa vetrovima do 180 km/h i krupnim gradom.