U tihom polumraku bolničke sobe, šahovski majstor poslednji put je posetio svoju voljenu ćerku, noseći naslovne strane knjiga koje su zajedno stvarali.
Potnati publicista Dimitrije Bjelica podelio je duboko emotivnu priču o poslednjem susretu sa svojom ćerkom, književnicom Isidorom Bjelicom, koja je preminula 5. avgusta 2020. godine u 53. godini života.
U trenutku kada je posetio bolnicu „Sveti Sava“, Bjelica je sa sobom poneo naslovne strane tri knjige koje su tek bile završene
– „Videli smo ceo svet 2“, „Tri magične Isidore“ i „Njegoš i crnogorske princeze“. Želeo je da sa ćerkom podeli radosnu vest o zajedničkom stvaralaštvu, ali Isidora, nažalost, više nije bila svesna. Isidora Bjelica, Lav Pajkić / Izvor: Srbija Danas
– Poslednjeg dana boravka u bolnici “Sveti Sava” poneo sam naslovne strane tri nove naše knjige “Videli smo ceo svet 2”, “Tri magične Isidore” i “Njegoš i crnogorske princeze”. Ljubazno osoblje mi je dozvolilo da uđem, medicinska sestra je pokušala da je probudi. Rekla je: “Isi, došao ti je tata da vidiš vaše nove knjige od preko 200 knjiga.” Nije se probudila. Zbogom, najbolja ćerko na svetu! Tvoj tata Bjeli, sa kojim si obišla svet celi – napisao je Dimitrije.
Bol i sećanje na Isidoru deli i njen sin Lav Pajkić, koji je u nekoliko navrata govorio o poslednjim mesecima života svoje majke.
– Poslednja tri meseca njenog života su nam svima u porodici najteže pala. Ali ona je bila veliki borac i heroj i uspela je da izgura maksimalno. Nastavićemo po njenoj želji da širimo ljubav, koju je i sama promovisala. Verovatno neke stvari neću moći da radim kao ranije, koje sam radio dok je bilo nje, ali mi je rano da govorim o tome, jer se sve tek desilo – rekao je Lav kroz suze.
Dimitrije Bjelica je svojoj ćerki posvetio i posebnu pesmu u formi akrostiha, izražavajući duboku ljubav, bol i poštovanje. Ovaj literarni omaž još jednom oslikava snažnu povezanost oca i ćerke, ali i trajnu inspiraciju koju je Isidora ostavila iza sebe.
Isidora Bjelica, spisateljica, kolumnistkinja i javna ličnost, ostavila je neizbrisiv trag u srpskoj književnosti i kulturi, a sećanje na nju živi kroz reči, knjige i srca njenih najmilijih.