Categories
Uncategorized

Umrla poznata jugoslovenska glumica – ostavila je neizbrisiv trag u dramskoj umetnosti na ovim prostorima

Veliki gubitak za ljubitelje pozorišne umetnosti.

Milka Podrug Kokotović, istaknuta jugoslovenska i hrvatska glumica, kao i doajenka dubrovačkog Pozorišta Marina Držića, preminula je danas u Splitu u 95. godini života, javlja hrvatski “tportal”.

Njena glumačka karijera u dubrovačkom teatru ostavila je neizbrisiv trag. Kroz više od 150 uloga koje su obuhvatile širok repertoar žanrova i stilova, Milka je postala nezaobilazno ime pozorišne scene.

Milka je glumačku edukaciju stekla u Zagrebu i Sarajevu, gde je 1953. diplomirala na Državnoj glumačkoj školi. Nakon početnih koraka u Šibeniku, već 1954. postaje članica ansambla dubrovačkog Pozorišta Marina Držića, gde je ostala gotovo neprekidno do kraja svoje karijere. Izvan matične scene nastupala je samo u retkim prilikama: u Zagrebu je 1978. godine tumačila Šarlotu fon Štajn u predstavi „Razgovor u kući Štajn o odsutnom gospodinu fon Geteu“ (Peter Haks), dok je 2002. godine u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu igrala u drami „Nosi nas reka“ (Elvis Bošnjak).  

Od 1964. godine redovno je učestvovala na prestižnim Dubrovačkim letnjim igrama, ostvarivši zapažene uloge poput kraljice Ane u „Životu i smrti Eduarda II, kralja Engleske“ Bertolta Brehta, kao i Livije Ancile, Klare Anite u Krležinom „Aretreju“, te Kler u „Poseti stare dame“ Fridriha Direnmata.

Milka Podrug Kokotović je svojim nastupima ovekovečila likove dubrovačkih dramskih klasika: tumačila je Laure i Sadi u „Dundu Maroju“ Marina Držića, Kate Kapuralicu Vlaha Stullija, kao i Slepа Maru i Maru Beneša u „Dubrovačkoj trilogiji“. Njene upečatljive interpretacije obuhvataju i uloge u delima domaćih i stranih modernih autora: od Madame Pace u „Šest lica traži autora“ i Gospođe Frole u Pirandelovom „Tako je (ako vam se čini)“, do Ranjevske u Čehovljevom „Višnjiku“, Osobe A u Olbijevoj „Tri visoke žene“, pa sve do Hasanaginice Milana Ogrizovića, Gige Barićeve u Begovićevom „Bez trećega“ i Klare u Krležinoj „Ledi“.  

Njena umetnost bila je oličenje karakterne glumice, sposobne da jednako ubedljivo tumači tragične heroine, poput Jokaste u Euripidovim „Feničankama“, ali i komične likove, kao što je Dadilja u Šekspirovom „Romeu i Juliji“.  

tportal.hr

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *