Kada skoči adrenalin tako mnogo, mi nismo sigurni da li ćemo to protumačiti kao uzbuđenje ili kao ekstremnu životnu opasnost, ističe ona.
Profesorka psihologije, doktorka Jasna Hrnčić govorila je danas o tragediji koja se dogodila u Budvi kada je Novosađanka (19) stradala tokom parasejlinga na plaži u Bečićima. Kako se saznaje, nesrećna devojka se tokom leta sama otkačila sa sigurnosne sajle i pala sa visine veće od 50 metara u more.
Kako adrenalin utiče na naše psihološko stanje?
– Adrenalin je hormon koji se luči kada je osoba u stanju opasnosti. Znači, procenjuje da je životno ugrožena i onda se jako povećava ovaj adrenalin. To je tzv. simpatička reakcija autonomnog nervnog sistema. Znači, svi se sistemi dižu da se odbranimo zato što smo u opasnosti. To bi bilo, da kažem, klasičan razlog te reakcije, ali takođe pokazalo se da neki ljudi i namerno izazivaju tu adrenalinsku reakciju zato što se to može tumačiti kao veoma veliko uzbuđenje. Mi generalno imamo u pop kulturi, u masovnoj kulturi, sklonost ka proizvođenju sadržaja koji jako podižu uzbuđenje.
Zavisnost od adrenalina ipak nisu svi koji kažu da jesu. Znate, to je sprava zavisnosti i ona ima neke svoje simptome koje mislim da većina ne zadovoljava. Sklonost ka uzbuđenju je inače karakteristika mladosti. Jer mladost bolje trpi taj napad adrenalina, taj skok adrenalina nego ljudi u godinama koji zbog toga mogu da obole i da imaju razne probleme celog sistema koji je previše opterećen.
Vidi galerijuDevojka (19) poginula u Budvi tokom parasejlinga Foto: Društvene Mreže
– Dakle, kada se radi o mladosti, mladi, zdravi ljudi lepo trpe taj veliki skok adrenalina što se fizičkog aspekta tiče, znači telesnog, a što se tiče njihove sklonosti, mislim da cela sadašnja kultura malo ide na tu stranu. Akcioni filmovi koji su jako brzi, često sadrže opasne scene. Igrice koje vrlo često sadrže scene koje povećavaju adrenalin, da mnogi u stvari zloupotrebljavaju i koriste taj fenomen da bi stekli neku korist, neki novac.
To je ono što se menja u kompletnoj kulturi mladih jer se to podstiče medijima i kompjuterskim sadržajima. Tako da smo mi već nekako spremni za to. Onda je takođe mnogo veća ponuda adrenalinskih aktivnosti, tzv. adrenalinskih, znači aktivnosti koje jako dižu adrenalin. Ovaj parasejling uopšte nije postojao, nije postojao u moje vreme kad sam ja imala te godine. Znači imamo sad i one skokove, kako se to zove, bandži. Ceo spektar aktivnosti koji se nudi – objasnila je ona.
Šta je tu zaplet?
– Kada skoči adrenalin tako mnogo, mi nismo sigurni da li ćemo to protumačiti kao uzbuđenje ili kao ekstremnu životnu opasnost. Jer toliki skok je zato što se u stvari simulira situacija ekstremne životne opasnosti. Jer vi kad pomislite da ste vi na 50 metara iznad vode, da idete nekom brzinom, ne znam koliko je to kilometara na sat, ali to je neka ozbiljna brzina, da ste samo u kupaćem kostimu i toj zaštitnoj opremi, je li tako?
To može da se protumači da ste u jako velikoj životnoj opasnosti. Ako imate još neki problem sa visinom, 50 metara nije malo. To je jako velika opasnost i može da se protumači da ste u toliko velikoj opasnosti da ti je veća verovatnoća da ćeš preživeti ako se odvežeš i izađeš iz te opreme nego da ostaneš
Da li se to se tumači kao napad panike?
– To može biti i napad panike, ali ja sam isto pažljivo pogledala snimak. Imaju dva snimka koja su vrlo informativna i koja meni izgledaju da je došlo do adrenalinske reakcije, da je osoba protumačila jako opasnu situaciju i da je počela da skida opremu jer njeni pokreti pokazuju da je to dosta brzo i da je uspaničena nekako, suviše brzo, suviše je važno da što pre izađe iz toga.
To inače nije let koji toliko kratko traje, to traje neko vreme, ali ona je bila jako ubrzana da što pre to uradi što je isto simptom situacije u kojoj se osećamo da smo u velikoj opasnosti gde je brzina jako važna, brzina bega. Jer mi kad smo u opasnosti, mi reagujemo prvo na dva načina: ili se borimo protiv opasnosti ili bežimo. Ovo što sam videla liči na reakciju bega. Ono što se desi u ovoj situaciji je suženje svesti gde nije dobra procena šta je opasno. Ne znamo koji će ljudi kako da reaguju kada dođu u situaicju u kojoj nisu bili.
Devojka poginula tokom parasejlinga u Budvi Foto: Društvene Mreže
– Meni ne izgleda da je to samoubilački opis. Ide protiv toga da se radi o samoubistvu i to što je lep kostim obukla, obično ne vode računa. Možda je namerno htela da tako izgleda, ali obično ima i neka poruka, ako već hoće tako dramatično, nešto bi bilo za nekoga, najčešće ta spektakularna samoubistva su vezana za neku osobu i imaju potrebu da pošalju poruku to ide protiv.
Za tezu da je beg iz situacije opasne sa suženom svešću više goovri o tome da se radi o ekstremnogm strahu koji može da se protumači kao panika. Ako nije dolazila u takve situacije ne možemo znati da li je sklona tome ako ne zna da li ima napad panike.
Šta da radimo kada se nađemo u ovakvoj situaciji, kada osetimo paniku
– Prvo smatram da tako nagli skok u situaciju koja je provokativna za visoku adrenalinsku reakciju, ne preporučujem. I ja sam se bavila sportom u to se ulazi postepeno. Ne daj mi pare idemo na 50 metara. Nego postepeno, da te vuče gliser, pa na pet metara, da se postepeno navikava organizam.
Kada se radi o ozbiljnijim pristupima osoba treba da popuni upitnik gde bi jedno pitanje trebalo da bude kako reaguješ kada si u opasnosti. Ona je imala suženu svest jer nije dobro procenila situaciju, tako meni izgleda. Nema signala da se radi o samoubistvu, više ima signala da se radi o ekstremnom strahu i fokusu da pobegneš iz situacije sa suženom procenom šta je ono što je najbezbednije.