Opet sam te sanjao majko. Mjesec dana kako te nema, a ja sam te više od 30 puta sanjao.

Opet sam te sanjao majko. Mjesec dana kako te nema, a ja sam te više od 30 puta sanjao. Sinoć si mi majko,pomagala raditi zadaću iz matematike. A ti se smješkaš majko, jer znaš da mi matematika slabo ide. A pored nas moj mlađi brat zaspao na stolici. Ti ne pričaš, ali mi pokazuješ na njega da ga pokrijem. A juče me on majko pita:”Kad će se vratiti?” Poželio sam one palačinke s Nutelom. Pravi i nana, ali nisu ko tvoje. Još mi kaže: “Brate, ja moram kod tebe leći da me češkaš po glavi i leđima. Ona mi je uvijek pred spavanje to radila, a ja bih ubrzo zaspao. Kada sam se vratio iz škole on je obukao trenerku naopako i bos u papučama me čeka. Ja ti pričam majko, a ti se smiješ blago me gledajući. Ako hoćeš pravo, mjesec nisam čestito jeo. Taman krenem i vidim praznu tvoju stolicu. Samo ocu kažem da sam već nešto gricno. Lažem mu. Juče sam bio vrijedan. Pospremao sam kuću i vašu sobu. Babo se trudio, ali nevješto. Fale tvoje zlatne ruke. Babo se trudi sa nama. Igra se, ispraća u školu, smije se .Juče smo igrali futbal. Bila je nedjelja. Toliko nam je bilo lijepo da smo te na trenutak i zaboravili. A nikad do tada to nije radio. A onda kada smo ušli u kuću i pao mrak, nečujno sam otvorio vrata i vidio sam ga. Babo plače. Majko, babo plače i gleda u tvoju roze bluzu na ofingeru. Shvatio sam. Njemu je sada ,možda, ponajteže. Ne snalazi se u kućnim poslovima .Juče sam ga vidio, naopako drži peglu. Pocrvenio je. Bilo ga stid. Ja i brat uglavnom mažemo kriške. Nećemo da kažemo, ali ono što on spremi za jelo ne sviđa nam se. Tetka nam popegla odjeću svake nedjelje da imamo za cijelu sedmicu. Eto majko ispričah ti ukratko. Ispričah ti jer sam te i sinoć sanjao. I taman me ti pomilova po glavi i htjede nešto reći zazvoni alarm u školu. Čitav dan mi je majko bio lijep. Dobio sam i peticu iz one zadaće majko što si mi sinoć pomagala. A ja majko, jedva čekam noć da zaspim da te ponovo vidim…